Parkinsonova bolest

Bolest je prvi opisao James Parkinson 1817. godine. Klinički bolest karakterizira: bradikinezija, rigiditet, tremor i oštećenje posturalnih refleksa.

Osnovno oštećenje je progresivna degeneracija dopaminergičkih neurona supstancije nigre sa posljedičnim oštećenjem nigro-strijatnog puta i nedostatka dopamina u strijatumu. Prvi simptomi Parkinsonove bolesti (PB) manifestiraju se kada nivo dopamina u strijatumu i supstanciji nigri padne za 70-90%. Patološki procesi u PB karakteriziran je degeneracijom Lewy tjelašca i gubitkom neuromijelinske pigmentacije.

Poremećaj nigrostrijatnih dopaminergičkih mehanizama nastaje: pražnjenjem dopaminergičkih sinapsi, blokadom dopaminskih receptora strijatuma, metaboličkim oštećenjima sa strukturnim promjenama, kao i degenerativnim procesima. Primarni (idiopatski) parkinsonizam dijeli se u dvije velike skupine prema životnoj dobi početka bolesti: Parkinsonova bolest i Juvenilni parkinsonizam (početak bolesti u mlađoj životnoj dobi).

Osnovni klinički znakovi PB su: bradikinezija, rigiditet, tremor u miru, posturalna nestabilnost, pojava motornih blokova (“freezing”), kognitivne – neuropsihijatrijske manifestacije, promjene lica – kranijalnih živaca, promjene skeletnih mišića, autonomna oštećenja, senzorne manifestacije, kožne promjene.

Akineziju – Bradikineziju – Hipokineziju karakteriziraju odloženo započinjanje pokreta, usporenost voljne motorike, smanjenje amplitude voljne motorike, brzo zamaranje tijekom ponovljenih pokreta, teško izvršavanje sekvencijalnih motornih radnji, nemogućnost vršenja simultanih motornih radnji, oslabljena spretnost u vršenju finih motornih radnji, motorni blokovi (“freezing”).

Klinički se manifestira: hipomimijom (maskoliko lice), smanjenom učestalosti treptanja, hipometrijom sakada, hipofonija, dizartrija, pseudosijaloreja, mikrografija, teško ustajanje iz stolice, kratki koraci uz povlačenje nogu po podlozi tijekom hoda, ugašeni sinkinetski pokreti (mahanje rukom tijekom hoda).

Rigiditet karakterizira hipertonija mišića u okviru PB, u proksimalnoj i distalnoj skupini mišića, zahvaćeni su agonistički i antagonistički mišići cijelim tijekom pokreta, uz semiflektirani trup sa nogama savijenim u koljenima i rukama u laktovima, što podsjeća na savijanje “olovne šipke“ te fenomen “zupčastog kotača”. Tremor u miru izgleda kao “brojanje novca”, “pravljenje pilula” ili “zavijanje duhana”. U početku bolesti tremor je intermitentan i provocira se uzbuđenjem. Tremor se često pogoršava tijekom hoda i gubi se u snu.

Posturalni poremećaji uzrokuju nestabilnost pri hodu i stajanju bolesnika sa PB. Posturalni refleksi se odnose na automatske refleksne mehanizme koji kontroliraju održavanje uspravnog položaja i štite pojedinca od padova tijekom promjene položaja. Određuju ga: strijatni, vestibularni, cerebelarni, vidni i proprioceptivni mehanizmi.

Motorni blokovi (“freezing”) su iznenadni, kratki periodi tijekom kojih se bolesnici osjećaju kao da su “blokirani”, te nisu u stanju izvršiti radnju, posebice tijekom hoda ili promjene pravca, te prilaskom cilju. Suprotan fenomen je tzv. kinesia paradoxica –kratke epizode neočekivano uspješne pokretljivosti.

Komplikacije liječenja obuhvaćaju “on – off” fenomene, diskinezije, waering off. “On – off” fenomene su nagli prelazi iz stanja dobro kontroliranog parkinsonizma u stanje izražene bolesti sa rigiditetom, akinezijom i tremorom. Dešavaju se više put u tijeku dana. Diskinezije su nevoljni pokreti, češće stopalo i šaka. Waering off je skraćeno trajanje djelovanja pojedinačne doze.                          

Kognitivne – neuropsihijatrijske manifestacije karakterizira: anksioznost, bradifrenija, demencija, depresija i poremećaji spavanja. Promjene lica – kranijalnih živaca manifestiraju se zamućenjem vid (poremećaj usmjeravanja pogleda naviše, blefarospazam), dizartrijom, disfagijom, pojačanim refleksom m. orbicularis oculi, maskolikim licem, olfaktornom disfunkcijom, pseudosijalorejom.

Promjene skeletnih mišića mogu se manifestirati nizom simptoma kao što su: kompresivne neuropatije, distonija, deformiteti stopala – tranzitorni, bolni fleksorni spazmi stopala, deformiteti šaka – ulnarna devijacija šaka, ekstenzija u interfalangealnim zglobovima sa fleksijom, metakarpofalangealnih zglobova (“parkinsonska ruka”), kifoskolioza, perifernim edemima.

Autonomna i senzorna oštećenja, kožne manifestacije karakteriziraju: konstipacija, ortostatska hipotenzija, impotencija, gubitak libida, poremećaji mokrenja (urgencija, hezitacija, povećana učestalost), grčevi, bol, parestezije, seboroični dermatitis.

Liječenje PB obuhvaća: L-dopa/benzerazid ili L-dopa/karbidopa, direktni agonisti dopaminskih receptora (premipeksol, ropinirol i dr.), inhibitori monoamino-oksidaze B (MAO-B), inhibitor katehol-O-metil transteraze, amantadin, duboka moždana stimulacija (DBS).

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Arterijska

Periferna arterijska bolest u bolesnika sa šećernom bolesti 2. dio

Liječenje periferne arterijske bolesti (PAB) u bolesnika sa šećernom bolesti (ŠB) usmjereno je u 2 pravca: jedno je liječenje i kontrola kardiovaskularnih čimbenika rizika, a drugi je terapija simptoma, lezija nastalih zbog PAB i poboljšanje arterijske cirkulacije. Veoma je važno da se stave pod kontrolu svi promjenjivi kardiovaskularni čimbenici rizika promjenom loših životnih navika i […]

Arterijska

Periferna arterijska bolest u bolesnika sa šećernom bolesti 1. dio

Više od 500 milijuna odraslog stanovništva u svijetu boluje od šećerne bolesti (ŠB). ŠB je jedan od najznačajnijih rizičnih čimbenika nastanka periferne arterijske bolesti (PAB). 20% bolesnika koji boluje od ŠB ima PAB. ŠB je čimbenik rizika nastanka aterosklerotske bolesti u koje spadaju i koronarna bolest i PAB, a ujedno ŠB povećava rizik kardiovaskularne smrtnosti. […]

Bolest

Infektivna mononukleoza – ‘bolest poljupca’

Infektivna mononukleoza je zarazna bolest uzrokovana Ebstein-Barr virusom. Čovjek je jedini prirodni domaćin ovog virusa, a bolest se širi neposrednim kontaktom sa slinom oboljelog. Najčešće obolijevaju adolescenti i mlađi odrasli, a bolest se popularno naziva i ‘bolest poljupca’. Uzročnik infektivne mononukleoze Sindrom infekcijske mononukleoze najčešće je uzrokovan virusima, na prvom je mjestu Ebstein-Barr virus (EBV), […]

Angina pektoris

Može li ovo upućivati na nestabilnu anginu ili neku drugu srčanu bolest?

Anksioznost

Anksioznost ili neurološki problemi?

Bolest

Kawasakijeva bolest

Kawasakijeva bolest je kod nas relativno rijetka akutna bolest dječje dobi, za sada još uvijek nepoznatog uzroka, koja može za posljedicu imati trajne promjene na koronarnim krvnim žilama koje krvlju opskrbljuju srčani mišić. Koliko je Kawasakijeva bolest česta? Bolest je prvi opisao japanski pedijatar Tomisaku Kawasaki 1967. godine, a nakon toga je uočena njezina pojava […]

Iz iste kategorije

Neurologija

Kako se liječi migrena?

Ne postoji lijek koji može izliječiti migrenu, no danas imamo vrlo potentne lijekove koji mogu smanjiti učestalost napada i učinkovito otkloniti simptome. Pri tome je bitno ne samo uzimanje lijekova već i usvojiti zdrave životne navike. Koji lijekovi se koriste kod migrene? Koriste se dvije vrste lijekova: Lijekovi za zaustavljanje migrene: ove lijekove se može […]

Neurologija

Migrena

Migrena je jaka glavobolja koja uzrokuje pulsirajuću glavobolju jedne polovice glave. Faza glavobolje kod migrene obično traje najmanje četiri sata, ali može trajati i više. Težina glavobolje se pogoršava sa: – tjelesnom aktivnosti – izloženosti svjetlu – glasnom bukom – jakim mirisima. Migrene mogu ometati svakodnevnu rutinu i utjecati na sposobnost ispunjavanja osobnih i društvenih […]

Neurologija

Tikovi

Tikovi su brzi, stereotipni pokreti koji rezultiraju iznenadnim trzajima tijela ili zvukovima koje je teško kontrolirati. Česti su u djetinjstvu i obično se prvi put pojavljuju u dobi od oko 5 godina. Povremeno se mogu prvi put javiti u odrasloj dobi. Tikovi mogu biti prolazni i spontano prestati, ali mogu biti frustrirajući i ometati svakodnevne […]

Neurologija

Prilažem nalaz MR torakalne i cervikalne kralježnice – molim Vaše mišljenje

Neurologija

Bolujem od multipla skleroze te bih Vas molila ako biste mi mogli razjasniti nalaz MR mozga

Neurologija

Zašto nastaje osjećaj pritiska u glavi?

Pritisak u glavi može biti posljedica glavobolje ili infekcije uha, ali može signalizirati i teže stanje, poput potresa mozga. Može se pojaviti s drugim simptomima poput vrtoglavice. Brojna stanja mogu uzrokovati osjećaj stezanja, težine ili pritiska u glavi. Većina stanja koja rezultiraju pritiskom u glavi nisu razlog za uzbunu. Uobičajene uključuju tenzijske glavobolje, migrenu, stanja […]

Neurologija

Traumatska ozljeda mozga

Traumatska ozljeda mozga je ozljeda glave ili mozga uzrokovana traumom koja remeti normalnu funkciju mozga. Događaji koji dovode do traumatske ozljede mozga razlikuju se. Među civilima, nesreće motornih vozila vodeći su uzrok traumatskih ozljeda mozga; među malom djecom i starijim odraslim osobama padovi su glavni uzrok traumatske ozljede mozga; a među vojnicima i veteranima, najčešći […]

Neurologija

Tumori pinealne regije

Tumori pinealne regije su tumori same pinealne žlijezde ili tkiva koje je okružuje. Pinelana žlijezda je mali organ u obliku graška u središtu mozga koji je odgovoran za proizvodnju i izlučivanje melatonina (koji je poznatiji kao hormon sna) u tamnom okruženju. Njegove primarne funkcije su reguliranje 24-satnog unutarnjeg tjelesnog sata (ili cirkadijalnog ritma), kao i […]