Statini u liječenju hiperlipidemija (HIPERLIPOPROTEINEMIJA)

Hiperlipidemija je stanje povišenih masnoća u krvi. Kako su lipidi (masnoće) netopivi u vodi, njihov je transport krvlju, moguć samo kada stvore komplekse s bjelančevinama pa tako nastaju lipoproteini i od tuda izraz.

Što je hiperlipidemija i zašto je liječimo?

Hiperlipidemija je stanje povišenih masnoća u krvi. Kako su lipidi (masnoće) netopivi u vodi, njihov je transport krvlju, moguć samo kada stvore komplekse s bjelančevinama pa tako nastaju lipoproteini i od tuda izraz hiperlipoproteinemija.

Postoje egzogeni lipidi, tj. masnoće koje se unose u organizam izvana (hranom) i endogeni lipidi koji se stvaraju u našem organizmu, poglavito u jetri. Glavni predstavnici lipida su kolesterol i trigliceridi.

Kolesterol je u našem organizmu potreban jer ima ulogu u sintezi žučnih kiselina koje su neophodne pri probavi masti, te u stvaranju nekih hormona i vitamina a sastavni je dio staničnih membrana. Postoji LDL kolesterol kojeg zovemo „loš“ kolesterol i smatra se jednim od najvažnijih čimbenika rizika za nastanak kardiovaskularnih bolesti. Poželjno je da on bude što nižih vrijednosti. Postoji i HDL kolesterol tj. „dobri“ zaštitni kolesterol koji čisti krvne žile od suvišnog kolesterola i sprječava nastanak kardiovaskularnih bolesti. Za njega je poželjno da bude što viši.

Trigliceridi su izvor energije a sastoje se od zasićenih i nezasićenih masnih kiselina i glicerola. Zasićene masne kiseline se uglavnom nalaze u životinjskim mastima a nezasićene masne kiseline u biljnim mastima. Za trigliceride je poželjno da budu što niži.

Štetnost za organizam nastane kada masnoća, tj. lipida imamo u suvišku. Nepobitno je dokazana veza između razine serumskih lipida i aterosklerotske bolesti.

Što je ATEROSKLEROZA – to je najčešće oštećenje arterija obilježeno suženjem lumena žile a zbog zadebljanja unutarnje stjenke žile što zovemo aterom ili plak. Naziv aterom dolazi od grčke riječi „athera“ što znači kaša, te „skleros“ što znači otvrdnuo. Naime aterom ima kašastu meku jezgru sastavljenu od lipida i upalnih stanica, a kapa je sastavljena od veziva. Aterosklerotski plak sužava lumen arterije i time dolazi do nedostatne opskrbe tkiva kisikom. Kliničko očitovanje ateroskleroze, tj. njezine posljedice su: koronarna bolest srca, posebice infarkt miokarda, cerebrovaskularne bolesti poglavito moždani udar, te opstrukcija perifernih krvnih žila, primjerice donjih udova s klaudikacijama i gangrenom kao glavnom posljedicom. Za kliničko očitovanje ateroskleroze nije toliko važna veličina ateroma ili plaka, već njegov sastav. Naime postoje tzv. stabilni i nestabilni plakovi. Pucanjem nestabilnog plaka nastaju uglavnom dramatična klinička zbivanja kao što su  infarkt miokarda i moždani udar.

Ateroskleroza započinje oštećenjem endotelnih stanica žile, tj. oštećenjem unutarnje stijenke žile. Proces može biti izazvan kemijskim putem (povišene masnoće), mehaničkim putem (povišeni tlak), infekcijom, te imunološkim mehanizmima.

Epidemiološka ispitivanja pokazala su da postoje brojni tzv. čimbenici (faktori rizika za nastanak ateroskleroze). Čimbenici rizika su specifične značajke osoba i njihovih životnih navika povezane s nastankom ateroskleroze i njezinim napredovanjem. Dva ili više čimbenika rizika se ne zbrajaju već umnožavaju. Stoga je opasnije imati više rizičnih čimbenika nego jedan čimbenik, ma kako jako bio izražen. Za brzu procjenu sveukupnog kardiovaskularnog rizika postoje SCORE tablice, koje govore o 10 godišnjem riziku za smrtonosni kardiovaskularni događaj. U tablice se unose podatci: dob, spol, pušenje, sistolički krvni tlak i ukupni kolesterol.

Zašto danas toliko govorimo o aterosklerozi odnosno o kardiovaskularnim bolestima?

Prema pokazateljima morbiditeta i mortaliteta kardiovaskularne bolesti su prioritetni javnozdravstveni problem u Hrvatskoj. Prema podatcima od 2009. na kardiovaskularne bolesti otpada 49.6% ukupnog mortaliteta.

Čimbenici rizika postoje:

1. Nepromjenljivi (na koje se ne može utjecati) – životna dob, spol, genetska predispozicija.

2. Promjenljivi (na koje se može utjecati) – arterijska hipertenzija, hiperlipidemija, šećerna bolest, pušenje, preuhranjenost,nedostatak fizičke aktivnosti, stres…

Prevencija ateroskleroze

Provodi se u 3 faze:

  • primarna prevencija – s njom treba započeti još u djetinjstvu i to usvajanjem zdravih prehrambenih navika, bavljenjem sportom, nepušenje i slično.
  • djelovanje na postojeće činioce rizika –  u svrhu da se ne razvije manifestna klinička bolest (ishemijska bolest srca, cerebrovaskularne bolesti, periferna arterijska bolest)
  • sekundarna prevencija kod razvijene bolesti – odgovarajuće i agresivno liječenje postojećih činioca rizika.

Liječenje hiperlipidemija

Za sve čimbenike rizika vrijedi ista preporuka što se tiče životnih navika: prestanak pušenja, redukcija soli u prehrani, prehrana bogata povrćem i voćem, smanjiti unos masnoća osobito zasićenih masti, a ukoliko se masti koriste onda biljnog porijekla (nezasićene masti) koje smanjuju „loš“ LDL kolesterol i povećavaju „dobar“ HDL kolesterol. Treba reducirati tjelesnu težinu, reducirati upotrebu alkohola, te primjenjivati redovitu tjelovježbu (svakodnevno hodati 3 km ili 30 min vježbati).

Dokazano je da primjena hipolipemika (lijekovi koji smanjuju masnoće) smanjuju kolesterol odnosno LDL kolesterol („loš kolesterol“), a time smanjuju pobol i smrtnost od kardiovaskularnih bolesti. Od hipolipemika najučinkovitiji su se pokazali statini. Statini su lijekovi koji u jetri ometaju stvaranje kolesterola i posljedično smanjuju količinu ukupnog kolesterola i LDL kolesterola u serumu, što je zajedničko svojstvo svih statina. Različiti statini, različito djeluju na ostale lipidne parametre (trigliceridi i HDL). Statini se razlikuju po načinu na koji su dobiveni (prirodni ili sintetski), razlikuju se po fizikalno kemijskim svojstvima te kliničkim učincima koji iz navedenih svojstava proizlaze. Na povoljne učinke statina utječe niz dodatnih čimbenika: interakcija statina s hranom i drugim lijekovima od kojih neki mogu povećati ili smanjiti serumsku koncentraciju statina. Od lijekova koji stupaju u moguće interakcije sa statinima najpoznatije su antifungici, antimikotici, ciklosporin, digoksin, neki blokatori kalcijskih kanala, varfarin.

Razne studije (primarne i sekundarne prevencije) pokazale su da primjena statina značajno smanjuje pojavnost kardiovaskularnih incidenata. U primarnoj prevenciji se najprije 3 mjeseca provode strogi nefarmakološki postupci pa u koliko je nakon toga sveukupni kardiovaskularni rizik po SCORE tablici veći od 5% treba uključiti statine. U sekundarnoj prevenciji primjena statina je obvezna, a naročito su dobri rezultati zapaženi s visokim dozama statina. U asimptomatskih pacijenata u primarnoj prevenciji kolesterol treba biti manji od 5 mmol/l, LDL manji od 3 mmol/l, HDL veći od 1 mmol/l, a trigliceridi manji od 1,7 mmol/l. Kod vrlo visokog rizika (dokazana kardiovaskularna bolest, šećerna bolest, zatajenje bubrega) preporuka je da LDL bude manji od 1,8 mmol/l.

Najčešći neželjeni učinci statina su oštećenje mišića i oštećenje jetre. Oštećenje mišića (miopatija, a najteže oštećenje rabdomioliza koja je na sreću vrlo rijetka) uvelike ovisi o dozi statina, istodobnoj primjeni lijekova koji stupaju u interakciju, te pozitivna obiteljska anamneza. Prekid terapije statinima potreban je u svih bolesnika koji se tuže na jaku bol u mišićima.

Studije dokazuju da je vrlo često neopravdana bojazan od ozbiljnijeg oštećenja jetre pri upotrebi statina. Rijetka je pojava značajnog povećanja jetrenih enzima – transaminaza (veća od 3x od normale) što je razlog za prekid terapije statinima. Kod najčešće bolesti jetre – nealkoholna masna bolest jetre, smatra se da se radi o istoj patogenezi kao kod ateroskleroze, tj. o endotelnoj disfunkciji, pa je primjena statina kod takvih bolesnika normalizirala vrijednosti jetrenih transaminaza, smanjila upalne biljege i smanjila UTZ karakteristike jetrenog oštećenja.

Zaključak

Hiperlipidemija je najvažniji čimbenik rizika kardiovaskularnih bolesti. Primjena statina dokazano smanjuje kardiovaskularni rizik, poglavito smanjenjem ukupnog i LDL kolesterola, ali i nizom nestatinskih, plejotropnih mehanizama (antiupalno djelovanje, antioksidativno djeloanje, stabilizacija aterosklerotskog plaka.)

Zaključno možemo reći da pozitivni učinci statina značajno nadilaze njihove potencijalne nuspojave.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Algurija

Poremećaji mokrenja

Općenite definicije stanovitih stanja znaju biti vrlo korisne u razumijevanju uzroka i manifestacija raznih bolesti i tegoba. Tako je i s mokrenjem. Premda ta je funkcija vrlo često, dok ne nastanu značajnije tegobe, ispod razine svijesti i obavlja se gotovo automatski pa ljudi na nju i ne obraćaju osobitu pozornost. Već tijekom razgovora s bolesnikom, […]

hiperpigmentacije

Melasma – cjelogodišnji pristup

Melazma je dermatološki poremećaj, odnosno stanje kože koji se karakterizira pojavom tamnih mrlja na koži, posebno na licu. Te mrlje obično su smeđe ili sive boje i javljaju se uglavnom na čelu, obrazima, nosu i gornjoj usni. Često se pojavljuju simetrično. Najčešće se javlja kod žena, posebno tijekom trudnoće ili tijekom hormonalnih promjena, kao što […]

Dijete

Kako liječiti lišaj na ruci djeteta?

Encefalopatija

Kronična traumatska encefalopatija

Kronična traumatska encefalopatija je poremećenje funkcije mozga koja je povezane s ponavljanim ozljedama glave ili potresima mozga. Često se spominje u vezi s kontaktnim sportovima, ali može se pojaviti kod svakoga tko pati od ponovljenih trauma glave. Kronična traumatska encefalopatija vrsta je neurodegenerativne bolesti povezana s ponavljanim ozljedama glave ili potresima mozga. Radi se o […]

Dermatoskop

Okrugla izraslina nalik žulju na madežu – što je to?

Disfunkcija mozga

Što je encefalopatija?

Encefalopatija je skupina stanja koja uzrokuju disfunkciju mozga. Disfunkcija mozga može se pojaviti kao smetenost, gubitak pamćenja, promjene osobnosti i s drugim tegobama. Postoje različiti tipovi, svaki s različitim uzrocima koji variraju od infekcije, izloženosti toksinima, bolesti mozga i brojna druga stanja. Koje su vrste encefalopatije? Najčešći tipovi encefalopatije i njihovi uzroci su: – Anoksična […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Hiperaldosteronizam

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Koronarna bolest – molim savjet

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]