Opstipacija

Opstipacija

U zdravih osoba učestalost pražnjenja crijeva i volumen stolice  se znatno razlikuje. Tako se za uobičajeno i normalno uzima da neke osobe imaju  dnevno 1 do 2 stolice dok druge osobe imaju pod normalno stolicu 1 do 2 puta tjedno.

U zdravih osoba učestalost pražnjenja crijeva i volumen stolice  se znatno razlikuje. Tako se za uobičajeno i normalno uzima da neke osobe imaju  dnevno 1 do 2 stolice dok druge osobe imaju pod normalno stolicu 1 do 2 puta tjedno. Za vrijeme jela (emocija,  neke druge iritacije kolona) hrana prispjela  u želudac izaziva gastrokolični refleks a prepoznajemo ga po tome što osjetimo nagon na defekaciju. Inicirani  gastrokolični refleks izaziva propulzivni motilitet kolona (javlja se 3 do 4 puta dnevno) koji  izgura feces u rektum i tim činom započne  proces nevoljne  faze defekacije.

Defekacijski refleks nastaje kad stolica prispjela propulzijom do unutrašnjeg sfinktera rektuma svojim volumenom rastegne rektum i nervnim putem pokrene peristaltički val silaznog i zavojitog dijela kolona. Defekacisjki refleks traje nekoliko minuta i može završiti voljnim otvaranjem vanjskog analnog sfinktera i defekacijom.  Od početka uzimanja hrane do defekacije prođe 24 i više sati.

Opstipacija (začep, zapečenost, začepljenost, zatvor)  je izostanak spontane stolice dulje od 48 do 72  sata, a može se pojaviti akutno ili trajati  duže vrijeme, kronično.

Akutna opstipacija javlja se u stanjima akutne dehidracije, akutne opstrukcije i kao nagla pojava bilo kojeg uzroka kronične opstipacije koja  nalaže hitnu gastroenterološku ili kiruršku  intervenciju jer odlaganje dijagnostičko terapijskog zahvata  može dovesti do vrlo ozbiljnih komplikacija sa mogućim smrtnim ishodom.

Uzroci opstipacije su brojni  a shodno tome raznolika je  i klasifikacija. Za praktične svrhe prihvatljiva je klasifikacija opstipacije (prof. dr. R. Živković):  1. funkcionalna  2. organska  i 3.miješana opstipacija . Opstipacija se može podijeliti na običnu opstipaciju ( ne postoji jasan uzrok) i sekundarnu opstipaciju (posljedica je niza bolesnih stanja ili uzimanja lijekova).

Funkcionalna obstipacija posljedica je funkcionalnih poremećaja crijeva i gašenja defekacijskog refleksa. U skupini funkcionalne opstipacije razlikujemo proktogenu (najčešća), spastičnu i atoničnu  opstipaciju.

Proktogena opstipacija najčešće nastaje u osoba koje iz razno raznih razloga odlažu defekaciju i zadržavaju stolicu. U ovom slučaju ključni su faktori okoline: higijenski loš toalet, neadekvatno vrijeme poziva na stolicu, nepovoljni radni uvjeti, putovanja, bolnički sredina  i druga socijalno neprikladna stanja.  Ako se loša navika odlaganja i ignoriranje  poziva na defekaciju ponavlja,  postupno nestaje podražaj lokalne distenzije rektuma i dolazi do habitualne opstipacije. Drugi mogući uzrok proktogenoj opstipaciji sa slabljenjem ili potpunim gašenjem defekacijskog refleksa mogu biti i patološki procesi anorektuma (hemoroidi, upalni proces anusa, fisura, fistula), a vrlo često i nekritična upotreba raznih čistila i  aplikacija klizmi. Inače defekacijski refleks je reverzibilan i javlja se ponovo kad prispjela nova fekalna masa rastegne rektum. Gašenje refleksa defekacije uzrok je dugotrajne opstipacije i zadržavanja fecesa u donjem završnom dijelu kolona.

Spastična opstipacija nastaje grčenjem poprečnog i silaznog debelog crijeva sa primjesama sluzi u stolici, a može se javiti u psihički labilnih osoba mlađe životne dobi.

Atonična opstipacija ili „lijeni kolon“  česta je u starijih osoba, invalidnih osoba i osoba vezanih uz krevet (lezije pelvičnih plexusa, sakralnih segmenata leđne moždine ili caude equine), osoba koje pate od habitualne opstipacije osobito kad postanu ovisne o čistilima i klizmama (češće žene). S vremenom se kao komplikacija razvija progresivno proširenje kolona,  dolazi do impakcije fekalnih masa, pseudodijareje , „sterkoralne groznice“ a nije rijetka niti glavobolja. Bolesnici se žale na bolove trbuha i bolne napone , ponekad i na grčeve u trbuhu (ampula rekti puna fekalnih masa koje bolesnik ni uz napor ne može isprazniti), neki bolesnici  puštaju  vodeni fekalni sadržaj (ampula rekti puna tvrdoelastične mase poput gume).

Organska opstipacija vrlo je ozbiljna bolest koja je najčešće upalne prirode  (divertikulitis, upalne stenoze kolona, Chronova bolest, tuberkuloza ) , neoplastička  (karcinom ili limfom kolona), posljedica bolesti živčanog sustava ( resekcija nn. erigentes, tumor caudae equine, meningocela, paraplegija, M. Parkinsoni, tumor mozga, vaskularni poremećaji mozga, progresivna paraliza, tabes dorzalis), razne endokrinološke bolesti (miksedem, hiperparatireoidizam, feokromocitom, diabetes insipidus), iatrogena izazvana lijekovima koji obično izazivaju zatvor (anestetici, mišićni relaksansi, antihipertenzivi, analgetici , antidepresivi, antacidi, rtg. dijag, sredstva i lijekovima koji ponekad izazivaju zatvor (hipnotici, sedativi, antidepresivi, diuretici,  antianemici, Al-hidroksid, bizmut) ili  kongenitalne anomalije kolona (megakolon, Hirschprungova bolest, dolikokolon).

Mješovita opstipacija izazvana je organskom bolešću u kombinciji sa funcionalnim poremećajima kolona (teže infekcije).

Simptomi opstipacije

Opstipacija u svojoj simptomatologiji je vrlo raznolika i bogata kako u pojavnom obliku tako i u intenzitetu i lokalizaciji bolova  te nerijetko zbunjuje i dijagnostički navodi na krvi put liječnika a bolesniku produljuje patnju. Simptomi mogu biti opći i nespecifični do lokaliziranih i specifičnih te se u tom spektru simptomatologije i od liječnika i od bolesnika očekuje obostrana suradnja u smislu povjerenja i strpljivosti.

Simpomatologija opstipacije bolesnika svodi se na:

  • lokalne simptome rektuma: osjećaj punoće i pritiska u rektumu, bolno napinjanje i tjeranje na pražnjenje crijeva. Izazvani su nagomilavanjem fekalnog sadržaja u završnom dijelu debelog crijeva.
  • abdominalne simptome: epigastrična bol, žgaravica,  povraćanje i jaka trbušna bol; nastaju uslijed uzimanja laksativa ili nekritične primjene klizme sa patofiziološkim   odgovorom motiliteta gastrointestinalnog trakta.
  • refleksne simptome ubrzani rad srca, vrtoglavica  ili glavobolja. Simptomi su posljedica nagomilavanja plinova u kolonu a nestaju nakon defekacije.
  • sistemne manifestacije: glavobolja, vrtoglavica, blaga anemija, psihoneuroze i vazomotorni poremećaji. Posljedica su prodora toksina iz crijeva u cirkulaciju radi duže staze crijevnog sadržaja.
Ocijenite članak

Ocjena 0.00 (broj glasova: 0)

Podijelite članak
Ispiši
Komentara (0)
Imate komentar?

Komentirati mogu samo registrirani članovi. ili registrirajte.

Komentari (0)