Svako medicinsko postupanje može biti praćeno komplikacijama, od kojih su neke predvidive, druge nisu. Također, neke su češće ili čak vrlo česte, druge rijetke do iznimno rijetke….

Svako medicinsko postupanje može biti praćeno komplikacijama, od kojih su neke predvidive, druge nisu. Također, neke su češće ili čak vrlo česte, druge rijetke do iznimno rijetke.

Zbog komplikacija koje se razviju tijekom medicinskog postupanja, neposredno iza istoga ili nešto kasnije, boravak u bolnici se produžuje. Za koliko dugo? To se unaprijed ne može znati, jer ovisi o mnogim čimbenicima, kao što su vrsta komplikacija, opće stanje bolesnika, reagiranje bolesnika na poduzeto postupanje, oporavak od osnovne bolesti te od komplikacija i drugo.

Neke komplikacije iza medicinskog postupanja zajedničke su u svim granama medicine, neke su specifične za ginekologiju i porodništvo.

Navest ćemo osnovne grupe komplikacija zbog kojih je nužno odgoditi otpust iz bolnice. Naravno, u jedne se osobe može javiti više komplikacija, što najčešće zahtijeva dulje i kompleksnije zbrinjavanje. Komplikacije se, ovisno o naravi, tretiraju simptomatski (nadoknadom volumena, tekućine, elektrolita; spazmo-analgeticima; postavljanjem katetera, kompresivnih zavoja, dijalizom i drugo) i ciljano (antibiotskom terapijom, peroralnom ili parenteralnom; (ponovljenim) kirurškim zahvatom/zahvatima i drugo) u nekim slučajevima, štoviše, najčešće i kombinacijama različitih načina postupanja.

 Općenito, komplikacije mogu biti povezane s:

• ranom (pojava seroma, hematoma, dehiscijencija rane, infekcija rane, kronicitet i drugo),
• regulacijom tjelesne temperature (hipotermija ili maligna hipertermija),
• gastrointestinalnim traktom (pojava ileusa, krvarenja u trbušnu šupljinu, rastvaranje anastomoze, komplikacije sa strane izvedene stome i drugo),
• krvožilnim sustavom (duboka venska tromboza i drugo),
• upala i vrućica (infekcija rane ili sistemska infekcija, sepsa; najčešće praćene visokim tjelesnim temperaturama i dezorijentiranošću), 
• respiratornim sustavom (atelektazije, pneumonije, plućni edem),
• urinarnim sustavom (retencija urina, akutno bubrežno zatajenje),
• kardiovaskularnim sustavom (infarkt miokarda, kongestija pluća, povišenje arterijskog tlaka),
• neurološkim sustavom (moždani infarkt, dezorijentiranost, kratkotrajni gubici svijesti i drugo),
• dijabetesom (dijabetička ketoacidoza i drugo), … 

Kako bi se pojava komplikacija svela na najmanju mogućnost, obrada bolesnika prije određenog postupanja detaljna je i neophodna. Na koncu obrade anesteziolog daje mišljenje o mogućim rizicima, a u nekim slučajevima se jasno navede kako se postupanje (najčešće opsežna operacija) odobrava jedino zbog životne ugroženosti bolesnika, uz visoki rizik.

Smrtni ishod je također moguća komplikacija medicinskog postupanja, pa bolesnik mora biti upoznat i s tom mogućnošću.

Kod dogovaranja termina za bolničko postupanje bolesnik dobije detaljne opise predloženog zahvata, što uključuje razloge zbog kojih se isti preporuča, moguće komplikacije i oporavak iza postupanja, a iza svega vlastoručno potpisuje kako je razumio navedeno i kako je suglasan s predloženim.

Sve navedeno može se desiti i ginekološkim bolesnicama, odnosno i trudnicama i rodiljama.