Mislite zdravo - plivajte zdravo

Ljeto je pred nama i mnogi od nas vruće ljetne dane provode u kupanju na moru, rijekama, jezerima i bazenima. Kupanje i plivanje od velike je koristi za zdravlje današnjeg suvremenog čovjeka koji najveći dio svog...

Ljeto je pred nama i mnogi od nas vruće ljetne dane provode u kupanju na moru, rijekama, jezerima i bazenima. Kupanje i plivanje od velike je koristi za zdravlje današnjeg suvremenog čovjeka koji najveći dio svog života provodi sjedeći.  Uslijed nedovoljne tjelesne aktivnosti dolazi do degenerativnih promjena koštano-zglobno-mišićnog sustava, slabljenja dišnog i srčano-žilnog sustava, prerane pojave ateroskleroze, stoga je važnost plivanja i općenito kretanja neosporna za zdravlje današnjeg suvremenog čovjeka.

No, uz neospornu korist plivanje donosi i određene zdravstvene rizike, prvenstveno rizik od prijenosa određenih zaraznih bolesti. Rizik od pojave infekcije to je veći što je vodena površina manja i slabije protočna, lakše dolazi do onečišćenja nepoželjnim tvarima i mikrobima iz žive i ne žive prirode, ali i od samih kupača. Od prirodnih vodenih površina za kupanje je najsigurnije more, osobito naše Jadransko more čije se plaže krase plavim zastavama - oznakama visoke prirodne čistoće mora. No, i u najčišćim morima za vrijeme velike gustoće kupača, osobito u plićacima, gdje se najčešće kupaju mala djeca može doći do povećanog onečišćenja, pa stoga opreza nikad dosta.

Najnepovoljnije za kupanje  su kopnene vode stajaćice, poput bara, riječnih rukavaca, šoderica osobito u nizinama gdje je protočnost vrlo mala ili nikakva. Kvaliteta bazenske vode ovisi o sanitarno-higijenskim uvjetima održavanja bazena i prostora oko njega, ali i o ponašanju kupača koji se moraju pridržavati određenih higijenskih pravila.

Nad svim se javnim kupalištima, morskim plažama, bazenima, nekim jezerima i rijekama  provodi stalni zdravstveni nadzor nad kvalitetom vode za kupanje. Cilj nadzora je prevencija pojave određenih zaraznih bolesti, provode ga službe za ekologiju i epidemiologiju zavoda za javno zdravstvo. Uzorkovanje vode provodi se tijekom kupališne sezone od početka lipnja do početka rujna, a ispituju se fizikalno-kemijski i mikrobiološki parametri koji su pokazatelji kvalitete vode, te se na licu mjesta određuje temperatura zraka, vode i koncentracija rezidualnog klora.

U javnim bazenima koristi se klor za dezinfekciju vode, on uništava mikrobe i tako štiti naše zdravlje. No, neki mikroorganizmi, poput Cryptosporidiuma mogu preživjeti u kloriranoj vodi. Na ovu tzv. superbakteriju osobito su osjetljive osobe oslabljenog imunološkog sustava. Zarazne bolesti koje se mogu dobiti kupanjem (u anglosaksonskom govornom području imaju naziv recreational water illnesses/RWI) mogu biti različite i s različitim simptomima, ovisno kojim je putem uzročnik ušao u organizam. Uzročnici mogu u organizam ući preko usta,  preko sluznica (oka,nosa,spolovila), oštećenja na koži i dišnim putovima.

Preko usta, gutanjem vode nastaju crijevne zarazne bolesti koje mogu biti uzrokovane različitim uzročnicima, poput Shigella, E. Coli , norovirusa, Giardia i Cryptosporidiuma. Zajednički simptom je proljev, povišena temperatura i bolovi u trbuhu. Preko tjelesnih sluznica mogu se dobiti neke tipično kupališne bolesti, kao što su virusna ili klamidijska upala sluznice oka (tzv. kupališni konjuktivitis) ili upala mokraćnih putova. Preko mikropovreda na koži i sluznici, ali i preko zdrave sluznice oka i usta kod gutanja vode može doći do razvoja leptospiroze, naročito nakon kupanja u barama i vodama stajaćicama.

Nekada su često djeca i mladi, osobito dječaci, obolijevali od leptospiroze, kupajući se u vodama stajaćicama i ribnjacima. Uzročnik ove bolesti ulazi u organizam kroz male ozljede kože i ogrebotine ili kroz spojnicu oka,sluznicu usta ili ždrijela. Kao posljedica zadržavanja vode u vanjskom zvukovodu ljeti nisu rijetke upale vanjskog zvukovoda.  

Kupanjem u stajaćim vodama i ne adekvatno održavanim bazenima  ljeti se najlakše možemo  zaraziti virusima iz skupine enterovirusa.  Enteroviroze su zajednički  naziv za skupinu bolesti uzrokovane enterovirusima, a obično se javljaju ljeti. Najčešći način prijenosa enterovirusa s čovjeka na čovjeka je tzv.fekalno-oralni, ali je moguć i kapljični – kašljanjem i kihanjem. Kao izvor infekcije u ljetnim mjesecima može biti i zagađena bazenska voda. Uzročnici ulaze organizam  preko probavnog sustava gutanjem vode, preko sluznica ili udisanjem vodenog aerosola, tj.  sitnih kapljica. Kliničke manifestacije enterovirusnih infekcija su različite.

Najčešće su febrilne bolesti s osipom, nespecifična febrilna stanja tzv. ljetna gripa, konjuktivitis, upala ždrijela praćena mučninom i povraćanjem, ljetni proljevi, serozni meningitis (upala mekih moždanih ovojnica)  i niz drugih blažih ili težih bolesti  koje većinom prolaze bez posljedica. Osim navedenih bolesti kupanjem na bazenima postoji mogućnost prijenosa kožnih bolesti, osobito gljivičnih kožnih bolesti. Gljivice se zadržavaju na nečistim i vlažnim površinama oko bazena, na ručnicima i kupaćim kostimima, podovima u svlačionicama i prostorima za tuširanje.

Najčešća gljivična kožna infekcija je tzv. atletsko stopalo – infekcija kože stopala između prstiju, koja se može proširiti na cijelo stopalo i nokte. Često se javlja kod sportaša (otuda i naziv) koji su veći dio dana u zatvorenoj sportskoj obući u kojoj se noge pojačano znoje. Znojenje pogoduje nastanku infekcije, kao i vlažni i mokri podovi. Stoga se preporučuje oko bazena, u svlačionicama nositi adekvatnu obuću, a ne hodati bosonog po mokrom podu.

Stvaran rizik od pojave navedenih zaraznih bolesti u većini slučajeva je malen, osobito kod zdravih odraslih osoba i djece školskog uzrasta. Ipak, postoje neke rizične skupine kod kojih je rizik od pojave infekcije veći, to su mala djeca do tri godine starosti,osobito dojenčad, trudnice, kronični bolesnici koji imaju oštećen imunološki sustav. S druge strane ne preporuča se kupanje u bazenima i stajaćim vodama osobama koje imaju kožne i spolne bolesti, koje boluju od upale uha ili spojnice oka (konjuktivitisa) ili upale gornjih dišnih putova. Vrijeme boravka u bazenu treba ograničiti za malu djecu iz nekoliko razloga.

Mala djeca nemaju razvijen imunološki sustav, pa je i sklonost obolijevanja veća i  način njihova kupanja pogoduje nastanku infekcije (sjedenje u plićaku, zagrcavanje i gutanje vode).

Kako bi se uklonio rizik nastanka zaraznih bolesti svi kupači trebali bi se pridržavati nekoliko osnovnih pravila:

1. ne ulazite u vodu ako imate proljev,
2. izbjegavajte gutanje vode,
3. izbjegavajte gledanje u vodi (osim u moru),
4. ne zadržavajte se predugo u vodi, osobito mala djeca,
5. prakticirajte dobru higijensku naviku: pranje ruku sa tekućom vodom i sapunom  nakon toaleta i nakon mijenjanja dječjih pelena,         
6. tuširajte se prije i nakon kupanja u bazenu i drugim vodama stajaćicama (osim u moru), a kod kuće se ponovno okupajte toplom vodom i sapunom,
7. uvijek koristite toalet za obavljanje nužde,
8. maloj djeci mijenjajte pelene u sanitarnom čvoru ili prostoru za mijenjanje pelena, a ne u blizini bazena, i na kraju
9. ne zaobilazite jarak sa hiperkloriranom vodom oko bazena.

Nadam se da vam ovim tekstom nisam uništila volju za kupanje i plivanjem. Ne odustajte, uživajte u blagodatima sunca, mora i kupališta, ljeto tako brzo prođe. Ali,opreza nikad dosta, čuvajte svoje zdravlje i zdravlje svojih najmlađih i ne zaboravite prije kupanja i sunčanja kožu zaštititi kremom za sunčanje s visokim zaštitnim faktorom.

Ocijenite članak

Ocjena 5.00 (broj glasova: 1)

Podijelite članak
Ispiši
Komentara (0)
Imate komentar?

Komentirati mogu samo registrirani članovi. ili registrirajte.

Komentari (0)

Vezani članci