Sa ili bez epiziotomije

Epiziotomija, ili incizija perineuma (područja između rodnice i anusa) ili, kolokvijalnim izrazom rečeno, „rezanje u porodu“, ne tako davno bila je smatrana rutinskim zahvatom u vaginalnom porodu, zahvatom bez kojega vaginalni porod ne može proći.

Epiziotomija, ili incizija perineuma (područja između rodnice i anusa) ili, kolokvijalnim izrazom rečeno, „rezanje u porodu“, ne tako davno bila je smatrana rutinskim zahvatom u vaginalnom porodu, zahvatom bez kojega vaginalni porod ne može proći. Danas su se, međutim, stajališta promijenila, pa se nastoji vaginalni porod voditi bez epiziotomije. Opet zbog svih onih dobrobiti koje su se ranije pripisivale – upravo epiziotomiji.

Međutim, u nekim situacijama epiziotomija je neizbježna, tim se zahvatom preveniraju ozbiljne komplikacije koje su poznate i koje se mogu desiti u vaginalnom porodu. Naravno, neke se komplikacije mogu desiti i uz epiziotomiju, neke i prate epiziotomiju, no u slučajevima kada se procijeni kako je epiziotomija dobro rješenje, zapravo se procjeni kako su možebitne komplikacije zbog epiziotomije daleko manje nego ako se dalje porod nastoji voditi bez tog zahvata.

Postoje neke naznake još tijekom trudnoće, prije samog procesa rađanja, kako će epiziotomija biti neizbježna. U drugim slučajevima o tome odluku donose ginekolog i primalja koji su uz rodilju u tijeku samog poroda, u doba izgona.

Neke okolnosti koje još tijekom trudnoće upućuju kako će epiziotomija biti neizbježna su:

  • sa strane majke: niži rast, uska zdjelica, odnosno neproporcionalna u odnosu na procjenjenu veličinu djeteta, ranija fizička neaktivnost i mišićje dna male zdjelice bez tonusa i slično;
  • sa strane fetusa: ultrazvučno procjenjeno veliko dijete, ili veliko u odnosu na mjere zdjelice majke, položaj/stav fetusa i drugo.

Neke okolnosti koje indiciraju epiziotomiju u samom tijeku porođaja su:

  • potreba da se započeti porod što hitnije dovrši započetim vaginalnim putem (npr. zbog pre/patološkog CTG-zapisa, obilnijeg krvarenja, zastoja ramena u porodu, zbog primjene vakuum-ekstraktora i drugo);
  • procjena kako je dijete veće od ranije ultrazvučne procjene i drugo.

U nekim situacijama, iznimno rijetkim, porod započne kao vaginalni, u samom tijeku poroda procijeni se kako je potrebno napraviti epiziotomiju koja se i učini, a potom se postavi i indikacija za hitno dovršenje poroda operativnim putem, carskim rezom. Takav slijed događaja poznata je i opisana komplikacija, ne greška, koja se ipak dešava iznimno rijetko.

Naravno, u porodništvu i rađaonici stvari nisu ovako jednostavne kako su prikazane u ovom tekstu. Ali je jasno pokazano o čemu sve ginekolozi i primalje razmišljaju dok je mlada obitelj u iščekivanju svog potomka, što je i bila nit vodilja u sastavljanju ovog teksta, zapravo kratkog vodiča.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Ginekologija

Ventrikulomegalija

Ventrukulomegalija je proširenje lateralnih moždanih komora. Obično se dijagnosticira na rutinskom ultrazvučnom pregledu (fetal anomaly scan) od 18 do 22 tjedna gestacije, a učestalost pojavnosti je 1-2 na 1000 trudnoća. Ventrikulomegalija se uočava u poprečnom presjeku fetalne glavice koji je iznad razine presjeka gdje se mjeri biparijetalni promjer. Proširenje najčešće započinje u području stražnjih rogova […]

Ginekologija

Malformacije središnjeg živčanog sustava fetusa

AKRANIJA je poremećaj u razvoju kostiju glave u fetusa. Poremećaj u razvoju plosnatih kostiju lubanje (neurokranija) – odsustvo svoda lubanje. Kosti neurokranija, odnosno plosnate kosti lubanje počinju sa osifikacijom (okoštavanjem) već potkraj prvog tromjesečja, tako da tada postaju vidljive, odnosno dostupne ultrazvučnoj dijagnostici. Ako se u tom gestacijskom dobu ultrazvukom ne vidi okoštala lubanja, postavlja […]

Ginekologija

Ciste korioidnog pleksusa fetusa u trudnoći (CPC)

Korioidni pleksus (latinski- plexus chorioideus), sastoje se od spleta krvnih žila koje su obložene ependimom, on oblaže krvne žile poput resica. Korioidni pleksus proizvodi cerebrospinalnu tekućinu. Ta tekućina oblaže mozak i kralježničku moždinu i struji kroz moždane komore. U čovjeka se u likvorskim prostorima nalazi 100 do 150 ml likvora. Tijekom 6-8 sati prosječno se […]

Ginekologija

Postoji li mogućnost trudnoće?

Ginekologija

Probiotici i rak vrata maternice

Anaerobne bakterije koje žive u rodnici te laktobacili, L.crispatus, L. gasseri i L. jensenii proizvode mliječnu kiselinu i H2O2 i tako stvaraju pH od 3,8 do 4,5. Tim se postiže kisela sredine koja služi kao zaštitni faktor i pridonosi zdravlju sluznice. Takav nizak pH, odnosno kisela sredina rodnice onemogućuje i sprječava rast drugih vrsta bakterija […]

Ginekologija

Probiotici i žensko zdravlje – 6. dio

VULVOVAGINALNA ATROFIJA I PROBIOTICI Ulaskom žene u perimenopauzu smanjuje se funkcija jajnika. U postmenopauzi dolazi do pada razine steroidnih hormona, estrogena ali i androgena. U rodnici, mokraćnoj cijevi, mjehuru i mišićima dna zdjelice nalaze se estrogenski receptori tako da su ti organi vrlo osjetljivi na razinu hormona estrogena. Epitel (sluznica) tih organa u postmenopauzi postaje […]

Ginekologija

Mamografija – upit

Ginekologija

Probiotici i žensko zdravlje – 5. dio

Potrebno je podsjetiti se što je bakterijska vaginoza? To je sindrom koji označava neravnotežu – između smanjenog broja laktobacila i anaerobnih bakterija, posebno Gardnerelle vaginalis i Prevotelle čiji broj raste. Taj sindrom nije zapravo prava upala, no može biti spolno prenosiva bolest. Bakterijske vaginoze nastaju sinergizmom brojnih anaeroba i Gardenrelle, te su vrlo rezistentne bakterije […]