Sunčani dani znače više aktivnosti na otvorenom, no boravak na otvorenom znači i izlaganje sunčevim zrakama. Izlaganje suncu može uzrokovati opekline na koži, pa čak i rak kože.
Sunčani dani znače više aktivnosti na otvorenom, no boravak na otvorenom znači i izlaganje sunčevim zrakama. Izlaganje suncu može uzrokovati opekline na koži, pa čak i rak kože. Koža vrlo dobro pamti svaki trenutak na suncu. Nažalost, zadnjih godina u svijetu je zabilježena povećana učestalost svih oblika raka kože, osobito onog najopasnijeg – melanoma kože. Melanom je zloćudni tumor kože koji nastaje iz stanica koje stvaraju kožni pigment. Svaka promjena kože, posebice promjena veličine i boje madeža, krvarenje ili proširenje pigmentacije izvan rubova, svrbež, osjetljivost i pojava bolova ili pojava novih tvorbi ili ulceracija u okolini, sumnjiva je na rak kože. Prepoznavanje tih promjena značajno je za rano otkrivanje raka kože. Preporuke dermatologa stoga su smanjenje izlaganja kože suncu. Zbog velike učestalosti raka kože, mnogi ljudi gotovo potpuno izbjegavaju sunce. Postoji dovoljno dokaza kako izlaganje kože suncu dovodi do mnogih štetnih promjena na koži, pa i raka kože.
Koristi od izlaganja suncu
Ipak, ima onih liječnika koji zagovaraju umjereno i razumno izlaganje suncu. Naime, izlaganje suncu dovodi do stvaranja vitamina D u organizmu što može dovesti do prevencije razvoja niza bolesti. Milijunima godina naši preci su bili gotovo cijeli dan izloženi suncu pa su imali u organizmu puno više vitamina D, smatra se kako su imali gotovo pet puta više zaliha vitamina D nego današnji ljudi.
Vitamin D vrlo je važan za zdravstveno stanje našeg organizma i zapravo nije pravi vitamin nego oblik steroidnog hormona. U našoj koži pod utjecajem sunca od kolesterola nastaje vitamin D (kolekalciferol), a kasnije u jetri i bubrezima nastaje aktivni vitamin D (kalcitriol). Taj hormon ima važne funkcije i kontrolira skoro 10% svih ljudskih gena. Nažalost, gotovo polovica svjetskog stanovništva ima nedostatak vitamina D, pa je nedostatak vitamina D postao veliki javnozdravsveni problem. Čak i u dijelovima svijeta s više sunca, ljudi pate od manjka vitamina D zato što u nekim zemljama veliki broj ljudi, osobito žena, nosi tradicionalnu odjeću. One pak žene koje takvu odjeću ne nose, koriste kozmetiku s dosta zaštitnih čimbenika. Čak i niski zaštitni čimbenik kao što je šest ili osam može potpuno spriječiti sposobnost kože da stvara vitamin D. To i jeste jedan od razloga zašto žene općenito imaju manje razine vitamina D. Manjak vitamina D povezan je s rakom, povišenim arterijskom tlakom, srčanim bolestima, autoimunim bolestima, šećernom bolešću, osteoporozom, Parkinsonovom bolešću i drugim bolestima. Vitamin D jača imunološki sustav i važan je čimbenik u borbi protiv infekcija i drugih bolesti. Nedostatak vitamina D tijekom zimskih mjeseci, kada je manje sunca, povezan je sa većom učestalosti bolesti koje se tipično javljaju u zimsko doba godine, poput prehlade. Znanstvenici su dokazali kako vitamin D može uništiti stanice raka (što može imati važnost u prevenciji raka, osobito raka dojke, prostate, pluća, crijeva), dokazano sprječava osteoporozu, depresiju, dijabetes i debljinu. Čak i bolesnici koji imaju melanom imaju bolji ishod ako imaju veće koncentracije vitamina D u krvi. Oni dijelovi svijeta s manje sunca imaju veću učestalost tuberkuloze, multiple skleroze, arterijske hipertenzije, osteoporoze, te raka dojke, jajnika, debelog crijeva i prostate. Ljudi se nedostatkom vitamina D često se tuže na opću slabost i bolove u mišićima. Prije otkrića vitamina D mnoga djeca su bolovala od rahitisa, nekad česte bolesti kostiju, uzrokovane manjkom vitamina D, osobito u sjevernim krajevima bez sunca. Vitamin D se danas rutinski dodaje djeci u obliku vitaminskog preparata. No, vitamina D ne samo da čuva od nastanka rahitisa, nego se pokazalo kako ona djeca koja uzimaju dovoljne količine vitamina D u djetinjstvu, kasnije u životu imaju manji rizik za razvoj šećerne bolesti. Dobro je poznato kako izlaganje suncu povoljno djeluje na neke psihijatrijske i kožne bolesti, što se danas pripisuje većim koncentracijama vitamina D u krvi bolesnika izlaganih suncu.
Sunce kao lijek
Preporučene dnevne količine vitamina D za odraslu osobu su od 400-600 jedinica vitamina D. Čaša mlijeka primjerice ima 100 jedinica vitamina D. Namirnice koje sadrže nešto veću količinu vitamina D su riblje ulje, tunjevina, losos, skuša, jetra, jaja, maslac, jogurt i sir. Skoro je nemoguće dobiti dovoljne količine vitamina D iz prehrane. Oko 80 % vitamina D u tijelu nastaje izlaganjem kože ultraljubičastim zrakama B (UVB), dok se u manjim količinama dobiva iz hrane. Multivitaminski preparati obično sadržavaju manje od 400 jedinica vitamina D. Dakle, razumna izloženost sunčevoj svjetlosti je jedini siguran i prirodan način da dobijemo dovoljne količine ovog vitamina. Neki liječnici smatraju kako izlaganje sunčevoj svjetlosti može značajno smanjiti postotak kroničnih bolesti u svijetu. Naravno, pri izlaganju suncu treba biti razborit. Preintezivnim izlaganjem suncu neće nastati više vitamina D (jer postoje mehanizmi povratne sprege koje priječe mogući nastanak previsokih koncentracija vitamina D što bi moglo biti štetno), a prejako sunce moglo bi izazvati oštećenja kože pa čak i nastanak raka. Potrebno se izlagati redovito suncu, i to cijele godine. Osim nastanka vitamina D, sunce i boravak na otvorenom imaju blagotvorne učinke na naše zdravlje, a sunce potiče i nastanak hormona melatonina koji regulira ritam sna, utječe na opće raspoloženje i jača imunološki sustav.
Kako pametno koristiti sunce?
Istraživanja su pokazala kako je dovoljno za većinu ljudi svakodnevno samo nekoliko minuta provedenog na suncu, sa samo 5% površine izloženog tijela (primjerice lice i ruke), i to 2 ili 3 puta tjedno. UVB zrake najjače djeluju između 10 i 15 sati.
Takvo izlaganje suncu može osigurati dovoljnu količinu vitamina D. Pri takvom kratkotrajnom izlaganju suncu primjena zaštitne kreme nije potrebna, a osim toga takva zaštita može manjiti nastanak vitamina D. Naime, gotovo sve kreme za sunčanje blokiraju samo UVB zračenje. Kao takve, one također blokiraju proizvodnju vitamina D. Za napomenuti je kako UVB zrake ne prodiru ni kroz staklo. Više od 20 minuta provedenog na suncu ne povećava količinu vitamina D, a povećava rizik oštećenja kože. Naravno, i boja kože utječe na sposobnost nastanka vitamina D nakon izlaganja suncu. Osobama vrlo svijetle puti dovoljno je manje od 10 minuta nekoliko puta tjedno biti izložen suncu, takve osobe vrlo brzo upijaju UVB zrake. Osobe uobičajeno svijetle puti trebalo bi biti izloženi od 10 do 15 minuta, a osobe tamne puti do 20 minuta nekoliko puta tjednog izlaganja suncu u kratkim rukavima ili kratim hlačama. Osobe vrlo tamne puti dobro su zaštićene od sunca, ali trebaju puno više izlaganja suncu za proizvodnju vitamina D. Ako takve osobe žive u hladnijim sjevernim krajevima, trebalo bi uz nadzor liječnika započeti uzimanje preparata vitamina D. Također proizvodnja vitamina D ovisi i o drugim čimbenicima poput zemljopisnog položaja, onečišćenosti zraka i smogu. Dakle, sunce ne treba izbjegavati, već mu se treba izlagati razumno i ispravno.
Kome sunce nije dovoljno?
Starije osobe, osobe koje se slabije izlažu suncu, trudnice i dojilje trebaju veće količina vitamina D. Također, kod osoba koje pate od bolesti bubrega ili jetre, može se smanjiti sposobnost aktiviranja i iskoristivosti vitamina D. U takvim posebnim slučajevima savjetuje se uzimanje preparata vitamina D. Također, neki dijelovi svijeta ne mogu tijekom zimskih mjeseci proizvesti s pomoću sunca dovoljno vitamina D. Druga stanja kada postoji opasnost od manjka vitamina D su poremećaj apsorpcije masti, alergija na mlijeko, vegetarijanstvo, debljina (jer potkožna mast veže nastali vitamin D).
Ukoliko postoji sumnja kako osoba pati od manjka vitamina D jer spada u gore navedene skupine, može se odrediti iz uzorka krvi status vitamina D. Zapravo se određuje jedan oblik vitamima D u krvi (kalcidiol) koji ima dulje vrijeme poluraspada od kalcitriola. Ako je nizak kalcidiol u krvi, svakako se preporuča unos vitamina D putem dodataka (najčešći oblik je otopina kalcitriola, a primjenjuje se kapaljkom). Iako danas postoje prehrambeni proizvodi obogaćeni vitaminom D (poput margarina, mlijeka i nekih voćnih sokova), kod osoba kod kojih postoji manjak vitamina D trebaju se uzimati i medicinski preparati. Zbog mogućih nuspojava potreban je velik oprez pri nadoknadi vitaminom D. Obično se istodobno nadoknađuje i kalcij (otprilike za 400 IU vitamina D dodaje se 1500 mg kalcija).
23.12.2015
