Arterijska hipertenzija – povišeni krvni tlak

Za arterijsku hipertenziju često se koristi naziv i povišeni krvni tlak, a definira se kao stanje trajno povišenog sistoličkog i/ili dijastoličkog krvnog tlaka.

Arterijska hipertenzija kao bolest često je bez simptoma, ali neki bolesnici mogu imati blaže simptome kao što je jutarnja glavobolja, šum u ušima, smetnje vida, a pri težim oblicima i smetenost, mučninu i povraćanje. Zbog oskudnih simptoma često arterijsku hipertenziju nazivaju “tihi ubojica”. Arterijska hipertenzija predstavlja jedan od vodećih problema javnog zdravstva, osobito ako se uzima u obzir učestalost i prateća oštećenja ciljnih organa (srce, mozak, bubrezi, oči i periferne arterije).

Bolesti srca i krvnih žila usko su povezane s arterijskom hipertenzijom i nalaze se na vodećem mjestu među uzrocima smrti u našoj zemlji. Brojne epidemiološke studije pokazuju da povećani rizik za bolesti srca i krvnih žila nije samo zbog povišenog krvnog tlaka nego posebice zbog nedostatne kontrole arterijske hipertenzije. Prema danas važećim smjernicama za dijagnosticiranje i liječenje arterijske hipertenzije Europskog društva za hipertenziju i Europskog kardiološkog društva, preporuka je da je siatolički tlak niži od 140 mmHg, a dijastolički niži od 90 mmHg, a za bolesnike sa šećernom bolesti tip 2 krvni tlak mora biti niži od 130/80 mmHg.

Ranije klasificirani normalni krvnti tlak 120-139/80-98 mmHg sada se klasificira kao prehipertenzija. Smjernice za početak antihipertenzivne terapije temeljene su na dva kriterija: na ukupnom kardiovaskularnom riziku i na vrijednostima sistoličkog i dijastoličkog krvnog tlaka. Glavna indikacija za terapijsku intervenciju je ukupna razina kardiovaskularnog rizika, ali i vrijednosti krvnog tlaka također su više ili manje nezaobilazni pokazatelji potrebe za terapijom u cilju snižavanja arterijskog tlaka. Epidemiološke studije pokazuju da  je arterijska hipertenzija loše kontrolirana u tranzicijskim zemljama, ali i u još nekim zemljama  zapadne Europe.

Rezultati studije Wolf-Maier K. i sur. pokazuju prevalenciju hipertenzije u dobi od 36-64 godine u SAD 28%, u Italiji 38% i visoko 55% u Njemačkoj. Kod ovih hipertenzivnih bolesnika krvni tlak je pod kontrolom (RR jednak ili manji od 140/90 mmHg) u 23% bolesnika u Kanadi i SAD, i u 5-9% bolesnika u zemljama Europe. Prevalencija arterijske hipertenzije u našoj zemlji je više od 30% odrasle populacije, što je prema izračunu oko 900 000 hipertoničara. Smatra se da je hipertenzija dobro kontrolirana u Hrvatskoj kao i u ostalim zemljama Europe samo u 5-9% hipertoničara. Učinkovita terapija s postignutim ciljnim vrijednostima arterijskog tlaka smanjuje očekivane troškova liječenja kardiovaskularnih bolesnika, smanjuje stopu bolovanja i smrtnost bolesnika.

Liječenje arterijske hipertenzije provodi se obično kombinacijom dva ili više antihipertenziva. Kod vrlo malog broja bolesnika možemo postići ciljne vrijednosti krvnog tlaka samo jednim lijekom tzv. monoterapijom. Antihipertenzivni lijekovi svrstani su u više skupina kao što su diuretici, blokatori betaadrenergičnih receptora, blokatori kalcijskih kanala, ACE inhibitori, blokatori AT-2 receptora, direktni i periferni vazodilatatori. Uobičajene kombinacije su betablokator + diuretik; ACE inhibitor + diuretik; blokator AT-2 receptora + diuretik; blokator kalcijskih kanala + diuretik; ACE inhibitor + blokator kalcijskih kanala; blokator AT-2 rceptora + blokator kalcijskih kanala; diuretik iz jedne skupine + diuretik iz druge skupine. Lijekovi se razlikuju po mjestu svojega djelovanja, učinkovitosti i cijeni. U liječenju arterijske hipertenzije također su važne i opće, nefarmakološke mjere koje obuhvaćaju promjenu loših životnih navika, smanjenje unosa kuhinjske soli u prehrani i smanjenje prekomjerne tjelesne težine.

Korisnost antihipertenzivne terapije dokazana je u brojnim kontroliranim multicentričnim studijama u kojima je bilo uključeno i više godina praćeno više tisuća bolesnika (studije STOP-2, CAPP, NORDIL, INSIGHT). Korisnost terapije očitovala se u smanjenju: moždanog udara za 35-40%, zatajenja srca za 50%, infarkta srca za 20-25% i ukupne kardiovaskularne smrtnosti za 21%. Dugoročno gledano učinkovitom antihipertenzivnom terapijom postižu se značajne financijske uštede. Osim ekonomske koristi od liječenja i kontrole arterijske hipertenzije važan je također i etički aspekt koji se očituje u sačuvanju života mnogih bolesnika i poboljšanju kvalitete života bolesnika.

Iz Belupove ljekarne, u liječenju arterijske hipertenzije mogu se primijeniti lijekovi iz skupine inhibitora angiotenzinske konvertaze (ACE-inhibitori): IRUMED, IRUZID, RAMED, RAMZIL; blokatora receptora angiotenzina (blokatori AT-2 receptora): VAL, VAL PLUS; i betablokatora: CARVELOL, NIBEL i BISOBEL; blokatora kalcijskih kanala: AMONEX i diuretika: FURSEMID, INDAPAMID SR.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Fizijatar

Bolovi u gornjem dijelu tijela – što mi je?

Kratkoća daha

Sindrom posturalne ortostatske tahikardije (POTS)

Sindrom posturalne ortostatske tahikardije (POTS) je stanje koje uzrokuje simptome ubrzanog rada srca, vrtoglavice i umora pri ustajanju iz ležećeg u stojeći položaj. Autonomni živčani sustav uravnotežuje broj otkucaja srca i krvni tlak koji su konstantni bez obzira na položaj tijela (ležeći ili stojeći položaj). U slučaju POTS-a tijelo ne može koordinirati balansiranja stijenki krvnih […]

Hipertenzija

Kako visoki krvni tlak utječe na zdravlje mozga?

Visoki krvni tlak ili hipertenzija je povezana s bolešću krvnih žila i oštećenjem organa. Visoki krvni tlak s pravom je poznat kao “tihi ubojica”. Često nema simptoma ili znakova upozorenja, ali može drastično povećati rizik od srčanog ili moždanog udara. Upravo zbog toga bitno je da izmjerite tlak kod svog liječnika kako bi znali da […]

Dijastolički krvni tlak

Osobitosti krvnog tlaka na koje liječnik i bolesnik moraju obratiti pažnju

Pojam povišenog krvnog tlaka (KT) stručno najčešće zovemo arterijska hipertenzija (AH), a to je trajno povišenje sistoličkog ili “krvnog tlaka” (≥ 140 mmHg) i/ili dijastoličkog ili “srčanog tlaka” (≥ 90 mmHg).

Adherencija

Adherencija u liječenju displidemije i hipertenzije; uloga fiksnih kombinacija lijekova

Povišeni krvni tlak (arterijska hipertenzija) i dislipidemija (povišena razina ukupnog i „lošeg“, LDL- kolesterola) su, pored šećerne bolesti, pušenja i prekomjerne tjelesne težine, najvažniji tzv. „promjenjivi“ čimbenici rizika za razvoj ateroskleroze i oboljevanja od srčanog ili moždanog udara.

Color Doppler

Žarenje u nogama i povišen krvni tlak

Iz iste kategorije

Kardiologija

Koronarna bolest – molim savjet

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 1. dio

Najčešće nasljedne bolesti aorte su aneurizma (proširenje), ruptura (puknuće), disekcija (raslojavanje stijenke), koarktacija, odnosno suženje aorte. Pojedine bolesti aorte javljaju se u sklopu pojedinih sindroma, ali i samostalno. Najčešći nasljedni sindromi koji uključuju i bolesti aorte su Marfanov sindrom i Loeys-Dietz sindrom. Marfanov sindrom se nasljeđuje autosomno dominantno. U sklopu ovog sindroma zahvaćeno je više […]

Kardiologija

“Lupanje” srca i pojava na licu – kako je to povezano?