Kontracepcija iza poroda

Što savjetovati ženama netom po porodu, koje imaju pitanja o mogućnostima kontracepcije?

Nerijetko smatraju kako zbog dojenja, zbog poroda carskim rezom, zbog kompliciranog vaginalnog poroda itd. ne smiju koristiti nikakvu kontracepciju. No, je li doista tako? Naš odgovor je negativan.

U tekstu koji slijedi navesti ćemo osnovne smjernice o kontracepciji u žena koje su nedavno rodile, koje doje ili ne, neovisno je li porod bio vaginalni ili carskim rezom.

• Metoda laktacijske amenoreje, LAM, engl. lactational amenorrhoea method.
(nemenstruiranje zbog dojenja, odnosno povišene razine prolaktina).

Ova metoda ima kontracepcijsku sigurnost od 98% odmah po porodu i tijekom naredna 6 tjedna, ukoliko žena redovito doji i nema menstruaciju. Čim se ritam dojenja promijeni (smanji) kvantitativno i kvalitativno, kontracepcijski učinak je niži i ne više tako siguran. Stoga je potrebno naglasiti kako dojenje ne štiti od trudnoće u potpunosti (čemu svjedoče i primjeri iz prakse).

• Hormonalna kontracepcija.
Odmah ćemo istaknuti kako i dojilje smiju koristiti hormonsku kontracepciju, naravno uz konzultaciju s ginekologom.

Od hormonske kontracepcije u primjeni je kombinirana oralna hormonska kontracepcija, COC, engl. combined oral contraception, „pilule” (kombinacija estrogenske i gestagenske komponente), gestagenska oralna kontracepcija, tzv. mini-pill (samo gestagenska komponenta) i preparati gestagena u vidu intramuskularnih injekcija.

COC se u dojilja smije početi primjenjivati najranije 4-6 mjeseci po porodu, a u žena koje ne doje i ranije, iza 6. tjedna (uz uredne nalaze prethodne laboratorijske obrade i isključenu eventualnu trudnoću), mini-pill praktički odmah po porodu (ukoliko se počnu primjenjivati 21. dan po porodu, kontracepcijska učinkovitost je vrlo visoka); injektabilni gestageni najranije 6 tjedana po porodu.

• Ne-hormonalna kontracepcija.
U ovoj skupini spomenuti ćemo intrauterini uložak, IUD, engl. Intrauterine device, „spiralu” (među kojima je i jedan model s gestagenskom komponentom, ali vrijede smjernice kao i za bilo koju drugu spiralu), prezervative, spermicidna sredstva i slično.

IUD se smije postaviti unutar 48 h iza poroda, odnosno, ukoliko se tada ne postavi potrebno je pričekati 4. tjedan iza poroda – naravno, prethodno je potrebno isključiti eventualnu trudnoću, također citološka (PAPA-test) i mikrobiološka (cervikalni brisevi) analiza uzoraka iz rodnice/ s vrata maternice mora biti uredna.

Prezervativi, spermicidna sredstva i slično mogu se primjenjivati odmah iza poroda.

Posebno pitanje je hitna kontracepcija – je li ženama iza poroda potrebna?
Žene (mlade mame, neovisno doje li ili ne) koje se odluče ne koristiti ništa od navedenoga, imaju spolne odnose i sigurne su kako bi eventualna trudnoća sada bila neželjena, svakako se trebaju javiti ginekologu, koji će procijeniti je li hitna kontracepcija potrebna ili ne. Ako da (poglavito temeljem ultrazvučnog pregleda), mora se primijeniti unutar 72 h od nezaštićenog spolnog odnosa, prema shemi koju preporuči ginekolog.

Iako su česti i raznoliki izvori informacija i o ovoj tematici, primjeri iz svakodnevnog rada pokazuju kako sumnji i nejasnoća ima napretek. Stoga, ako ne ranije, a onda kada se javite na prvi ginekološki pregled iza poroda (uobičajeno oko 6 tj iza poroda) svakako porazgovarajte s ginekologom o najprimjerenijoj metodi kontracepcije upravo za vas.

Kako u svakodnevnom ambulantnom radu vidimo, mlade mame najčešće primjenjuju metodu laktacijske amenoreje (pa ima iznenađenja!), relativno često se odlučuju i za intrauterini uložak (među njima najviše cijena diktira koji), a iznimno rijetko za oralnu hormonsku kontracepciju (zbog straha, koji je uglavnom bezrazložan).

Vidimo kako još ima mnogo prostora za edukativno djelovanje, pa je s tim ciljem priređen i ovaj tekst. 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Ginekologija

Testovi na trudnoću – II dio

Koje vrste testova postoje? Postoje dvije metode određivenje hCG-a, iz krvi odnosno seruma ili iz mokraće. Oni određuju ukupnu molekulu hCG-a, a ne podjedinice. Test iz krvi (seruma) To su vrlo precizni testovi, ne samo da pokazuju prisutnost korionskog gonadotropina već pokazuju i njegovu vrijednost. Ako je vrijednost ispod 5 IU/L rezultat testa se smatra […]

Oksitocinski test

Oksitocinski test ima svoje mjesto u porodništvu i danas

Oksitocinski test je, uz non-stres test, o kojemu smo nedavno pisali, još jedna slična metoda antepartalnog testiranja. Počeci ove metode detektiranja kucaja fetalnog srca, odnosno praćenja odstupanja u otkucajima fetalnog srca, vežu se uz Hammachera i suradnike, sada već davnih 1960-ih godina. Tada je oksitocinski test bio nezamjenjiv u porodništvu, no napretkom medicine, znanosti i […]

Dijete

Prijevremeni porod – drugi dio

Što je fetus zreliji, odnosno što je trudnoća bliže terminskoj, rizici za dijete su manji. Zato je važno dobro procijeniti uzroke i odgovarajuće postupiti kako bi se i već započeti prijevremeni porod maksimalno odgodio i tako postiglo maksimalno moguću zrelost fetusa. Uzroci koji se mogu dovesti u vezu s prijevremenim porodom su: genito-urinarna infekcija; zato […]

Bol

Može li bol u trtici ugroziti porod?

Kontracepcija

Kontracepcijske pilule i menstruacije

Beba

Prijevremeni porod – prvi dio

Prijevremeni porod je porod prije 37-og tjedna trudnoće. S obzirom na prognozu i postupanje, prijevremeni se porod dalje raščlanjuje na rani (porod između 22/24 i 34-og tjedna trudnoće) i kasni prijevremeni porod (porod između 34-og i 37-og tjedna trudnoće). Uz današnje medicinsko znanje, iskustvo i uređaje, prognoza prijevremeno rođene djece je znatno bolja nego ranijih […]

Iz iste kategorije

Ginekologija

Ventrikulomegalija

Ventrukulomegalija je proširenje lateralnih moždanih komora. Obično se dijagnosticira na rutinskom ultrazvučnom pregledu (fetal anomaly scan) od 18 do 22 tjedna gestacije, a učestalost pojavnosti je 1-2 na 1000 trudnoća. Ventrikulomegalija se uočava u poprečnom presjeku fetalne glavice koji je iznad razine presjeka gdje se mjeri biparijetalni promjer. Proširenje najčešće započinje u području stražnjih rogova […]

Ginekologija

Malformacije središnjeg živčanog sustava fetusa

AKRANIJA je poremećaj u razvoju kostiju glave u fetusa. Poremećaj u razvoju plosnatih kostiju lubanje (neurokranija) – odsustvo svoda lubanje. Kosti neurokranija, odnosno plosnate kosti lubanje počinju sa osifikacijom (okoštavanjem) već potkraj prvog tromjesečja, tako da tada postaju vidljive, odnosno dostupne ultrazvučnoj dijagnostici. Ako se u tom gestacijskom dobu ultrazvukom ne vidi okoštala lubanja, postavlja […]

Ginekologija

Ciste korioidnog pleksusa fetusa u trudnoći (CPC)

Korioidni pleksus (latinski- plexus chorioideus), sastoje se od spleta krvnih žila koje su obložene ependimom, on oblaže krvne žile poput resica. Korioidni pleksus proizvodi cerebrospinalnu tekućinu. Ta tekućina oblaže mozak i kralježničku moždinu i struji kroz moždane komore. U čovjeka se u likvorskim prostorima nalazi 100 do 150 ml likvora. Tijekom 6-8 sati prosječno se […]

Ginekologija

Postoji li mogućnost trudnoće?

Ginekologija

Probiotici i rak vrata maternice

Anaerobne bakterije koje žive u rodnici te laktobacili, L.crispatus, L. gasseri i L. jensenii proizvode mliječnu kiselinu i H2O2 i tako stvaraju pH od 3,8 do 4,5. Tim se postiže kisela sredine koja služi kao zaštitni faktor i pridonosi zdravlju sluznice. Takav nizak pH, odnosno kisela sredina rodnice onemogućuje i sprječava rast drugih vrsta bakterija […]

Ginekologija

Mamografija – upit

Ginekologija

Probiotici i žensko zdravlje – 6. dio

VULVOVAGINALNA ATROFIJA I PROBIOTICI Ulaskom žene u perimenopauzu smanjuje se funkcija jajnika. U postmenopauzi dolazi do pada razine steroidnih hormona, estrogena ali i androgena. U rodnici, mokraćnoj cijevi, mjehuru i mišićima dna zdjelice nalaze se estrogenski receptori tako da su ti organi vrlo osjetljivi na razinu hormona estrogena. Epitel (sluznica) tih organa u postmenopauzi postaje […]

Ginekologija

Probiotici i žensko zdravlje – 5. dio

Potrebno je podsjetiti se što je bakterijska vaginoza? To je sindrom koji označava neravnotežu – između smanjenog broja laktobacila i anaerobnih bakterija, posebno Gardnerelle vaginalis i Prevotelle čiji broj raste. Taj sindrom nije zapravo prava upala, no može biti spolno prenosiva bolest. Bakterijske vaginoze nastaju sinergizmom brojnih anaeroba i Gardenrelle, te su vrlo rezistentne bakterije […]