Epilepsija najučestalija kronična neurološka bolest

Belupovi simpoziji uvijek su prepoznati u stručnoj javnosti, budući da pomno odabrane teme predavanja privlače kako kvalitetom sadržaja, tako i predavačima.

Razgovor s dr. sc. Silviom Bašićem, dr. med.  iz KBC-a Zagreb, Klinike za neurologiju, ujedno i pročelnikom Odjela za epilepsiju i paroksizmalne poremećaje svijesti.

Posljednji stručni simpozij u organizaciji belupova CNS-a namijenjen je bio specijalistima neurolozima, a održan je u Primoštenu. S jednim od sudionika simpozija, neurologom, dr.sc. Silviom Bašićem, dr. med. pročelnikom Odjela za epilepsiju i paroksizmalne poremećaje svijesti  razgovarali smo o antiepilepticima nove generacije, epileptici, te ulozi Belupa kao partnera hrvatskome zdravstvu.

Nedavno su se u Belupovoj organizaciji u Primoštenu okupili vodeći hrvatski neuorozi. Koja je poruka stručnog simpozija u čija je dva dana održan niz stručnih predavanja?

Na nedavnom simpoziju u Primoštenu koje je organizirao Belupo održan je niz vrlo kvalitetnih stručnih predavanja, pretežno s problematikom dijagnostike i liječenja epilepsija, glavobolja, ekstrapiramidnih bolesti i psihijatrijskog komorbiditeta navedenih bolesti. Iznesene su najnovije spoznaje u ovim područjima te su prodiskutirane teme iz svakodnevne kliničke prakse, a opći dojam svih sudionika je vrlo pozitivan. Još jednom je Belupo primjerom pokazao mogućnosti kvalitetne i stručne suradnje liječnika i proizvođača lijekova, i nadam se da će se ova suradnja nastaviti i u budućnosti na jednako zavidno kvalitetnom nivou.

Belupov Arvind, antiepileptik je nove generacije. Koje su njegove prednosti u odnosu na lijekove stare generacije AE?

Lamotrigin spada u “novije” antiepileptike ili antiepileptike četvrte generacije, što je možda prikladniji naziv budući se u kliničkoj praksi primjenjuje već petnaestak godina. U odnosu na standardne antiepileptike izaziva manje nuspojava, a nuspojave su uglavnom blaže, kraće i podnošljivije, što je značajna prednost  budući liječenje epilepsije uglavnom podrazumijeva kontinuirano, svakodnevno, višegodišnje uzimanje terapije. Osim toga, omogućava (i preporuče se) uzimanje lijeka u dva navrata, što je također značajno psihološko i praktično olakšanje bolesnicima, budući se pune dnevne doze standardnih AE obično uzimaju podijeljene u tri navrata. 

Jeste li zadovoljni učinkovitošću Arvinda, odnosno kakva su vam dosadašnja iskustva s tim preparatom?

Lamotrigin se već dulje vremena primjenjuje u našoj zemlji i svakako je postao jedan od lijekova bez kojih je danas nemoguće zamisliti liječenje epilepsija, a kliničku primjenu našao je i u nekim drugim neurološkim tegobama, primjerice tzv. dizritmičkim glavoboljama gdje je također pokazao izvanrednu učinkovitost. Pojavom Arvinda kao generičkog oblika lamotrigina, i njegovom primjenom u kliničkoj praksi, nije se promijenilo moje dotadašnje mišljenje o lamotriginu i mogu reći da su moja dosadašnja iskustva s Arvidnom jako dobra.

Koliko ljudi danas u Hrvatskoj boluje od epilepsije i postoji li sustavno praćenje pojave bolesti?

Na žalost, u Hrvatskoj još uvijek ne postoji sustavno praćenje pojavnosti epilepsije, niti se zna koliko je točno oboljelih od epilepsije u našoj zemlji. Budući da je epilepsija najučestalija kronična neurološka bolest, ukupan broj oboljelih zasigurno nije malen. Incidencija epilepsije u razvijenim zemljema iznosi oko 80 oboljelih na 100 000 stanovnika godišnje, dok je prevalencija između 5 i 10 oboljelih na 1000 stanovnika, iako se u nekim izvještajima navodi i veći broj oboljelih. Pretpostavljam da se incidencija i prevalencija epilepsije u Hrvatskoj značajno ne razlikuje od zemalja Europske unije, odnosno razvijenog svijeta, dakle prevalencija epilepsije u našoj zemlji vjerojatno je oko 0,5 do 1 %, najviše 2%. 

Trenutno je u tijeku  postmarketinška studija lamotrigina (Arvinda) u kojoj se uz ostale parametre, preko krvi pacijenata provodi farmakogenetska analiza?

U ovoj studiji osim uobičajenih parametara kojima se valorizira učinkovitost pojedinog lijeka (učestalost napadaja, EEG nalaz, pojavnost i vrsta nuspojava…), analizira se i utjecaj genskih varijacija, odnosno C-T polimorfizam gena ABCB1 na mjestu 3435, na učinkovitost terapije Arvindom primjenjenim u monoterapiji ili u kombinaciji s drugim antiepilepticima. Navedeni gen kodira P-glikoprotein (PGP), koji je jedan od proteina-transportera krvno mozgovne barijere. Pretpostavlja se da je upravo ovaj protein ključni čimbenik koji određuje propusnost krvno mozgovne barijere za većinu antiepileptika, ali i drugih lijekova koji djeluju u središnjem živčanom sustavu. Po mnogim saznanjima, aktivnost i ekspresija PGP-a na krvno mozgovnoj barijeri ovisi upravo o C3435T polimorfizmu ABCB1 gena. Drugim riječima ovaj polimorfizam određuje koliki će postotak od ukupne koncentracije nekog lijeka iz krvi preći u mozak (tj. doći do mjesta djelovanja), a samim tim i kolika će biti učinkovitost dotičnog lijeka. Jedan od ciljeva ove studije je utvrditi koliko navedeni polimorfizam utječe na uspješnost terapije Arvindom bilo da je primjenjen u monoterapiji, bilo u kombinaciji s ostalim antiepilepticima.

Što je to farmakogenetika i koliko je ona bitna kod odredivanja terapije?

Farmakogenetika je biomedicinska disciplina koja datira od početka 20. stoljeća, a snažan razvoj ove discipline započeo je sedamdesetih godina prošlog stoljeća. Ona proučava utjecaj individualnih genetskih varijacija na farmakokinetiku i farmakodinamiku lijekova odnosno na učinkovitost i nuspojave lijekova. Farmakogenetika postaje sve bitnija u kliničkoj praksi, a u dolazećim godinama predviđa joj se još značajnija uloga u individualnom odabiru lijeka izbora kod raznih bolesti, među njima i epilepsije, što bi trebalo značajno unaprijediti liječenje ove bolesti.

Prati li Hrvatska svjetske trendove na tom polju i koja je uloga Belupa kao partnera u tome?

Iluzorno je i nerealno očekivati da se u Hrvatskoj mogu u potpunosti pratiti svjetski trendovi na bilo kojem polju, a poglavito u znanosti, iz jednog vrlo jednostavnog razloga, a to su naša skromna financijska sredstva. Tako je i u farmakogenetici, međutim u pojedinim segmentima ove znanstvene discipline sa zadovoljstvom mogu reći da smo se svojim radom ravnopravno uključili u kreiranje “svjetskih trendova” i razmišljanja. Prvenstveno govorim o istraživanju farmakorezistencije epilepsija. Uloga Belupa kao partnera je sve veća i veća, poglavito u pružanju “logističke” podrške, i zahvaljujući Vašoj pomoći u ova istraživanja su se jednim dijelom uključili centri diljem Hrvatske, što ranije nije bilo moguće.

U listopadu organizirate prvi hrvatski kongres “Dileme u neurologiji 2008”. Možete li nam nešto reći o o koncepciji samog kongresa?

Osnovna ideja i razlog održavanja ovog kongresa je želja da se po prvi put u Hrvatskoj održi stručni skup na kojem će se otvoreno porazgovarati o svim onim nedoumicama i dvojbama s kojima se svakodnevno susrećemo u našoj kliničkoj praksi. I na dosadašanjim kongresima, simpozijima i ostalim stručnim i znanstvenim skupovima raspravljalo se o ovim ili sličnim temama, ali nikad u ovom opsegu i nikad niti jedan skup nije bio u potpunosti posvećen isključivo dijagnostičkim i terapijskim nedoumicama i razmimoilaženjima, kao što smo zamislili i nadamo se da će biti ovaj skup. Vjerujemo da će u takvom razgovoru s argumentima “za” i “protiv” doći i do spoznaje kako dvojbe razriješiti, da će se postići jasan dogovor o raznim dijagnostičkim protokolima, da će nestati nedoumice o terapijskim mogućnostima i prioritetima u pojedinim fazama bolesti i sl. Zanimljive teme s ogromnim mogućnostima praktične primjene u svakodnevnom radu i pozvani predavači koji su svjetski autoriteti u pojedinim područjima, uklopljeni u predivni ambijent Opatije, garancija su uspjeha ovog kongresa.

Kako ocjenjujete dosadašnju suradnju Belupa i Referentnog centra za epilepsije RH, te Odjela za epilepsiju i paroksizmalne poremećaje svijesti čiji ste Vi pročelnik?

Voditeljica Referentnog centra za epilepsiju je doc. dr sc Sanja Hajnšek, dok sam ja pročelnik Odjela za epilepsiju i paroksizmalne poremećaje svijesti. Dosadašnju suradnju Belupa i Referentnog centra za epilepsiju kao i Odjela za epilepsiju KBC Zagreb mogu ocijeniti kao odličnu, nadam se na obostrano zadovoljstvo. Ljubaznost, susretljivost i stručnost „Belupovaca“ s kojima kontaktiramo je temelj ove suradnje i mogu reći da smo doista upoznali „veliko srce Belupa“ što je i bio slogan nedavnog simpozija u Primoštenu. Premalo je prostora za nabrajanje svih primjera suradnje koja se doista odvija kontinuirano i na raznim nivoima, a vjerujem da će se tako i nastaviti u budućnosti.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Antiepileptici

Depresija i epilepsija – 1. dio

Osobe koje boluju od depresije pod povećanim su rizikom i za razvoj epilepsije. Naime, radi se o složenoj dvosmjernoj povezanosti – moždani putevi koji se nalaze u podlozi depresije jednaki su onima kod epilepsije temporalnog režnja (smanjen je hipokampus, promjene u amigdali i hipokampusu, reducirana površina kortikalnog područja i gustoća). Tipični neurobiološki mehanizmi depresivnog poremećaja […]

Epilepsija

Što je epileptički napad

Epilepsija i epileptični napadaji neurološka su stanja koja pogađaju milijune ljudi diljem svijeta. Iako se ti izrazi često koriste kao sinonimi, važno je prepoznati da nisu isti. Epileptički napadi su iznenadne, prolazne epizode pojačane električne aktivnosti u mozgu koji mijenjaju ili ometaju način na koji funkcioniraju moždane stanice. Epileptični napadaji su iznenadni, nekontrolirani izboji električne […]

Dijete

Epilepsija kod djeteta: napadi se ponavljaju unatoč terapiji

Demencija

Depresija u neurološkim bolestima

Depresija je česta u bolesnika s neurološkim poremećajima. Rezultati objavljenih studije pokazuju da će jedan od svaka tri bolesnika koji razviju moždani udar, epilepsiju, migrenu ili Parkinsonovu bolest razviti depresiju. Između 27% i 54% bolesnika s multiplom sklerozom imalo je epizodu velikog depresivnog poremećaja. A između 30% i 50% pacijenata s demencijom ima depresiju. Osim što se […]

Epilepsija

Napadaji – molim Vaše mišljenje

Epilepsija

Epilepsija i spavanje

Dobar san je vrlo bitan za normalno funkcioniranje i predstavlja važan dio života. Potreban je za kognitivno i tjelesno zdravlje te uz ostale zdrave životne navike poput uravnotežene prehrane i redovite tjelovježbe bitan je za dobru kvalitetu života. Epilepsija je skupina od preko 30 poremećaja kod kojih abnormalna aktivnost mozga uzrokuje sklonost napadajima. Po učestalosti […]

Iz iste kategorije

Neurologija

Kako se liječi migrena?

Ne postoji lijek koji može izliječiti migrenu, no danas imamo vrlo potentne lijekove koji mogu smanjiti učestalost napada i učinkovito otkloniti simptome. Pri tome je bitno ne samo uzimanje lijekova već i usvojiti zdrave životne navike. Koji lijekovi se koriste kod migrene? Koriste se dvije vrste lijekova: Lijekovi za zaustavljanje migrene: ove lijekove se može […]

Neurologija

Migrena

Migrena je jaka glavobolja koja uzrokuje pulsirajuću glavobolju jedne polovice glave. Faza glavobolje kod migrene obično traje najmanje četiri sata, ali može trajati i više. Težina glavobolje se pogoršava sa: – tjelesnom aktivnosti – izloženosti svjetlu – glasnom bukom – jakim mirisima. Migrene mogu ometati svakodnevnu rutinu i utjecati na sposobnost ispunjavanja osobnih i društvenih […]

Neurologija

Prilažem nalaz MR torakalne i cervikalne kralježnice – molim Vaše mišljenje

Neurologija

Tikovi

Tikovi su brzi, stereotipni pokreti koji rezultiraju iznenadnim trzajima tijela ili zvukovima koje je teško kontrolirati. Česti su u djetinjstvu i obično se prvi put pojavljuju u dobi od oko 5 godina. Povremeno se mogu prvi put javiti u odrasloj dobi. Tikovi mogu biti prolazni i spontano prestati, ali mogu biti frustrirajući i ometati svakodnevne […]

Neurologija

Bolujem od multipla skleroze te bih Vas molila ako biste mi mogli razjasniti nalaz MR mozga

Neurologija

Zašto nastaje osjećaj pritiska u glavi?

Pritisak u glavi može biti posljedica glavobolje ili infekcije uha, ali može signalizirati i teže stanje, poput potresa mozga. Može se pojaviti s drugim simptomima poput vrtoglavice. Brojna stanja mogu uzrokovati osjećaj stezanja, težine ili pritiska u glavi. Većina stanja koja rezultiraju pritiskom u glavi nisu razlog za uzbunu. Uobičajene uključuju tenzijske glavobolje, migrenu, stanja […]

Neurologija

Traumatska ozljeda mozga

Traumatska ozljeda mozga je ozljeda glave ili mozga uzrokovana traumom koja remeti normalnu funkciju mozga. Događaji koji dovode do traumatske ozljede mozga razlikuju se. Među civilima, nesreće motornih vozila vodeći su uzrok traumatskih ozljeda mozga; među malom djecom i starijim odraslim osobama padovi su glavni uzrok traumatske ozljede mozga; a među vojnicima i veteranima, najčešći […]

Neurologija

Tumori pinealne regije

Tumori pinealne regije su tumori same pinealne žlijezde ili tkiva koje je okružuje. Pinelana žlijezda je mali organ u obliku graška u središtu mozga koji je odgovoran za proizvodnju i izlučivanje melatonina (koji je poznatiji kao hormon sna) u tamnom okruženju. Njegove primarne funkcije su reguliranje 24-satnog unutarnjeg tjelesnog sata (ili cirkadijalnog ritma), kao i […]