Ukoliko bolesnik ima neki od simptoma koji može navesti liječnika da posumnja na antifosfolipidni sindrom, potrebno je uzeti krvne testove za provjeru abnormalnog zgrušavanja krvi, te vidjeti postoje li protutijela za fosfolipide u krvi.

Dijagnoza bolesti

Ukoliko bolesnik ima neki od simptoma koji može navesti liječnika da posumnja na antifosfolipidni sindrom, potrebno je uzeti krvne testove za provjeru abnormalnog zgrušavanja krvi, te vidjeti postoje li protutijela za fosfolipide u krvi.
Krvni testovi za antifosfolipidni sindom uključuju:
• lupus antikoagulans
• anti-kardiolipinska protutijela
• beta-2 glikoprotein
• serološki test za sifilis (lažno pozitivni rezultat)
• broj krvnih stanica (trombocitopenija – smanjen broj trombocita, anemija)

Za potvrdu dijagnoze antifosfolipidnog sindroma, antitijela se moraju pojaviti u krvi najmanje dva puta u testovima provedenim s razmakom od najmanje 12 tjedana.
Laboratorijski kriteriji uključuju pojavu bilo kojeg od navedenih parametara:
• srednja do visoka razina imunoglobulina G (IgG) ili imunoglobulina M (IgM) antikardiolipinskih (ACL) anti-beta-2 glikoproteina, dva ili više puta u razmaku od najmanje 12 tjedna.
• lupus antikoagulans u najmanje dva navrata s pauzom uzimanja uzorka krvi od najmanje 12 tjedana.

Kardiolipinski antigen se koristi u većini seroloških testova na sifilis, prema tome, ovi bolesnici mogu imati lažno pozitivan rezultat testa na sifilis.
Ostali problemi koje treba uzeti u obzir u diferencijalnoj dijagnozi uključuju:
• maligna bolest, oralna primjena kontracepcijske i hormonske nadomjesne terapije, nedostatak antitrombina III, proteina C ili S, kao i mutaciju faktor V Leiden.
• aterosklerotična vaskularna bolest, uključujući sindrom višestruke embolije uzrokovane kolesterolom.
• sistemski nekrotizirajući vaskulitis.
• infektivni endokarditis, upala u području srca uzrokovana bakterijom ili virusom.

Radiološke pretrage

Radiološke pretrage su korisne za potvrdu tromboze. Primjeri su upotreba kompjutorizirane tomografije (CT) ili magnetske rezonancije (MRI) kod idućih dijagnoza:
• mozak (za moždani udar)
• prsa (za plućnu emboliju)
• trbuh (kod tromboze u području krvnih žila trbuha)
Doppler ultrazvuk se preporučuju za moguću detekciju duboke venske tromboze (DVT), kao i ultrazvuk srca koji može bit koristan u prikazu promjena na srcu uzrokovanih trombozom.

Histološki nalaz

Za razliku od upalnih autoimunih bolesti, histološka pretraga kože nakon biopsije uključuje blagu trombozu u malim krvnim žilama, ali bez upalnih stanica kao i promijene u malim krvnim žilama bubrega, ukoliko se radi o biopsiji bubrega.