Giht – učestala bolest – 3. dio

Učestalost gihta.

Giht je najčešća upalna bolest zglobova, a pojavnost u populaciji se izrazito povećava u Zapadnom svijetu. Pojavnost se povećava s godinama i veća je kod muškaraca nego kod žena u svim dobnih skupina. Kod muškaraca starijih od 70 godina učestalost gihta je preko 10 posto, što, uzimajući u obzir i druge bolesti i stanja ispada da je giht jedna od češćih bolesti u kod starije populacije, ali i u zdravstvenom sustavu općenito.

Učestalost gihta se povećala na globalnoj razini tijekom posljednjih 50 godina. U većini zapadnih zemalja učestalost gihta je procijenjena na manje od 1 posto i niža je u zemljama u razvoju. Smatra se da genetski čimbenici objašnjavaju velik dio razlika u učestalosti gihta u svijetu, zajedno s čimbenicima okoliša kao što su prehrana i konzumacija alkohola. Najveća učestalost gihta u svijetu nalazi se među maorskom populacijom u Australiji i Novom Zelandu.

Zaključno, možemo reći da je giht bolest s uvelike poznatim načinom nastanka i kliničkom slikom, ali se ipak ne liječi uvijek učinkovito. Bolest je sve učestalija i treba joj posvetiti više pažnje.

Povezanost s bolestima srca i krvnih žila.

Povišena vrijednost urata u krvi je povezana s hipertenzijom (povišenim krvnim tlakom). Povezanost između urata, dijabetesa tipa 2 i metaboličkog sindroma poznata je već duže vrijeme. Povišena vrijednost urata u krvi (hiperuricemija) može dovesti do skladištenja masti i rezistencije na inzulin, koji su mehanizmi u nastanku dijabetesa tipa 2 i metaboličkog sindroma. Također postoji jaka povezanost između hiperuricemije i kardiovaskularnih bolesti općenito.

Možda je upala ključ koji može objasniti povezanost hiperuricemije i gihta s kardiovaskularnim bolestima. Postoje jake povezanosti i sličnosti u mehanimu nastanka između hiperuricemije i gihta s jedne strane i kardiovaskularnih bolesti s druge strane.

Povezanost s metaboličkim sindromom.

Metabolički sindrom definiraju pretilost, hipertenzija, dijabetes i poremećaji lipida. Sva ova stanja očito su jako zastupljena u bolesnika s gihtom. Nadalje, više razine urata u krvi predviđaju nastanak metaboličkog sindroma. Smanjenje urata u krvi smanjuje inzulinsku rezistenciju, a gubitak težine značajno smanjuje rizik od incidenata gihta.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

GIHT

Giht – učestala bolest – 6. dio

Promjena načina života Osim lijekova nam je važna i dijeta. Budući da je urična kiselina krajnji proizvod metabolizma purina (bjelančevine životinjskih i biljnih organizama), izbjegavanjem namirnica bogatim purinima možemo izbjeći stvaranje povećane koncentracije urične kiseline u krvi. Najvažnija preventivna mjera za giht je smanjenje unosa alkohola. U metabolizmu alkohola nastaje laktat koji kompetitivno koči izlučivanje […]

GIHT

Je li bolan i crven palac znak gihta?

GIHT

Giht – učestala bolest – 5. dio

Liječenje gihta Ciljevi liječenja gihta su brzo ublažavanje boli i smirivanje akutnog napada bolesti, kao i sprječavanje budućih napada gihta i dugoročnih komplikacije, kao što su urički tofi i oštećenje bubrega. Prvo treba zaštititi zahvaćeni zglob od mogućih ozljeda i staviti hladan oblog. Nakon toga se obično uključuju lijekovi. Razlikujemo dvije skupine lijekova koje koristimo […]

GIHT

Giht – učestala bolest – 4. dio

Povezanost s bolestima bubrega. Poremećaj bubrežne funkcije u većini slučajeva dovodi do hiperuricemije i posljedično povećanog rizika od nastanka gihta, pa je stoga kronično zatajenje bubrega očito izrazito zastupljeno kod bolesnika s gihtom. Pokazalo se da visoke vrijednosti urata dovode do oštećenje bubrega. U bubregu dolazi do taloženjem kristala urata  s naknadnom upalom, ožiljcima i […]

GIHT

Giht – učestala bolest – 2. dio

Povišena razina urata. Povišena razina urata u krvi je preduvjet za pojavu kristalizacije urata i dovodi do nastanka gihta. No, sve osobe s povišenom razinom urata nemaju giht. Jedna studija je pokazala da samo 13 posto muškaraca i 18 posto žena s povišenom razinom urata tijekom razdoblja od oko 30 godina razvije giht. No zanimljivo […]

GIHT

Istegnuce ili Giht

Iz iste kategorije

Fizikalna medicina i rehabilitacija

ACNES – 2. dio

Simptomi koji se javljaju kod ACNES-a? Simptomi ACNES-a mogu biti akutni ili dugotrajni. Bol se opisuje kao lokalizirana, tupa i kao osjećaj pečenja. Bol se može pogoršati prilikom aktivnosti, npr. kada se bolesnik okreće ili saginje. Odmaranje može pomoći u smanjenju intenziteta bola. Bol se obično javlja kod mlađih ljudi i obično započinje noću. Bolesnici […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

ACNES – 1. dio

Što je ACNES ? Sindrom uklještenja prednjeg kožnog živca (Anterior cutaneous nerve entrapment syndrome – ACNES) je stanje koje može uzrokovati dugotrajnu bol u području trbuha. Može se pojaviti kada su završne grane donjih međurebrenih živaca pritisnute u području trbušnih mišića. ACNES se očituje kao intenzivna lokalizirana neuropatska bol. Budući da se radi o rijetkom […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Bolna osjetljivost uzrokovana opioidima? – 4. dio

Liječenje. Buprenorfin (djelomično se veže za opioidne receptore, a djelomično ih blokira), je korišten kao analgetik, a u kombinaciji s naloksonom (antidot za opioide) pri liječenje ovisnost. Postoji mogućnost da bi i rotacija na ovaj lijek mogla smanjiti bolnu osjetljivost uzrokovanu nekim drugi opioidom, no dugoročni učinci su još uvijek nejasni. Zaključak. Hiperalgezija je pojačan […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

RTG vratne kralježnice – molim savjet i preporuku ako je moguće

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Trnci u rukama i slabost – je li moguće da je to post COVID?

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Bolna osjetljivost uzrokovana opioidima? – 3. dio

Možemo li predvidjeti razvoj ovog stanja? Još ne možemo pouzdano predvidjeti hoće li netko razviti osjetljivost uzrokovanu opioidima ili ne. Postoje genetski i okolišni čimbenici koji igraju bitnu ulogu u razvoju ovog stanja. Kod nekih bolesnika je potrebna dugotrajna izloženost opioidima, dok kod drugih ide jako brzo, čak i kroz nekoliko dana. Za razvoj ovog […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Bolna osjetljivost uzrokovana opioidima? – 2. dio

Simptomi Prilikom ozljede tijelo pokušava samo popraviti oštećenje, primjerice zaustaviti krvarenje, spriječiti infekciju i očuvati pokretljivost. U ovoj fazi je bitno pomoći organizmu u oporavku i moderne preporuke ukazuju da su opioidi korisni u akutnoj boli s korištenjem tri do pet dana. Njihov svrha je pomoći tijelu u mobilizaciji nakon ozljede. Osim u pomoći pri […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Bolna osjetljivost uzrokovana opioidima? – 1. dio

Bolna osjetljivost uzrokovana opioidima? Hiperalgezija je pojačan doživljaj bola u odnosu na podražaj koji inače ne bi izazvao toliku bol. Dakle bolni podražaj koji uzrokuje blagu bol se doživi kao bol visokog inteziteta. Ponekad sami opiodi mogu uzrokovati pojačanu osjetljivost na bol ili hiperalgeziju. Na prvi pogled se čini dosta neobično da opioidi, lijekovi koji […]