Određene tvorbe u/na jajniku/jajnicima različito se interpretiraju.

Tretiraju se s obzirom na fazu menstruacijskog ciklusa, životnu dob žene, nalaze određenih pretraga, ultrazvučne karakteristike, veličinu tvorbe, obzirom na to je li žena trudna ili nije, planira li trudnoću ili je u pitanju neplodnost i liječenje neplodnosti.

Dijagnoza ciste u/na jajniku/jajnicima postavlja se ultrazvučno (palpacijski se može postaviti sumnja na postojanje iste).

Uobičajeno se ginekološki ultrazvučni pregled radi u prvoj fazi menstruacijskog ciklusa (neposredno iza početka menstruacije), kako bi se jasnije moglo vidjeti, između ostaloga i eventualno postojanje ciste. U drugoj fazi ciklusa takav nalaz može u stvari značiti uredan poslijeovulacijski prikaz jajnika. U tom slučaju preporučljivo bi bilo ponoviti ultrazvučni pregled iza slijedeće menstruacije, kada će nalaz na jajnicima biti uredan, ukoliko se doista radilo o poslijeovulaciji.

Međutim, ukoliko se žena javi ginekologu zbog bolova, sumnje na (izvanmaterničnu) trudnoću, nepravilnih krvarenja i slično, ultrazvučni pregled učinit će se tada i ovisno o nalazu poduzet će se odgovarajuća daljnja dijagnostička obrada i liječenje.

Kada od ginekologa, nakon ultrazvučnog pregleda saznate kako se na/u jajniku/jajnicima prikazuje cista, ima li mjesta panici?

Volimo reći kako panika nikada nije poželjna – ometa urednu komunikaciju liječnik/pacijent, pacijent obično brza sa zaključcima, traži odgovore na mnoga pitanja iz izvora sumnjive kvalitete (najčešće laički sadržaji na internetu, populističke tiskovine i slično). Tako savjetujemo i u ovakvim situacijama – za sada nema mjesta panici, idemo redom, pa ćemo kroz neko vrijeme biti bliže dijagnozi.

Kakav je dijagnostički postupak kod ultrazvučnog nalaza ciste u/na jajniku/jajnicima?

Nakon ultrazvučno uočene ciste na/u jajniku/jajnicima, te nakon ponovljenog ultrazvučnog pregleda iza slijedeće menstruacije, ukoliko je nalaz bez promjene, potrebno je učiniti slijedeće (osim ginekološkog pregleda na ginekološkom stolu uz uzimanje uzoraka za PAPA-test):

• uobičajene pretrage krvi i urina
• mikrobiološke pretrage (uzorci s vrata maternice/iz rodnice)
• tzv. serumske biljege (različite ovisno o životnoj dobi žene) i β-HCG
• ultrazvučni pregled upotpunjen obojenim doplerom

Kada je potrebno liječenje i kakvo?

Ako su nalazi naprijed navedenih pretraga uredni (nema odstupanja u krvnoj slici, temeljem mikrobioloških pretraga isključena je urogenitalna upala, vrijednosti serumskih biljega i β-HCG-a su unutar referentnih, protoci nisu patološki, veličina ciste je. U drugim slučajevima uočenu tvorbu potrebno je kirurški odstraniti (laparoskopski ili laparotomijom – kakav će biti pristup ovisi o mnogo čimbenika) i nalaz provjeriti, odnosno potvrditi patohistološki (maligne tvorbe zahtijevaju daljnje liječenje, koje može uključivati radikalan kirurški zahvat, kemoterapiju i radioterapiju).

Kakvog karaktera mogu biti ciste na/u jajniku/jajnicima?

Osnovna podjela je na benigne i maligne.
Od benignih cista u/na jajniku/jajnicima najčešće su:

• tzv. funkcionalne ciste (u vezi su s menstruacijskim ciklusom, odnosno ovulacijom, ali će ultrazvučni pregled u odgovarajućoj fazi menstruacijskog ciklusa riješiti nedoumice), koje obično prođu spontano ili nakon gestagenske ili kombinirane hormonske terapije.
• endometriotične ciste (ako su < 3 cm, nije u pitanju liječenje neplodnosti i sa sigurnošću se može isključiti maligni karakter tvorbe, žena nema bolove preporuča se oralna hormonska kontracepcija, uz redovite kontrole, ultrazvučne i hematološko-biokemijske) 
• Od malignih cista može se raditi o histološki različitim tipovima raka jajnika, koje se, obzirom na nalaze dijagnostičke obrade (što uključuje i kirurški zahvat) klasificiraju u 4 stadija (četvrti stadij je uznapredovali, s brojnim metastazama, kada je stanje inoperabilno).

Bilo bi idealno rak jajnika ustanoviti u početnom stadiju bolesti, kada su terapijske mogućnosti veće (npr. dostatno može biti tek odstranjenje jajnika, bez dodatne kemoterapije i zračenja), međutim u početnom stadiju bolesti subjektivnih simptoma obično nema, odnosno žene im ne pridaju pozornost, tako se većina slučajeva raka jajnika otkrije u višim stadijima bolesti. Tada liječenje uključuje operaciju i/ili kemoterapiju i/ili radioterapiju.

Za kraj

Ciste na/u jajniku/jajnicima relativno su čest slučajan nalaz pri ginekološkom ultrazvučnom pregledu. U pravilu se nakon jednog pregleda ne može zaključiti o čemu se radi (osim ako se ne radi o cisti enormne veličine). Nakon kontrolnog ultrazvučnog pregleda i određene dijagnostičke obrade donijet će se plan o daljnjem postupanju. Laicima se može činiti kako se bespotrebno gubi vrijeme, međutim pravilan pristup je upravo ovakav.