Jesenske virusne infekcije "kucaju na vrata"

Ljeto klimatološki završava 31. kolovoza, a s prvim danima rujna i početkom školske godine počinju i prve prehlade.

Iako su infekcije dišnog sustava sezonskog karaktera i pretežno se javljaju tijekom hladnijih jesenskih i zimskih mjeseci, ovo ljeto je po mnogo čemu  specifično. Recesija je ozbiljno zakucala na naša vrata, a tijekom vrućih, skoro tropskih ljetnih dana u Hrvatskoj su zabilježeni i prvi slučajevi tzv. svinjske gripe. S početkom jeseni i hladnijih dana očekuje se i masovnije pobolijevanje od nove H1N1 gripe.

U nadi da će nas zaobići nova gripa, jednu od najčešćih infekcija dišnog sustava, običnu prehladu teško ćemo tijekom hladnih mjeseci izbjeći. Niske temperature zraka, sve izraženije razlike između jutarnje i dnevne temperature smanjuju prirodnu otpornost organizma čime postajemo podložniji upalama i infekcijama, osobito dišnog i mokraćnog sustava. Dodatni čimbenici većoj učestalosti prehlada tijekom hladnih mjeseci su duži boravak u zatvorenim prostorijama sa suhim, toplim zrakom na radnom mjestu, u dječjim vrtićima i školama i okupljanje većeg broja ljudi na javnim mjestima.

Akutne infekcije dišnog sustava ujedno su i najčešće bolesti suvremenog čovjeka. Dišni sustav ljudskog organizma je najotvoreniji organski sustav uopće i u stalnoj komunikaciji s vanjskom sredinom. Stoga ne čudi podatak da odrastao čovjek u prosjeku oboli 3-5 puta godišnje od akutnih infekcija dišnog sustava, dok školska djeca obolijevaju u prosjeku 4-7 puta, mališani koji pohađaju dječje kolektive mogu oboljeti i do 12 puta godišnje.

Razlog veće učestalosti prehlade kod djece su nedovoljna razvijenost imunološkog sustava i izloženost različitim mikroorganizmima u kontaktu s drugom djecom u vrtiću i školi. Dodatni razlog velike učestalosti akutnih infekcija dišnog sustava je i veliki broj uzročnika. Postoji više od 500 antigeno različitih tipova i pod tipova mikroorganizama koji mogu uzrokovati spomenute bolesti.

Uzročnici akutnih infekcija dišnog sustava u 85% slučajeva su virusi i to tzv. respiratorni virusi, te virusi gripe A, B i C, a rjeđe bakterije Streptoccocus pneumoniae, Streptoccocus pyogenes, Haemophilus influenzae i Moraxella catarrhalis. Dok virusi izazivaju običnu prehladu, febrilni respiratorni katar i gripu, bakterije češće uzrokuju upale uha, sinusa i grla primarno ili kao bakterijsku super infekciju prethodne "viroze" ili gripe. 

Poznato je više od 200 vrsta virusa koji izazivaju simptome prehlade. Najčešće su to rinovirusi (grč. rhinos-nos), reovirusi, koronavirusi, virusi parainflunce i drugi manje virulentni virusi koji izazivaju običnu prehladu. Ostali virulentniji respiratorni virusi izazivaju febrilni respiratorni katar, dok virusi influence tip A i B izazivaju gripu.

Prehlada, febrilni respiratorni katar, gripa

Najčešća od svih infekcija gornjeg dišnog sustava je obična prehlada. Bolest je blagog tijeka u trajanju od tjedan dana ili manje. Svima su dobro znani simptomi prehlade, koji se razvijaju 1-2 dana nakon izlaganja virusu prehlade u vidu vodenog iscjetka iz nosa, začepljenosti nosa i otežanog disanja kroz nos, glavobolje, grlobolje, kašljanja, kihanja i šmrcanja. Obična prehlada najčešće nije praćena povišenom temperaturom ili je temperatura  lagano povišena do 38°C.

Prehlada koja je praćena povišenom temperaturom i drugim općim simptomima infekcije (bolovima u mišićima i nogama, drhtavicom, znojenjem, umorom i općom slabošću) naziva se febrilni respiratorni katar. Naziv bolesti potječe iz samih simptoma, bolesnik je febrilan (ima povišenu temperaturu), ima respiratorne simptome (kašalj, curenje nosa, grlobolja), te virusnu kataralnu upalu sluznice dišnih putovakoja se razlikuje od bakterijske upale na temelju kliničkog pregleda.  

Za razliku od prehlade koja je najblaža virusna infekcija dišnog sustava, gripa je najteža virusna infekcija dišnog sustava. Sam naziv influenca potječe iz prve polovice 19. stoljeća "influenca di fredo" (utjecaj hladnoće) i gripa prema francuskoj riječi "la grippe" (gripper=ščepati) dovoljno nam govori o kakvoj se bolesti radi.

Uzročnik gripe je virus gripe. Postoje tri tipa virusa (tip A, B i C) koji na svojoj površini imaju dvije vrste izdanaka koji su skloni mutacijama i čestim promjenama antigena. Na taj način virusi koji cirkuliraju u prirodi neprestano mijenjaju antigena svojstva, pa se nakon određenog broja godina pojavljuju nove varijante. Antigene promjene najizraženije su u skupini virusa gripe tipa A, u manjoj mjeri tipa B, dok je tip C antigeno postojan.

Stoga se epidemije gripe tipa A u većim ili manjim epidemijama pojavljuju gotovo svake godine, obično svake 2-3 godine. Epidemije uzrokovane virusom tipa B manjeg su intenziteta i javljaju se svakih 4-5 godina, a ne rijetko se javljaju i "miješane" epidemije, kada istodobno cirkuliraju oba tipa virusa (A i B). Velike antigene promjene (10 - 40 godina) dovode do pandemijske pojave gripe.

Gripa nastupa naglo, a praćena je povišenom tjelesnom  temperaturom (između 38 –40 °C, osobito prva tri dana bolesti), klonulošću, glavoboljom i bolovima u cijelom tijelu (osobito u mišićima ruku i nogu). Uz opće znakove bolesti nakon nekoliko dana javljaju se i osjećaj pečenja i stezanja u nosu, suhoće i boli u grlu i duž prsnog koša, suhi i nadražajni kašalj, a pred kraj bolesti kašalj s iskašljajem (tzv. vlažni kašalj).

Sve virusne infekcije dišnog sustava ako ne nastupe komplikacije prolaze nakon nekoliko dana i bolesnik se potpuno oporavlja. Česte su bakterijske super infekcije srednjeg uha, dušnika i bronha ili sinusa. Najvažnija komplikacija gripe je upala pluća, bilo da se radi o sekundarnoj bakterijskoj upali pluća ili primarnoj virusnoj influenca pneumoniji, koja je obično vrlo teškog tijeka i sa čestim smrtnim ishodom. Dok od upale pluća pretežno obolijevaju osobe starije životne dobi, akutni bronhitis javlja se u 10-30 % mladih zdravih ljudi. Pojava upale srednjeg uha i sinusa najčešća je komplikacija gripe i prehlade kod male djece.

Kako su antibiotici nedjelotvorni na virusne infekcije liječenje ne kompliciranih slučajeva gripe i prehlade je simptomatsko. Antibiotici su prihvatljivi samo u slučaju dokazane sekundarne bakterijske infekcije. Najvažnija terapija je odmaranje u krevetu, uzimanje mnogo tekućine, najbolje u obliku toplih napitaka (čaj od lipe, mente, majčine dušice ili kamilice uz dodatak meda i limuna ili vitamina C). Temperaturu je potrebno smanjivati oblozima i lijekovima na bazi paracatamola (za djecu i odrasle osobe alergične na acetilsalicilnu kiselinu) i acetilsalicilne kiseline.

Kapi za nos smanjuju otok sluznice nosa i olakšavaju disanje. Lupocet Flu je Belupov lijek za liječenje gripe i prehlade koji smanjuje temperaturu i ublažava glavobolju, olakšava simptome kao što su curenje iz nosa, crvenilo i suzenje  očiju. Inhaliranje, tople kupelji i vlaženje prostora u kojem se boravi ublažava kašalj uz pomoć lijekova za kašalj (antitusika za suhi, a mukolitika za produktivni kašalj).

Sprječavanje širenja gripe i prehlade

Za sprječavanje širenja gripe i prehlade, osim što za vrijeme bolesti treba ostati doma potrebno se pridržavati i nekih općih higijenskih mjera. Na prvom mjestu važno je često prati ruke sapunom i tekućom vodom, pogotovo nakon kašljanja ikihanja. Osim zrakom, virusne infekcije dišnog sustava prenose se i preko zagađenih površina, stoga izbjegavajte dodirivanje usta,očiju i nosa neopranim rukama. Oboljela osoba pri kašljanju i kihanju usta i nos treba prekriti papirnatom maramicom, a ruke oprati tekućom vodom i sapunom.

Ne preporuča se višekratno korištenje papirnatih maramica.  Zdrave osobe trebaju se držati udaljenosti od najmanje jednog metra od osobe koja ima simptome gripe ili prehlade. Bolesne odrasle osobe zarazne su za svoju okolinu 5 dana od početka simptoma, dok su djeca zarazna 7 dana od početka simptoma, odnosno cijelo vrijeme kod traju simptomi bolesti.

Osim općih mjera prevencije koje nisu dovoljne za uspješnu borbu protiv gripe i prehlade postoje i specifične mjere prevencije koje se odnose samo na gripu. Od kad su 1936. godine započela prva ispitivanja cjepiva protiv gripe do danas su u svijetu razvijene tri vrste cjepiva koja su pokazala učinkovitu zaštitu pojedinca i značajno smanjenje pobola stanovništva od gripe.

Cijepljenje se osobito preporuča  osobama pod povećanim rizikom od komplikacija ili smrti uzrokovane gripom, a to su osobe starije životne dobi, odrasli i djeca s kroničnim srčanim, bubrežnim i plućnim oboljenjima, odrasli i djeca s kroničnim metaboličkim oboljenjima (npr. šećerna bolest), bolesnici nakon transplantacije i s oštećenjem imunološkog sustava, djeca i adolescenti na dugotrajnoj terapiji aspirinom i drugim teškim bolestima. 

Pandemiju izaziva virus grupe A

Prema dosadašnjim saznanjima samo virus gripa tipa A može izazvati pandemiju. Pandemije gripe nastaju uslijed promjena u antigenskoj strukturi virusa tipa A kada se pojavi novi soj virusa, koji se po antigenom sastavu razlikuje od virusa koji “kruži” među ljudima. Tada obolijeva veći dio populacije jer nema protutijela na tu varijantu. Pandemije se javljaju u neredovitim intervalima, obično u razdoblju do 10 - 40 godina.

U posljednjih stotinjak godina, čovječanstvo je doživjelo 4 pandemije gripe: pariška (1890. godine); španjolska (1918. godine); azijska (1957. godine) i posljednja hongkonška (1968.). Pojava pandemije 1918. godine, od koje je preminulo 20 milijuna ljudi u svijetu, bila je uzrokovana pojavom virusa gripe tipa A H1N1. Ovaj tip virusa gripe kontinuirano je “kružio” svijetom sve do 1956. godine, da bi se već iduće, 1957. godine, pojavio novi tip virusa gripe, tipa A H2N2 ili tzv. azijski virus gripe, kojeg je 1968. godine zamijenio novi tip virusa gripe, tip A H3N2 ili hongkonški virus gripe, koji se zadržao do danas.

Razlog visoke smrtnosti stanovništva od španjolske gripe vjerojatno nije samo u jakoj virulentnosti virusa, nego i u činjenici da je stanovništvo bilo iscrpljeno glađu i bolešću tijekom 1. svjetskog rata, kao i nepostojanju antibiotika kojim bi se spriječile komplikacije gripe poput upale pluća od koje su ljudi masovno umirali.  Od proljeća  ove godine svijetom ponovno “kruži” virus nove gripe A H1N1 tzv. virus svinjske gripe. U trenutku dok ovo pišem u zemljama Europske unije registrirano je 50 470 oboljelih od svinjske gripe i 136 smrtnih slučajeva. 

U Hrvatskoj je u 188 oboljelih laboratorijski dokazan virus  svinjske gripe, od kojih su 155 importirani slučajevi. No stvarne brojke zaraženih vjerojatno su veće. Većina oboljelih su osobe između 18. i 40. godine života i u pravilu s blagom kliničkom slikom bez komplikacija. S hladnijim danima možemo očekivati porast broja oboljelih.

Krizni stožer Ministarstva zdravstva izdao je nove smjernice za postupanje u slučaju nove H1N1 gripe. Oboljeli od nove gripe javljaju se svom izabranom liječniku obiteljske medicine i ostaju u kućnoj izolaciji do 24 sata nakon prestanka simptoma bolesti. Terapiju antivirusnim lijekovima dobivaju rizični bolesnici koji pate od kronične bolesti pluća, srca, bubrega, jetre, neuroloških i metaboličkih bolesti i bolesnici s oštećenjem imunološkog sustava.

Osobe s teškim simptomima gripe ili s razvojem komplikacije upućuju se u bolnicu gdje će se provesti antivirusno liječenje. Znakovi komplikacija su otežano disanje i kratkoća daha, bol ili pritisak u prsima ili trbuhu, iznenadna dezorijentacija u prostoru, zbunjenost, teško i dugotrajno povraćanje. Liječničku pomoć treba potražiti i ako su se simptomi gripe poboljšali, a onda ponovno pojavili s temperaturom i pojačanim kašljem.

Cjepiva protiv nove H1N1 gripe u svijetu još nema. Cjepivo protiv sezonske gripe u Hrvatskoj se očekuje u listopadu, a cjepivo protiv nove H1N1 gripe u siječnju iduće godine. Do tada budite mi sretni i zdravi.

Ocijenite članak

Ocjena 0.00 (broj glasova: 0)

Podijelite članak
Ispiši
Komentara (0)
Imate komentar?

Komentirati mogu samo registrirani članovi. ili registrirajte.

Komentari (0)

Vezani članci