Probiotici –- mit ili stvarnost?

U novije vrijeme svjedoci smo rastuće popularnosti probiotika i velikog broja dodataka za prehranu i fermentiranih mliječnih proizvoda koji sadrže probiotike.

U novije vrijeme svjedoci smo rastuće popularnosti probiotika i velikog broja dodataka za prehranu i fermentiranih mliječnih proizvoda koji sadrže probiotike.  Stoga se s pravom treba zapitati imaju li probiotici zdravstvenu prednost i treba li ih koristiti. Brojna su zdravstvena istraživanja dokazala sigurnost i učinkovitost probiotika kao dodataka prehrani u sprječavanju i liječenju mnogih bolesti.


Što su probiotici?

Probiotici su bakterije ili gljivice – živi mikroorganizmi tzv. dobre bakterije za koje vjerujemo da u adekvatnoj količini imaju utjecaj na ljudsko zdravlje. Već sam naziv koji dolazi iz korijena grčke riječi „pro“ što znači za i „biotski“ koji dolazi iz imenice bios – život (za život) upućuje da se radi o nečem korisnom za ljudsko zdravlje.  Dostupni su u prehrani (jogurt, sir, kefir, kiseli kupus), u obliku dodataka prehrani (farmaceutskih pripravaka) ili se nalaze kao dodaci u hrani, najčešće u fermentiranim mliječnim proizvodima.


Čaša jogurta na dan

Najveću zaslugu za otkriće probiotika ima ruski biolog i nobelovac  Ilja Metchnikoff spoznavši  teoriju o dugovječnosti i pomlađivanju čovjeka. Profesor Metchnikoff je otkrio da narod koji živi na području  Kavkaza  i svakodnevno  konzumira  velike količine jogurta i drugih fermentiranih mliječnih proizvoda (probiotika) izuzetno otporan na bolesti  i ima dugi životni vijek.


Normalna crijevna flora

Ljudski probavni sustav sadrži  više od 500 različitih vrsta bakterija koje pomažu u održavanju zdravog probavnog i imunološkog sustava. Crijevna  mikroflora pomaže u procesu probave hrane, sintezi vitamina (vitamina K i B kompleksa) i nekih hranjivih tvari (enzima važnih u procesu probave), metabolizmu nekih  lijekova  i neutralizaciji štetnih kancerogenih  tvari koje unosimo prehranom (važno u prevenciji raka debelog crijeva). Crijevna flora ima ulogu u održavanju normalne funkcije crijeva, apsorpciji kalcija, magnezija i željeza iz hrane,  u razvoju i održavanju snažnog imunološkog sustava. Dobre bakterije svojom prisutnošću otežavaju preživljavanje patogenih bakterija i stvaraju kiselinu koja onemogućuje rast i razmnožavanje patogenih bakterija.
Održavanje ravnoteže između dobrih i loših bakterija potrebno je za optimalno zdravlje. Bolest, stres, starenje, uzimanje antibiotika  ili drugih lijekova, loše životne i prehrambene navike  mogu  poremetiti  normalnu mikrofloru crijeva i tada  primjena probiotika  može pomoći organizmu   dok se ne obnovi  prirodna mikroflora crijeva.


Probiotici i imunološki sustav

Osim uloge u probavnom sustavu probiotici imaju utjecaj i na naš imunološki sustav.
Probiotici pomažu:
• kod autoimunih i alergijskih bolesti,
• kod ulceroznog kolitisa, Chronove bolesti, sindroma iritabilnog kolona i nekrotizirajućeg enterokolitisa,
• u prevenciji i liječenju zaraznih proljeva i proljeva uzrokovanih antibioticima, putničkih proljeva,
• u prevenciji i liječenju kožnih oboljenja (akni, neurodermitisa, alergijskih kožnih bolesti), osobito povezanih s alergijskom reakcijom na kravlje mlijeko,
• u održavanju imunološkog sustava,
• u  prevenciji  infekcija dišnog sustava – infekcija  uha, grla i prehlade,
• u prevenciji i liječenju mokraćnih infekcija,  bakterijskih i gljivičnih infekcija ženskih spolnih organa  te u
• prevenciji i liječenju proljeva uzrokovanih infekcijom bakterijom Clostridium difficile (obično povezane s liječenjem antibioticima).


Različite vrste probiotika

Najčešće korišteni probiotici su različite vrste roda Lactobacillus i Bifidobacterium.

Lactobacillus
Postoji više od 50 vrsta laktobacila, prirodno se nalaze u probavnom, mokraćnom i spolnom sustavu. Najčešći laktobacili su L.acidophilus, L. rhamnosus  GG (LGG). Brojna su znanstvena istraživanja dokazala nedvojbenu korist od primjene ovog probiotika (LGG) kod djece sa sindromom iritabilnog kolona. Primjenom LGG tijekom osam tjedana kod djece u dobi  od 5-14 godina  smanjila se učestalost i ozbiljnost bolova u trbuhu.
Nadalje LGG primijenjen kod djece za vrijeme antibiotske terapije smanjuje učestalost proljeva, dok je kod vrtićke djece LGG primijenjen kao dodatak  mlijeku smanjio  učestalost upale pluća. U studiji kod 245 osoba koje su putovale u 14 geografski različitih područja primjena LGG smanjila je učestalost putničkih proljeva za 47%.

Bifidobacterium
Postoje oko 30 vrsta bifidobakterija  koje čine oko 90% zdravih bakterija u debelom crijevu. One se pojavljuju u probavnom traktu nekoliko dana nakon rođenja pogotovo kod dojene djece. Najčešće se kao probiotici koriste B. bifidum, B.lactis, B. infantis i B. breve. B. infantis pokazao je blagotvorni učinak u smanjenju simptoma iritabilnog kolona, dok B.lactis BB12 pokazuje blagotvorni učinak na metabolizam- smanjuje LDL (tzv. loši) kolesterol, povećava HDL (tzv. dobri) kolesterol, poboljšava toleranciju glukoze tijekom trudnoće te pokazuje povoljni metabolički učinak kod bolesnika sa  šećerenom bolesti tip 2.

Kako i kada uzimati probiotike?

Uz rastuću popularnost probiotika postoji i veliki izbor farmaceutskih dodataka koji se mogu izabrati. Svakodnevno uzimanje jogurta, kefira i drugih mliječnih pripravaka s dodatkom probiotika (LGG i bifidobacterium) dugoročno je korisno za zdravlje, prvenstveno imunološkog i probavnog sustava. U određenim stanjima npr. za vrijeme zaraznih proljeva ili za vrijeme uzimanje antibiotika zasigurno će biti korisno, ali i kod svih gore navedenih bolesti. Važno je napomenuti da se probiotici moraju uzeti barem dva sata nakon uzimanja antibiotika u suprotnom bi bili nedjelotvorni. Budući da probiotici u obliku farmaceutskih pripravka moraju zadovoljiti kriterije „dobre kliničke prakse“ nuspojave za vrijeme uzimanja probiotika su rijetke te ih  većina zdravih osoba može nesmetano uzimati.

Ocijenite članak

Ocjena 0.00 (broj glasova: 0)

Podijelite članak
Ispiši
Komentara (0)
Imate komentar?

Komentirati mogu samo registrirani članovi. ili registrirajte.

Komentari (0)