Bol u prsima

Bol u prsima česti je simptom bolesti  koji dovodi bolesnika liječniku. Bol u prsima može biti uzrokovan bolestima srca i krvnih žila i bolestima drugih organa koji se nalaze u prsima. Znatno rjeđe mogu i bolesti trbušnih organa uzrokovati refleksnu bol u psima.

Najčešći uzrok boli u prsima je koronarna bolest srca, upalne bolesti srca, bolesti torakalne aorte i plućna embolija. Bolesti jednjaka, plućne maramice te upalne bolesti gornjih dišnih putova i žučni kamenci mogu, ali rjeđe uzrokovati bol u prsima. Bol u prsima razlikuje se po jačini, trajanju i širenju u okolinu kao i o povezanosti s tjelesnim naporima ili emocionalnim stresom. Što je bol jačeg intenziteta i dužeg trajanja tada je i obično veće oštećenje organa koje je bol izazvalo.

Bolesnici koji imaju koronarnu bolest srca na razne načine opisuju bol u prsima kao nelagodnost ili pritisak u prsima sa širenjem u lijevo rame, duž lijeve ruke, u leđa ili vrat, u donju čeljust, a rjeđe u desnu ruku, katkad i u gornji dio trbuha. Trajanje boli obično je od jedne do 10 minuta, a kod teških oštećenja i više od 30 minuta.

Bol u prsima može biti izazvana tjelesnim naporom ili nekim stresnim događajem, a može prestati nakon prekida tjelesnog napora ili nakon uzimanja lijekova kao što je nitroglicerin ili neki analgetik. Ako je bol uzrokovana akutnim infarktom miokarda tada je jačeg intenziteta i dužeg trajanja i obično ne prestaje nakon uzimanja nitroglicerina ili analgetika. U tom slučaju potrebno je hitno liječenje u najbližoj bolnici.

Važno je napomenuti da svaka bol u prsima ne znači da je uvijek u pitanju koronarna bolest srca odnosno angina pektoris ili akutni infarkt miokarda. Bezazlene boli mišića ili boli zbog bolesti kralježnice u prsima ne bi trebali proglasiti anginom pektoris. Ponekad su tjeskoba i napetost obično uzrok boli u prsima, a katkad je to osjećaj oštrog probadanja u lijevoj strani prsišta.

Također i neke bolesti jednjaka, torakalne aorte, neke plućne bolesti, te bolesti srčane ovojnice mogu uzrokovati bol u prsištu, a da se ne radi o koronarnoj bolesti srca i angini pektoris. Bol u prsima u vidu probadanja i kratkog trajanja, a nije povezana s tjelesnim naporima obično nije znak bolesti srca. U slučajevima kada je bol u prsima uzrokovana ulkusnom bolešću želuca ili dvanaesnika, a može biti povezana s uzimanjem hrane, a ne s tjelesnim naporima i obično prestaje nakon uzimanje antacida.

Kod bolesti torakalne aorte kao što su aneurizma ili akutna disekcija aorte tada je bol u prsima jačeg intenziteta sa širenjem u leđa. Svi takvi bolesnici mogu biti životno ugroženi i trebaju što prije biti hospitalizirani u bolnici. Osobe koje imaju navedene simptome trebaju čim prije potražiti liječničku pomoć kod izabranog liječnika opće medicine koji će ih dalje uputiti na odgovarajuću dijagnostičku obradu i liječenje.

Uz anamnezu klinički pregled i brojne dijagnostičke postupke koristimo u otkrivanju uzroka nastanka boli u prsima: hematološke i biokemijske analize krvi, elektrokardiografija (EKG), ehokardiografija, RTG snimanje pluća i srca, gastroskopija, ultrazvuk trbuha, test fizičkog opterećenja – ergometrija, koronarografija, kompjutorizirana tomografija (CT) i nuklearna magnetna rezonancija.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Lupanje srca

“Lupanje” srca i pojava na licu – kako je to povezano?

Alzheimerova bolest

Koronarna bolest i demencija

Odrasle osobe kojima je dijagnosticirana koronarna bolest srca pod povećanim su rizikom za razvoj demencije, uključujući sve uzroke, Alzheimerovu bolest kao i vaskularnu demenciju, koja nosi najveći rizik od oko 36% — ako se javlja prije dobi od 45 godina. Navedeno pokazuju rezultati velike opservacijske studije. Studija je uključila 432,667 ispitanika iz Velike Britanije, prosječne […]

Europsko kardiološko društvo

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

ACNES

ACNES – 2. dio

Simptomi koji se javljaju kod ACNES-a? Simptomi ACNES-a mogu biti akutni ili dugotrajni. Bol se opisuje kao lokalizirana, tupa i kao osjećaj pečenja. Bol se može pogoršati prilikom aktivnosti, npr. kada se bolesnik okreće ili saginje. Odmaranje može pomoći u smanjenju intenziteta bola. Bol se obično javlja kod mlađih ljudi i obično započinje noću. Bolesnici […]

Srce

UZV srca – što možete reći o mom nalazu?

Europsko kardiološko društvo

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]

Kardiologija

Nizak krvni tlak i umor – molim savjet

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 1. dio

Najčešće nasljedne bolesti aorte su aneurizma (proširenje), ruptura (puknuće), disekcija (raslojavanje stijenke), koarktacija, odnosno suženje aorte. Pojedine bolesti aorte javljaju se u sklopu pojedinih sindroma, ali i samostalno. Najčešći nasljedni sindromi koji uključuju i bolesti aorte su Marfanov sindrom i Loeys-Dietz sindrom. Marfanov sindrom se nasljeđuje autosomno dominantno. U sklopu ovog sindroma zahvaćeno je više […]

Kardiologija

Srce i proces starenja – 2. dio

Srčani zalisci i starenje Tijekom starenja vidljive su strukturne i funkcionalne promjene na srčanim zaliscima. Ove promjene mogu dovesti do suženja zalistaka i opstrukcije u protoku krvi kroz njih, ali i njihove disfunkcije u vidu insuficijencije zalistaka kod koje dolazi do povratka krvi natrag u srčane šupljine (regurgitacija). Promjene uzrokovane starenjem najčešće i u većem […]

Kardiologija

Srce i proces starenja – 1. dio

Proces starenja uzrokuje strukturne promjene svih dijelova srca: koronarnih arterija, srčanog mišića, provodnog sustava srca, srčanih zalistaka, aorte. Starost je sama po sebi značajan čimbenik rizika nastanka kardiovaskularnih (KV) bolesti. Promjene koje nastaju tijekom života će biti izraženije i teže kod osoba koje su izložene i drugim čimbenicima rizika nastanka KV bolesti, a to su […]

Kardiologija

EKG – molim Vaše stručno mišljenje