Proljetni umor nije bauk

Vrijeme čitanja članka: 4 minute

Dugo očekivane tople zrake sunca i rano proljeće mnogi pojedinci, osobito oni koji su podložniji utjecaju meteoroloških prilika na zdravlje i raspoloženje, dočekuju pod okriljem.

Dugo očekivane tople zrake sunca i rano proljeće mnogi pojedinci, osobito oni koji su podložniji utjecaju meteoroloških prilika na zdravlje i raspoloženje, dočekuju pod okriljem više ili manje izraženih neugodnih tegoba poput konstantnog umora, manjka koncentracije i energije te povećane potrebe za snom. Riječ je o sindromu proljetnog umora, zdravstvenom poremećaju koji udružen s pratećom razdražljivošću i bezvoljnošću, ponekad i depresijom, značajno smanjuje radnu sposobnost pojedinca. Proljetni umor ne obara u postelju, ali utječe na kvalitetu života te slabeći obrambenu snagu organizma priprema teren za razvoj drugih bolesti, osobito respiratornih infekcija.

Uzrok proljetnom umoru valja potražiti prije svega u jednoličnoj zimskoj prehrani lišenoj neophodnih vitamina – prvenstveno vitamina C te minerala. Upravo zbog manjka vitamina C smanjenja je iskorištenost kisika u stanicama i tkivama, a istovremeno dolazi do slabljena imunološkog sustava organizma. Dobra je vijest da se protiv proljetnog umora možemo uspješno boriti kombinacijom pravilne prehrane, dovoljnog uzimanja tekućine, tjelesne aktivnosti i boravka na svježem zraku.

Na tržnicu po vitamin C

Prvi korak u borbi protiv proljetnog umora je povećani unos vitamina C u organizam putem pomno odabranog lokalno uzgojenog voća i povrća. U rano proljeće to nije lak zadatak, osobito kada je riječ o voću jer najbolji predstavnici voća bogatog vitaminom C poput jagoda stižu na naše tržnice tek u svibnju. Srećom, dostupno nam je citrusno voće koje će vrlo učinkovito zadovoljiti povećane potrebe za ovim vitaminom.

Naše tržnice ipak u rano proljeće nude mnoštvo namirnica s velikom moći obnove usporenog metabolizma organizma. Tako će simptomi proljetnog umora ubrzo nestati nakon što se u prehrani nađe zeleno lisnato povrće poput blitve, špinata ili kelja zatim rotkvice, mlade artičoke i šparoge.

Energizirajući vitamini i minerali

Adekvatan unos vitamina B skupine sadržanih u mesu, ribi, integralnim žitaricama, mahunarkama, pšeničnim klicima može biti od koristi u prevladavanju bezvoljnosti i melankoličnog raspoloženja povezanih s proljetnim umorom. Osim što pozitivno djeluju na raspoloženje, vitamini B skupine imaju važnu ulogu u oslobađanju energije iz hrane, a ujedno pridonose normalnoj funkciji živčanog sustava.

Od minerala čiji je adekvatan unos od osobite važnosti u stanjima iscrpljenosti, umora i stresa valja istaknuti magnezij. Unosom mahunarki poput graha, graška ili soje, zatim integralnih žitarica, orašastog voća i čokolade s visokim sadržajem kakaovca organizmu ćete osigurati dovoljno magnezija za hvatanje u koštac sa simptomima proljetnog umora.

U borbi protiv proljetnog umora i stimulaciji posrnulog imuniteta važnu ulogu ima željezo. Poznato je da deficit željeza i anemija uzrokovana deficitom željeza narušavaju tjelesne aktivnosti, uzrokujući umor i letargiju, smanjuju radne sposobnosti, usporavaju misaone procese te smanjuju rezistenciju na različite infekcije stoga je u prehranu poželjno uključiti namirnice bogate željezom poput mesa, ribe, mahunarki, ali i tamno zeleno lisnato povrće. Imajući na umu da blitva, kelj i špinat kao predstavnici tamno zelenog lisnatog povrća upravo u rano proljeće, ujedno sadrže i vitamin C neophodan za apsorpciju željeza, ono se uistinu može smatrati pravim saveznicima u borbi protiv proljetnog umora.

Za energiju su potrebni ugljikohidrati

Kako biste otjerali umor i bezvoljnost prehranu biste trebali bazirati na ugljikohidratima. Pritom prednost imaju složeni ugljikohidrati kakve nalazimo u cjelovitim žitaricama i proizvodima od cijelog zrna žita, krumpiru, tjestenini jer uzrokuju dugotrajno povećanje razine šećera u krvi što znači i više energije. Prehrana koja obiluje ugljikohidratima podiže i razinu hormona serotonina u organizmu. To je jamstvo za dobro raspoloženje i pregršt energije, a proljetni umor tada postaje stvar prošlosti.

Dodatno, prehrana koja se bazira na cjelovitim žitaricama, voću i povrću organizmu osigurava i prijeko potrebna prehrambena vlakna neophodna za pravilan rad probavnog sustava te rast tzv. dobrih crijevnih bakterija.

Dodacima prehrani protiv proljetnog umora

Ponekad ni uz najbolju volju nije moguće samo prehranom osigurati dovoljno vitamina i minerala za prilagodbu organizma na promjenu godišnjeg doba iz zime u proljeće. To osobito vrijedi kod pojedinaca koji su inače češće izloženi prehrambenim propustima poput starijih osoba i kroničnih bolesnika te pojedinaca koje zbog konstantne izloženosti stresu poput poslovnih ljudi i studenata jednostavno imaju povećane potrebe. Proljeće je i doba kada je našem imunološkom sustavu nerijetko potrebna dodatna potpora, stoga se posezanje za kvalitetnim vitaminsko – mineralnih preparatima nameće kao praktičan i učinkovit način borbe protiv proljetnog umora. Ovi proizvodi, također, mogu poslužiti kao prva pomoć kada simptomi umora već nastupe.

Koji proizvod odabrati?

Proizvod koji sadrži čitavu paletu vitamina i minerala, općenito, će dobro doći u stanjima umora, emotivne napetosti i stresa. Pritom je za najbolje rezultate protiv proljetnog umora poželjno odabirati proizvode koje sadrže prvenstveno vitamin C, ali i vitamine B skupine te magnezij i željezo. Nije naodmet da odabrani pripravak osigurava i adekvatne količine vitamina A i E te minerale selen i cink budući da ovi nutrijenti rade u službi jačanja imunološkog sustava.

Proljetni savjeti za vitalnost i borbu protiv proljetnog umora

Evo još nekoliko savjeta koji vam mogu pomoći u borbi protiv proljetnog umora:

  • Boja proljeća je šareno – stoga obogatite svoj jelovnik svim bojama s tržnice
  • Ne zaboravite na žitarice poput ječma i mahunarke poput leće koje su odlične za pročišćavanje organizma
  • Na tržnici potražite mladi luk i hren te mladi češnjak – snažne neprijatelje viroza i prehlada
  • Svakodnevno doručkujte jer će vam kvalitetan doručak dati energiju potrebnu za obavljanje dnevnih obaveza
  • Jedite lagano i malo, ali često
  • Pijte dovoljno tekućine, prvenstveno vodu i nezaslađene biljne čajeve
  • Povrće pripremajte što kraće kako bi vrijedne tvari ostale očuvane
  • Tople povrtne juhe su pravi način za podizanje energije, a pomoći će i sokovi od svježeg voća i povrća
  • Krećite se što više i dišite duboko.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Operacija Depositphotos_138048256_L

Degenerativna ozljeda meniska – 6. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteLiječenje Prije su se degenerativne ozljede meniska najčešće liječile operacijom, pri čemu se oštećeni dio meniska uklanjao. Međutim, novija istraživanja pokazala su da se rezultati takvog zahvata ne razlikuju mnogo od onih koji se postižu neoperativnim, odnosno konzervativnim liječenjem. Bez obzira na način liječenja, cilj je isti – ublažiti bol i poboljšati pokretljivost koljena. Pokazalo […]

Kvaliteta sna shutterstock_2078454763

Novogodišnje odluke koje zaista poboljšavaju zdravlje

Vrijeme čitanja članka: 4 minuteUlazak u novu godinu mnogima je motivacija da konačno uvedu promjene za koje znaju da bi im koristile: manje štetnih navika, više kretanja, bolja prehrana. Ipak, većina odustane do kraja siječnja. Dobra vijest – taj se obrazac može promijeniti ako se postave realni ciljevi i ako znamo kako ih provoditi korak po korak. U nastavku […]

Mentalno zdravlje shutterstock_1053348299

Komplikacije poremećaja prehrane – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaOsobe s poremećajem prehrane također su imale šest puta veću vjerojatnost za razvoj osteoporoze, dvostruko veću vjerojatnost oboljenja od zatajenja srca i tri puta veću vjerojatnost za razvoj dijabetesa. Dijagnoza poremećaja prehrane također je utjecala na mentalno zdravlje, pri čemu su pacijenti imali sedam puta veću vjerojatnost za razvoj depresije i više od devet puta […]

Niski otkucaji srca

Jesu li niski otkucaji srca u mirovanju normalni?

Rtg

Što znači nalaz proširene sjene medijastinuma na RTG-u?

Alegrijska reakcija shutterstock_1109871056

Aspergiloza: čudnovata rijetka bolest dišnog sustava

Vrijeme čitanja članka: 4 minuteAspergiloza je skupina bolesti uzrokovanih gljivicama roda Aspergillus. Najčešće zahvaća pluća, ali može pogoditi sinuse ili, u težim slučajevima, i druge organe. Raspon bolesti je širok: od blage alergijske reakcije do teške invazivne infekcije s visokom smrtnošću, posebno kod imunokompromitiranih bolesnika. U Europi ne postoji pouzdana, jedinstvena procjena incidencije aspergiloze, jer su dostupni podaci fragmentirani […]

Iz iste kategorije

Nutricionizam Depositphotos_707293304_L

Kruh od kiselog tijesta i zdravlje: što nam govori znanost?

Vrijeme čitanja članka: 4 minutePosljednjih desetak godina svjedočimo pravom porastu popularnosti kruha od kiselog tijesta. Na policama pekara, u restoranima, pa čak i na društvenim mrežama, o ovom se kruhu priča kao o zdravijoj alternativi običnom kruhu. Tvrdnje su brojne: od smanjenja glikemijskog indeksa, poboljšane probavljivosti, pa do tvrdnje da može pomoći osobama s intolerancijom na gluten. No što […]

Nutricionizam

Jetra, psiha i živci – možete li mi dati savjet?

Nutricionizam

Kako hrana „razgovara“ s našim genima – uloga prehrane u očuvanju mozga i trikovi za prelazak na mediteransku prehranu

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteProblemi s pamćenjem i koncentracijom jedan su od ranih znakova Alzheimerove bolesti, međutim, loše kratkoročno pamćenje najčešće je normalna pojava koja dolazi sa starenjem, ali može biti uzrokovano i umorom, nedostatkom sna, stresom ili lošom prehranom. Da je prehrana moćno oružje u našim rukama pokazuje i činjenica da njome možemo upravljati našim genima. Novo istraživanje […]

Nutricionizam

Hrana koja štiti: antioksidansi protiv bolesti i starenja

Vrijeme čitanja članka: 7 minute

Nutricionizam

Klimatske promjene i hrana: Što ćemo jesti sutra ako danas ne djelujemo?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteKlimatske promjene već godinama oblikuju način na koji se proizvodi hrana, ali novi podaci otkrivaju tihe, ali ozbiljne posljedice koje često ostaju nezapažene. Osim što utječu na količinu prinosa, povišene razine ugljikova dioksida (CO₂) i više temperature povezane s globalnim zatopljenjem značajno smanjuju nutritivnu vrijednost mnogih prehrambenih kultura. U proteklih pola stoljeća, čovječanstvo je postiglo […]

Nutricionizam

Loše vijesti za ljubitelje slatkog: sukraloza možda potiče apetit

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteSukraloza je sintetsko sladilo koje se može naći u mnogim prehrambenim proizvodima diljem svijeta. Njegova slatkoća je otprilike 385 do 650 puta veća od saharoze. Otkrivena je 1976. godine. Ovo sladilo bez nutritivne vrijednosti se proizvodi od saharoze postupkom u kojem se tri hidroksilne skupine na molekuli saharoze zamjenjuju s tri atoma klorida. Kako obična […]

Nutricionizam

Omega-3 masne kiseline: ključni saveznici u zaštiti srca i krvnih žila

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteOmega-3 masne kiseline, osobito eikozapentaenska (EPA) i dokozaheksaenska (DHA), dugo su bile u fokusu znanstvenih i nutricionističkih rasprava kao potencijalno ključne tvari za očuvanje zdravlja srca i krvnih žila. Njihov unos putem prehrane ili dodataka ribljeg ulja našao je svoje mjesto u međunarodnim smjernicama, ali znanstveni dokazi nisu uvijek bili jednoznačni. Prehrambene smjernice brojnih zemalja, […]

Nutricionizam

Lanene sjemenke – sirove ili termički obrađene?