Benigni epileptički sindromi dječje dobi

Prema današnjim saznanjma više od 80% svih epilepsija javlja se prije 18–te godine života. Među njima su najpreciznije  definirane benigne žarišne epilepsije.

One su najčešće genetski uvjetovane, dobno ovisne, bez strukturalnih lezija mozga a njihova se patofiziologija može sada jasnije razmatrati. Buduća genska istraživanja zasigurno će pridonjeti pravilnoj identifikaciji i klasifikaciji epileptičnih sindroma te primjeni novih metoda liječenja. 

Restriktivni kriteriji za razlučivanje benignih epilepsija su slijedeći:

  • neuromentalni status je uredan i odgovara dobi 
  • obiteljska anamneza je pozitivna 
  • napadi su kratkotrajni, stereotipni, češće se javljaju noću  
  • bolest se uspješno liječi 
  • izlječenje nastupa do adolescentne dobi 

EEG kriteriji:

  • •snovna aktivnost je normalna 
  • paroksizmi su karakteristične morfologije i lokalizacije 
  • izbijanja se aktiviraju tijekom spavanja 
  • povremeno se uočavaju generalizirana izbijanja šiljak-valova

Tu prvenstveno spadaju: Benigna epilepsija sa centrotemporalnim šiljcima(BECT) – „rolandička epilepsija“  koja je opsisana 1958.god .Prema našim se iskustivima javlja u 15%-20% djece sa epilepsijiom. Najčešće u dobi od 7-8 godina ( raspon 3-13 god ) Napadi su u većine bolesnika noćni a u slučajevima sa generalizacijom se žarišni početak obično previdi. Žarišne krize su lokalizirane u području lica – motorički ili senzorički fenomeni. U starije djece su to hemifacijalni spazmi a u mlađe hemikonvuilzivni ili sekundarno generalizirani napadi.

Obradom se ne nalaze strukturalne lezije. Napadi postepeno bivaju sve rjeđi da bi na kraju isčezli uz normalizaciju EEG nalaza. U liječenju se koriste antiepileptici novije generacije. Benigna epilepsija sa afektivnom simptomatologijom ( opisana 1980 god.) se javlja obično noću i karakterizirana je složenim parcijalnim napadima u djece od 7-16 godina. Pojavljuju  se atake iznenadnog „užasa“ i „straha„ praćene vrištanjem što se ponekad može zamijeniti sa noćnim strahom.

Ovaj tip epilepsija u našim istraživanjima  čini  oko 20 % svih psihomotornih epilepsija. Panayatopulous sindrom je karakteriziran autonomnim simptomima:dijete počne povraćati uz poremećaj svijesti a može se nastaviti i kloničnim krizama i nerijetko priječi u epileptički status. 2/3 napada nastaje u snu. Napadi traju oko 20-30 minuta . EEG pokazuje šiljke lokalizirane nad okcipitalnim regijama a promjene u EEG-u se nekad vide samo tijekom spavanja, zbog čega je potrebno učiniti EEG zapis u spavanju.

Ukoliko se napadi ponavljaju potrebno je uvesti terapiju. Važna je dobra suradnja sa roditeljima. Benigna epilepsija sa okcipitalnim paroksizmima  opisana je 1982 god (Gastaut) a karakterizirana je kombinacijom vizualnih simptoma, konvulzivnih fenomena i migrenoznih simptoma. Vizualni se simptomi sastoje od jednostavnih ili kompleksnih vidnih halucinacija ili iluzija (makropsije, mikropsije ) nakon čega može doći do pojave tranzitornog gubitka vida. Nevizualni simptomi slijede nakon početne faze tipa adverzivnih, hemikonvulzivnih ili kompleksih parcijalnih napada uz automatizme. Jedan dio bolesnika ima i migrenske simptome. EEG je karakteriziran visokovoltažnim šiljcima i šiljak-valovima iznad okcipitalnih regija koji isčezavaju kod otvaranja očiju. Ovaj se tip epilepsije javlja znatno rjeđe od ranije navedenih.

Postoji još nekoliko tipova epilepsije koji se potpuno ne uklapaju u kriterije benignosti kao što je : Noćna familijarna frontalna epilepsija sa žarišnim napadima i početkom u adolescentnoj dobi. Nasljeđuje se autosomalno dominantno uz 70% penetraciju. Napadi se javljaju nakon uspavljivanja nespecifičnom aurom i motornim poremećajima u vidu hiperkineze ili toničkih kriza. Nakon napada bolesnik zaspe da bi se ataka ponovila (što se može ponavljati nekoliko puta ) U 50 % slučajeva dolazi do sekundarne generalizacije.

Stanje je teško razlučiti od parasomnija ili noćnog straha. EEG pokazuje promjene nad frontalnim regijama. Benigne familijarne neonatane konvulzije  takodjer spadaju u ovu grupu. Javljaju se u prvom tjednu života, kratkotrajne su, sa motornom i autonomnom simptomatologijom (apnoični napadaji). Benigna žarišna epilepsija adolescentne dobi, koja se javlja pretežno u muške djece žarišnim motornim ili senzornim napadima i čestom sekundarnom generalizacijom također spada u ovu skupinu. Obično se javlja samo jedan ili dva napada. 

Postoji dilema da li ove epilepsije liječiti ili ne liječiti. Neki stručnjaci smatraju da liječenje treba odložiti do pojave trećeg napada. Mi smatramo da ih treba liječiti. Pri tome koristima novije generacije antiepileptika koji imaju manje nuspojava s time da liječenje traje oko 2 godine a zatim se terapija postepeno ukida uz praćenje EEG zapisa i kognitivnog razvoja.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Autoimuna bolest

Celijakija kod djece

Celijakija je kronična autoimuna bolest u kojoj se zbog imunološke reakcije organizma na gluten događa upala i oštećenje sluznice tankog crijeva. Do danas nije sa sigurnošću poznato zašto samo neke osobe s genetskom sklonošću za celijakiju zaista obole, te zašto se kod nekih bolest javlja već u dojenačkoj dobi, a kod drugih značajno kasnije. Što […]

Dijete

Molim mišljenje za MR mozga dječaka

Hren

Pobliže o hrenu

Hren (Armoracia rusticana) je biljka iz porodice kupusnjača, porijeklom s područja istočne Europe i stoljećima se koristi i kao hrana, ali i kao lijek. Vjeruje se kako je hren postao popularan kao začin u Europi još u vrijeme kada nije bilo hladnjaka jer je mogao maskirati okus mesa koje se počelo kvariti. Korijen hrena se […]

Crvena riža

Crvena riža i riblje ulje za zdravlje srca i krvnih žila

Bolesti srca i krvnih žila vodeće su kronične bolesti današnjice, a povišeni krvni tlak, zajedno s visokim razinama kolesterola u krvi glavni su čimbenici rizika za razvoj ovih bolesti. Iako promjene prehrambenih navika predstavljaju temelj liječenja hiperlipidemije, primjena različitih dodataka prehrani u tu svrhu sve je češća. Među najviše istraživanim dodacima prehrani za smanjenje razine […]

Antacidi

Dispepsija

Dispepsija je česti poremećaj gornjeg dijela probavnog sustava koji je karakteriziran bolovima u gornjem dijelu trbuha u vidu pečenja ili nelagode koji mogu biti praćeni osjećajem rane sitosti, punoće u gornjem dijelu trbuha koja se javlja nakon obroka, nadutošću, podrigivanjem, mučninom. Vrlo često zbog intenziteta navedenih simptoma dolazi i do samanjenja apetita. Dispepsija iako nije […]

Mozak

Molim Vas pojašnjenje MR mozga

Iz iste kategorije

Neurologija

Kako se liječi migrena?

Ne postoji lijek koji može izliječiti migrenu, no danas imamo vrlo potentne lijekove koji mogu smanjiti učestalost napada i učinkovito otkloniti simptome. Pri tome je bitno ne samo uzimanje lijekova već i usvojiti zdrave životne navike. Koji lijekovi se koriste kod migrene? Koriste se dvije vrste lijekova: Lijekovi za zaustavljanje migrene: ove lijekove se može […]

Neurologija

Migrena

Migrena je jaka glavobolja koja uzrokuje pulsirajuću glavobolju jedne polovice glave. Faza glavobolje kod migrene obično traje najmanje četiri sata, ali može trajati i više. Težina glavobolje se pogoršava sa: – tjelesnom aktivnosti – izloženosti svjetlu – glasnom bukom – jakim mirisima. Migrene mogu ometati svakodnevnu rutinu i utjecati na sposobnost ispunjavanja osobnih i društvenih […]

Neurologija

Tikovi

Tikovi su brzi, stereotipni pokreti koji rezultiraju iznenadnim trzajima tijela ili zvukovima koje je teško kontrolirati. Česti su u djetinjstvu i obično se prvi put pojavljuju u dobi od oko 5 godina. Povremeno se mogu prvi put javiti u odrasloj dobi. Tikovi mogu biti prolazni i spontano prestati, ali mogu biti frustrirajući i ometati svakodnevne […]

Neurologija

Svijetle ili tamne fleke u vidnom polju – molim savjet

Neurologija

Molim vas tumačenje nalaza MR hipofize

Neurologija

Zašto nastaje osjećaj pritiska u glavi?

Pritisak u glavi može biti posljedica glavobolje ili infekcije uha, ali može signalizirati i teže stanje, poput potresa mozga. Može se pojaviti s drugim simptomima poput vrtoglavice. Brojna stanja mogu uzrokovati osjećaj stezanja, težine ili pritiska u glavi. Većina stanja koja rezultiraju pritiskom u glavi nisu razlog za uzbunu. Uobičajene uključuju tenzijske glavobolje, migrenu, stanja […]

Neurologija

Traumatska ozljeda mozga

Traumatska ozljeda mozga je ozljeda glave ili mozga uzrokovana traumom koja remeti normalnu funkciju mozga. Događaji koji dovode do traumatske ozljede mozga razlikuju se. Među civilima, nesreće motornih vozila vodeći su uzrok traumatskih ozljeda mozga; među malom djecom i starijim odraslim osobama padovi su glavni uzrok traumatske ozljede mozga; a među vojnicima i veteranima, najčešći […]

Neurologija

Tumori pinealne regije

Tumori pinealne regije su tumori same pinealne žlijezde ili tkiva koje je okružuje. Pinelana žlijezda je mali organ u obliku graška u središtu mozga koji je odgovoran za proizvodnju i izlučivanje melatonina (koji je poznatiji kao hormon sna) u tamnom okruženju. Njegove primarne funkcije su reguliranje 24-satnog unutarnjeg tjelesnog sata (ili cirkadijalnog ritma), kao i […]