Križobolja (syndroma lumbosacrale) označava bol u donjem, lumbalnom dijelu leđa. Lumbago je klinički naziv za nagli bol u leđima koji nastane prilikom nezgodne kretnje, naprezanja, naglog dizanja težeg tereta ili naglog ohlađenja.

Križobolja (syndroma lumbosacrale) označava bol u donjem, lumbalnom dijelu leđa. Lumbago je klinički naziv za nagli bol u leđima koji nastane prilikom nezgodne kretnje, naprezanja, naglog dizanja težeg tereta ili naglog ohlađenja i bolesnik ima osjećaj „kao da ga je nešto presjeklo“. Bol se pojačava čak i pri najmanjem pokretu, kihanju ili kašljanju.
Lumboishialgija je naziv za bol koja počinje u leđima i širi se uzduž noge, a uz bol su prisutni i osjećaji trnjenja, slabost mišića ili pak ispad bilo kakvog osjeta u pojedinom djelu noge. Iako je učestalost javljanja križobolje izrazito visoka, uzrok vrlo često ostaje nepoznat. križobolja može nastati zbog poremećaja mišićno-koštanog sustava, neuroloških bolesti ili se javlja kao refleksni simptom kod bolesti unutarnjih organa. Pogoduju joj način života i navike s pretežnim sjedenjem, premalo kretanja, prekomjerna težina, premekani ležaj, loše držanje, spuštena stopala… Ipak, možemo reći da je kronična napetost i nategnuće mišića donjeg dijela leđa najčešći uzrok lumbaga, dok je prolaps međukralježničkog diska najčešći uzrok išijasa. Međukralježnički diskovi osnovni su element čovjekovog sustava za kretanje. Oni su poput jastuka, savitljivi i prilagodljivi promjenama položaja kralježnice i trupa. Ligamenti (sveze) koji međusobno povezuju kralješke uokviruju ih između dva trupa kralješka. Kada dođe do degeneracije središnjeg dijela diska (bilo zbog ozljede ili prirodnog toka starenja ljudskog organizma) međukralježnični prostor se suzi i dolazi do labavosti ligamenata. S vremenom prsten diska sve jače degenerira i preko ligamenata sve jače pritišće i korijen živca leđne moždine. Bolest najčešće nastaje u lumbalnom-slabinskom dijelu kralježnice, jer je tu i opterećenje najjače.

Liječenje i prevencija

Križobolja zahtijeva brzu liječničku pomoć. Liječenje može biti dugotrajno, zahtijeva sudjelovanje više liječnika-specijalista, a potrebna je i promjena načina života. Svrha je otkloniti uzrok bolesti – okolne štetne podražaje, suzbiti bol i spriječiti ponavljanje bolesti. Bilo bi najbolje uzrok križobolje otkriti prije početka liječenja, ali cesto to zbog vrlo jakih bolova nije moguće. Liječenje u početnom i produljenom stadiju može biti poštedno i operativno. Najvažnije je ukloniti bolesnika od utjecanja provocirajućih činitelja koji uzrokuju bol. Od lijekova se primjenjuju razne vrste nesteroidnih protuupalnih antireumatika i analgetika u obliku pripravaka za uzimanje na usta, čepica, krema ili injekcija, a u slučaju da to ne pomaže postoje i vrlo jaki opijatni analgetici. Obično se u prvih 7 dana dok se ne smiri bol ne poduzimaju dijagnostičke pretrage, već se preporuča mirovanje u najpovoljnijem položaju i oprezno kretanje. Pravilo je da kod žestoke boli treba značajno umanjiti, ali ne i posve ukinuti bol lijekovima, jer je bol znak upozorenja. Može biti i znak neke ozbiljne bolesti, pa ako terapijom bol potpuno nestane prije utvrđenja uzroka, bolesnik se može vratiti poslovima koje inače ne bi smio te dugoročno još pogoršati stanje. Uglavnom je to fizikalna terapija, koja kod velikog broja bolesnika značajno smanjuje tegobe (masaža ledom, ručna i podvodna masaža, topli oblozi, infracrvena i ultraljubičasta lampa, razne vrste elektroprocedura, magnetoterapija, ultrazvuk, laser,dijadinamske i dr.). Neizostavan dio liječenja je adekvatna gimnastika, po mogućnosti i u vodi, a primjenjuju se i razni oblici trakcije .U slučaju nekog teškog mehaničkog oštećenja (skliznuće kralješka, suženje slabinskog kralješničkog kanala, hernija diska uz kompresiju živca  s iradijacijom bolova duž nogu) konzultira se neurokirurg i dolazi u obzir operativno liječenje. Kod kroničnih degenerativnih promjena i raznih uzroka nestabilnosti kralješnice dolazi u obzir primjena ortoza – raznih vrsta steznika i ortopedskih pomagala koji stabiliziraju i rasterećuju kralješnicu. Ipak, dugoročno gledajući, steznici slabe prirodni mišićni steznik trupa (mišiće leđa i trbušne mišiće), pa ih se preporučuje izbjegavati, a jačati mišiće. Ponekad se primjenjuje i kiropraktika. Potrebno je korigirati statiku stopala, regulirati tjelesnu težinu, smanjiti stres i uzrok psihičke napetosti.