Ljeto je završilo, počela je nova radna, školska, sada već i akademska godina, rade se planovi za zimnicu, zimovanje, … A što je s brigom za zdravlje?…

Ljeto je završilo, počela je nova radna, školska, sada već i akademska godina, rade se planovi za zimnicu, zimovanje, … A što je s brigom za zdravlje?

Nećemo pretjerati ako kažemo kako se većina ljudi javi liječniku tek kada zbog tegoba bude ograničena u obavljanju svakodnevnih zadataka, poslova, rječju kada bude značajno ograničena u svakodnevnim aktivnostima.

Tada, kad je zdravlje već jasno ugroženo, liječenje je ponekad dugotrajno, a ponekad zaostanu i fizički deficiti, zbog kojih je osoba u neku ruku doživotni bolesnik (ili u smislu da doživotno treba uzimati lijekove, ili da periodično treba obavljati fizikalnu terapiju, ili da se u svakodnevnom životu koristi ortopedskim pomagalima i slično).

Što, dakle, trebamo i možemo napraviti kako bismo što dulje ostali u dobroj (zdravstvenoj) kondiciji? Idemo redom.

Medijsko praćenje raznih zdravstvenih akcija, koje je poglavito povezano sa svjetskim danima borbe protiv određenih bolesti, dalo je rezultata u smislu bolje osvještenosti o brizi za zdravlje i razmišljanju kako sačuvati zdravlje. Pozdravljamo ovakve aktivnosti i ubuduće.

Mnoge radne organizacije organiziraju sistematske preglede za svoje zaposlenike, što je svakako doprinijelo manjem pobolu od određenih bolesti. Ove pogodnosti ipak su u vezi sa svekolikom gospodarskom situacijom u državi, pa se paketi pregleda modificiraju, odnosno sužavaju. I ove pogodnosti, u kojoj god mjeri bile dostupne i više su nego dobrodošle.

Međutim, zašto pojedinac sam ne bi početak nove školske, radne godine zamislio i kao početak novog pogleda na svoje zdravlje? U vidu odluke o obavljanju preventivnih pregleda?

Razmotrit ćemo što bi „preventivni pregled“ za žene trebao uključivati, s obzirom na njenu dob.

Ako ne ranije (zbog eventualnih problema s menstruacijskim ciklusom, nedefiniranim bolovima u trbuhu, dermatoloških tegoba za koje dermatolog procijeni kako bi mogle imati podlogu i u poremećajima spolnih hormona i drugo), prvi ginekološki pregled žena bi trebala obaviti kada postane spolno aktivna, što je u našem podneblju najčešće oko 18-te godine života.

Osnovni ginekološki pregled uključuje: pregled na ginekološkom stolu, uzimanje uzoraka za tzv. PAPA-test i ginekološki ultrazvučni pregled. Uz uredne nalaze i ako nema nekih dodatnih događanja, redoviti, preventivni ginekološki pregledi trebali bi se obavljati jednom u godinu i pol dana.

Žena generativne dobi kojoj izostane menstruacija, treba se javiti nadležnom ginekologu oko 2 tj po izostanku menstruacije (po potrebi i ranije):

• ako se radi o neplaniranoj i neželjenoj trudnoći treba se u zakonski dozvoljenim okvirima dogovoriti za namjerni prekid trudnoće,
• ako se radi o planiranoj i željenoj trudnoći treba se započeti s antenatalnom dijagnostikom, koja se obavlja u određenim tjednima trudnoće,
• ako nije u pitanju trudnoća, treba ustanoviti zbog čega je menstruacija izostala i započeti s primjerenim liječenjem.

Svaka žena iznad 45-te godine života (kasna generativna i perimenopauzalna dob; osim u žena u kojih je nastupila preuranjena menopauza iz raznih razloga i koje su već ranije dobile upute o zdravstvenim pregledima i kontrolama) trebala bi redovno obavljati sljedeće preglede i pretrage:

• rutinski ginekološki pregled, jednom u godinu i pol do dvije, ako su nalazi uredni, odnosno ako nema nekih dodatnih događanja zbog čega će se i ranije (ponovno) javiti ginekologu,
• kompletnu krvnu sliku, masnoće i šećer u krvi, sediment urina,
• preglede dojki – mamografiju i ultrazvučni pregled dojki; u novije vrijeme komplimenti idu i tzv. FAST-MR-pregledu dojki, koji se kod nas obavlja u nekim privatnim poliklinikama i ne ide na teret HZZO-a. Prema standardima, mamografija je obvezatna iza 40-te godine života, a ukoliko postoji rak dojke u bližoj obitelji i ranije. Svake druge godine trebala bi se raditi mamografija, a između toga svake druge godine UZV-pregled dojki, po potrebi punkcija sumnjive tvorbe pod kontrolom ultrazvuka, eventualno i pregled kirurga,
• denzitometriju kostiju (procjena gustoće kostiju, jednom u 10 godina),
• analizu hormona i drugih pokazatelja u krvi koji ukazuju na gubitak funkcije jajnika (prema procjeni ginekologa),
• gastroenterološki pregled (pregled kod interniste koji se bavi probavnim sustavom, kako bi se na vrijeme ustanovile eventualne početne promjene koji bi mogle ukazivati na razvoj malignoma probavnih organa – kolonoskopija, gastroskopija i drugo; jednom u 5 godina),
• preporuča se cijepljenje protiv gripe (jer je organizam iza 45-te godine života slabijih imunoloških karakteristika).

Mjesec listopad posvećen je borbi protiv raka dojke. Mnoge zdravstvene ustanove nude pogodnosti za preglede dojki, a neke ponudu dopunjuju i drugim pregledima.

Iskoristite ove pogodnosti i započnite s preventivnim pregledima.

Kako često znamo reći: nikada nije prerano za odlazak liječniku, ali ponekad može biti (pre)kasno.