Kod prijeloma skefoida – osobito onih u kojima su koštani fragmenti dislocirani (pomaknuti) – može biti poremećena opskrba krvi u kosti.

Cijeljenje prijeloma.

Zacjeljivanje prijeloma uvijek se prati kombinacijom radioloških nalaza s kliničkim pregledom. Preostala bol nakon razdoblja liječenja bi trebala probuditi sumnju da prijelom nije zacijelio ili da postoji još jedna ozljeda, kao na primjer ligament. Međutim, dugotrajna osjetljivost i neugodnost u zglobu nije rijetkost nakon što je prijelom skafoidne kosti zacijelio.
Prijeolomi skafoidne kosti zarastaju bez stvaranja kalusa (novoformirane kosti), što zacjeljivanje ove kosti čini vrlo teškim za vizualiziranje konvencionalnim rendgenom (RTG). To znači da je procjena izlječenja kod prijeloma skafoida neizvjesna ovom metodom.

Nakon procjene zarastanja prijeloma ove kosti CT-om, kod više od 90 posto prijeloma se može skinuti gips već nakon 6 tjedana. Kod prijeloma ove kosti s umjerenim stupnjem dislokacije (pomakom), proksimalnih prijeloma, prijeloma zgloba ili prijeloma s drugim otežavajućim čimbenicima, vrijeme ozdravljenja može biti i dulje, a prva kontrola s CT-om se obično provodi nakon 10 tjedana.

Ukoliko se procjeni da je prijelom skafoidne kosti nakon kontrole CT-om zarastao više od 50 posto, i nema znakove komplikacija poput povećane dislokacije ili razvoja ciste, nošenje gipsa se nastavlja i novi CT treba obaviti nakon još četiri tjedna. Ukoliko kost nije zarstla nakon liječeja od 14 tjedana, treba strogo razmisliti o operativnom liječenju.

Avaskularna nekroza.

Kod prijeloma skefoida – osobito onih u kojima su koštani fragmenti dislocirani (pomaknuti) – može biti poremećena opskrba krvi u kosti. Ako se opskrba krvlju jednom od fragmenata značajno smanji ili potpuno izgubi, taj fragment kostiju neće dobiti dovoljno hranjivih sastojaka i koštane stanice neće preživjeti. Tada kost neće zacijeliti, a ovo stanje se naziva “avaskularna nekroza”.
Vaskularizirani koštani presadnik je najučinkovitiji tretman za ovo stanje – pod uvjetom da se kost nije znatno urušila, te da se nije razvio artritis.
S vremenom, neliječena i avaskularna nekroza skafoidne kosti može dovesti do artritisa zgloba. Artritis nastaje kada zglobna hrskavica u zglobu postane istrošena i jakko smanjena tako da se kost trlja o kost.

Simptomi artritisa u zglobu mogu biti

• bol i osjetljivost u zglobu
• ukočenost
• smanjen opseg pokreta
• bolnost kod aktivnosti poput podizanja, hvatanja ili nošenja tereta
Liječenje artritisa usredotočeno je na poboljšanje simptoma. U početku, to može uključivati ​​uzimanje protuupalnih lijekova, nošenje ortoze za stabilzaciju zgloba i izbjegavanje aktivnosti koje pogoršavaju bol u zglobu.
Ako konzervativno liječenje ne olakšava vaše simptome, tada se može napraviti operacija.