Istine i zablude o vitaminu C

Dok je u svakodnevnom životu vitamin C najpoznatiji i najčešće primjenjivani vitamin, u medicinskim krugovima i literaturi vitamin C je najkontroverzniji vitamin.

Dok je u svakodnevnom životu vitamin C najpoznatiji i najčešće primjenjivani vitamin, u medicinskim krugovima i literaturi vitamin C je najkontroverzniji vitamin. S jedne strane su apsolutni zagovornici nobelovca Linusa Paulinga o djelotvornosti vitamina u prevenciji i liječenju brojnih bolesti, a s druge protivnici visoke učinkovitosti vitamina C odnosno oni koji vitamin C ne smatraju čudotvornim lijekom (vitaminom).

Istina je da je vitamin C neophodan ljudskom organizmu, da ga tijelo ne može sintentizirati (za razliku od životinja). Dnevne potrebe za ovim vitaminom iznose 30-60 mg ovisno o uzrastu i zdravstvenom stanju,  bez štetnih posljedica može se unositi čak 1000 mg vitamina C na dan jer se  višak izlučuje mokraćom, a samo mali dio (250 mg) zadržava u organizmu.

Uloga vitamina C

Vitamin C ima važnu ulogu:

  • u stvaranju kolagena, proteina vezivnog tkiva nužnog za izgradnju krvnih žila, kostiju, zglobova i mišića,
  • u  sintezi hormona kore nadbubrežne žlijezde,
  • sudjeluje u sintezi karnitina, male molekule neophodne za proces staničnog disanja,
  • sudjeluje u pretvorbi kolesterola u žučne kiseline, te tako utječe na razinu kolesterola u krvi,
  • snažan je antioksidans, štiti organizam od štetnog djelovanja slobodnih radikala, te zajedno s vitaminom E, A, cinkom, selenom i drugim antioksidansima usporava proces starenja, smanjuje rizik od nastanka ateroskleroze i njegovih posljedica srčanog i moždanog udara, smanjuje rizik od nastanka zloćudnih bolesti i smanjuje štetne posljedice duhanskog dima,
  • pomaže apsorpciju željeza, te zajedno s  folnom kiselinom i vitaminom B12 potiče produkciju eritrocita. U liječenju slabokrvnosti radi bolje resorpcije uz preparate željeza preporučuje se i  uzimanje vitamina C.

Nedostatak vitamina C izaziva skorbut. Naziv skorbut potječe od nizozemske riječi scorbeck što znači grizlica u ustima (u našim krajevima skorbut je poznat pod imenom gnjilac). Hipokrat i Plinije opisali su pojavu skorbuta među grčkim i rimskim vojnicima. Uslijed nedostatka vitamina C  obolijevali su mornari na dugotrajnim putovanjima na kojima nisu konzumirali svježe voće i povrće. Jedan od svjetski poznati pomoraca James Cook brinuo se za zdravlje svojih mornara te im je nastojao osigurati svježe povrće i kiselo zelje kao dodatak hrani. Ovo Cookovo iskustvo opisao je engleski liječnik James Lind 1753. godine, te praktičnim pokusom dokazao da limunov sok sprječava pojavu skorbuta. Za otkriće vitamina C zaslužan je mađarski liječnik Szent-Györgyi za što je 1937. godine dobio Nobelovu nagradu za medicinu.

Simptomi skorbuta su sklonost krvarenjima i infekcijama, gubitak kose, slab razvoj kostiju i zubi, sporo cijeljenje rana, razdražljivost, slabost i slabokrvnost.

Preporučene dnevne doze

U većini zemalja dnevne potrebe za vitaminom C iznose 30-60 mg. U Sjedinjenim Američkim Državama preporučene dnevne doze iznose 60-95 mg na dan. Za vrijeme tjelesnih i duševnih napora rastu potrebe za vitaminom C. Veće potrebe za vitaminom C imaju trudnice (70 mg/dan), dojilje (u toku prvih 6 mjeseci 95 mg/dan, a zatim 70 mg/dan), te pušači  (100 mg/ dan) kod kojih nikotin „pojede“ vitamin C.

Najvažniji izvor vitamina C u našem podneblju je šipak (2000 mg/100 g), zatim crni ribizl (200 mg/100 g), crvena paprika (190 mg/100g), peršin (130 mg/100 g), kivi i brokula (90 mg/100 g). Jedan od najvećih zabluda vezanih uz vitamin C je jest da njega ima najviše u agrumima (limunu i naranči). Prava je istina da paprika sadrži i četiri puta više vitamina C nego agrumi (50 mg/100 g).

Vitamini općenito, a osobito vitamin C vrlo su nestabilni spojevi osjetljivi na toplinu, svjetlost, transport, skladištenje i način pripremanja hrane. Kuhanjem, prženjem i ispiranje namirnica vodom brzo se gubi vitamin C. Danas uglavnom jedemo namirnice uzgojene u plastenicima i na brzinu, te poluzgotovljenu ili zgotovljenu hranu  kojom se gube znatne količine vitamina. Stoga ponekad samo prehranom nije moguće osigurati dovoljne količine ovog vitamina, osobito kod narušenog zdravlja, u vrijeme oporavka od bolesti, za vrijeme izloženosti stresu i u razdoblju intenzivnog rasta i razvoja (djeca i mladi). 

Vitamin C i prevencija

Brojne su studije pokazale preventivno djelovanje vitamina C u sprječavanju razvoju nekih malignih bolesti, srčanih bolesti poput angine pektoris i infarkta miokarda.

Vitamin C u dnevnim količinama od jednog grama djeluje kao antihistaminik, te ima pozitivno djelovanje kod astme i alergije.

Jedan gram vitamina C sprječava razvoj virusnih i bakterijskih infekcija, no prava je istina da ne postoji vitamin ili namirnica koja može spriječiti pojavu gripe i prehlade. U najboljem slučaju vitamin C u visokim dozama može samo skratiti trajanje simptoma bolesti.

Jedan od pozitivnih svojstava vitamina C je njegova primjena kod učestalih mokraćnih infekcija, osobito kod rezistentnih bakterija. Visoke doze vitamina C „zakiseljavaju“ mokraću i usporavaju umnožavanje bakterija koje su puno teže razvijaju u kiselom mediju.

Kontraindikacije i nuspojave  visokih doza vitamina C

S uzimanjem visokih doza vitamina C moraju biti oprezni bolesnici od šećerne bolesti, bubrežni bolesnici i osobe koje imaju povećanu sklonost stvaranja bubrežnih kamenaca, žene koje uzimaju kontraceptive i hormonske estrogenske preparate, bolesnici na terapiji antitromboticima poput varfarina jer vitamin  C smanjuje njihovo djelovanje.

Kod povišenih doza vitamina C mogu se javiti mučnina, bolovi u trbuhu, povraćanje i proljev.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Penis

Žile na penisu – je li to normalno?

Boja kože

Vitiligo

Promjena u boji kože može biti u obliku pojačane pigmentacije ili gubitka pigmenta. Koža ima određenu boju za koju su zaslužne stanice melanociti, a kada boja nije ujednačena ili ako se ona na pojedinim dijelovima tijela gubi tada se govori o poremećajima pigmentacije. Melanociti su stanice koja se nalaze u bazalnom sloju epidermisa i proizvode […]

Dlaka

Hipertrihoza

Hipertrihoza je pojava pretjeranog rasta dlaka na tijelu na mjestima koja nisu uobičajena (hiper- + grč. θρίξ: dlaka, vlas + -oza, lat. hypertrichosis). Uočiti se može neposredno nakon rođenja kao vidljiva dlakavost ili se može razviti kasnije tijekom života. Jednako je zastupljen u muškaraca i u žena, jer ovaj poremećaj u rastu dlaka nije pod […]

Alzheimerova bolest

Promjene stila života povezane s poboljšanjem simptoma Alzheimerove bolesti

Prema rezultatima novog istraživanja, zdravi stilovi života povezani su s nižim rizikom od Alzheimerove bolesti (AD), ali također može koristiti pacijentima s već dijagnosticiranim blagim kognitivnim oštećenjem (MCI) ili ranim AD. Nakon 20 tjedana, pacijenti nakon intenzivne promjene multimodalnog stila života pokazali su značajna poboljšanja u kogniciji i funkciji. Korisne promjene primijećene su i u […]

Depresija

Mogu li se podtipovi depresije i tjeskoba identificirati snimanjem mozga

Snimanje mozga u kombinaciji s umjetnom inteligencijom identificiralo je šest različitih “biotipova” depresije i anksioznosti što bi možda moglo dovesti do personaliziranijeg i učinkovitijeg liječenja. Istraživačica Leanne Williams, dr. sc., smatra kako ovo istraživanje može imati “neposredne kliničke implikacije” te kako je na Stanfordu započelo prevođenje tehnologije snimanja u upotrebu u novoj preciznoj klinici za […]

Citološki nalaz urina

Molim Vas da li možete protumačiti citološki nalaz urina