“Spušteni” urogenitalni organi u žene

Spuštanje, ispadanje urogenitalnih organa (lat. Prolapsus organorum urogenitalium), odnosno vaginalni prolaps (lat. Prolapsus vaginae) dešava se u žena u kojih su mišići i ligamenti dna male zdjelice koji drže organe male zdjelice na njihovom anatomskom položaju (maternicu, mokraćni mjehur, mokraćnu cijev, crijeva) oslabljeni ili oštećeni iz raznih razloga.

Općenito govoreći, takvi su problemi prisutni u oko 30-40% žena, a najčešće u žena iznad 40-te godine života.

Najčešći uzroci spuštanju urogenitalnih organa u žena su:

  • viša životna dob (iznad 40-te godine života),
  • vaginalni porod (naročito više njih, odnosno s komplikacijama, zatim dugo trajanje samog porođaja, porod novorođenčeta više porođajne težine),
  • kronični zatvor („lijena” crijeva, razne bolesti crijeva),
  • kronično zadržavanje mokraće (nemogućnost ispražnjenja mokraćnog mjehura, iz raznih razloga),
  • menopauza (odnosno manjak/nedostatak estrogena),
  • debljina (viši BMI, body mass indeks, znači i slabiju kvalitetu potpornih struktura),
  • prethodno odstranjena maternica (koja sama po sebi kao i njeni ligamenti pridonosi urednoj statici organa male zdjelice),
  • operacije u maloj zdjelici (uslijed čega su potporne strukture male zdjelice oštećene, odnosno odstranjene, ili oslabljene),
  • ekstremno bavljenje sportom (moguće oštećenje organa kao i potpornih struktura male zdjelice).

Postoje blaži, umjereni i teži stupnjevi spuštenih urogenitalnih organa. Oni blaži oblici uglavnom ne stvaraju ženama veće teškoće, dok oni umjerenog i jačeg stupnja mogu ženu prilično ometati u svakodnevnom životu.

Najčešći simptomi od kojih pate žene s različitim stupnjem spuštenosti urogenitalnih organa uključuju:

  • pritisak i bolove u rodnici, odnosno maloj zdjelici (koji obično popuste/nestanu prilikom lijeganja, a pojavljuju se i pojačavaju pri dugotrajnom stajanju ili hodanju),
  • bolne spolne odnose,
  • česte i dugotrajne upale mokraćnog sustava,
  • otežano i nepotpuno izmokravanje,
  • otežanu defekaciju i zatvor,
  • širenje ulaza rodnice, kroz koji se mogu i vidjeti ispali urogenitalni organi.

Postoje razni modeli liječenja, a odabir ovisi o mnogim čimbenicima, npr. o uzrocima, o životnoj dobi, o izraženosti smetnji i drugo. U mnogih žena početne smetnje se vremenom pogoršavaju, pa je kirurški zahvat neminovan. No i to opet ovisi o općoj kondiciji bolesnice, o možebitnim kontraindikacijama za operaciju i drugo.

A)  NE-kirurške mogućnosti liječenja (kod blažih stupnjeva spuštenih urogenitalnih organa) uključuju:

  • Kegelove vježbe,
  • vaginalne ringove = pesare
  • neuromuskularnu električnu stimulaciju (engl. Neuromuscular electrical stimulation, NMES)
  • estrogensko nadomjesno liječenje (engl. Estrogen replacement therapy, ERT)

B)   Kirurške mogućnosti liječenja uključuju:

  • postavljanje umetaka, graftova, npr. mesh-like materijale, odnosno omči (engl. slings) za podizanje i držanje u takvom (urednom) položaju ranije spuštenih organa,
  • odstranjenje maternice, histerektomiju (najčešće vaginalnim pristupom), uz dodatnu stabilizaciju potpornih struktura dna male zdjelice,
  • po potrebi i dodatno kirurško zbrinjavanje inkontinencije mokraće.

Je li moguće spriječiti spuštanje urogenitalnih organa u žene?

Na neke rizične čimbenike ne može se djelovati (vaginalni porod kao takav, nasljedna sklonost, viša životna dob, prethodne ginekološke ili druge operacije u maloj zdjelici), na druge može (aktivan život, ciljano prakticiranje Kegelovih vježbi, zdrava prehrana i prevencija opstipacije, održavanje uredne tjelesne težine).

U mlađoj životnoj dobi treba misliti i poduzimati odgovarajuće korake za ugodnu starost, a u starijoj životnoj dobi potrebno se na vrijeme javiti izabranom ginekologu.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Autoimuna bolest

Celijakija kod djece

Celijakija je kronična autoimuna bolest u kojoj se zbog imunološke reakcije organizma na gluten događa upala i oštećenje sluznice tankog crijeva. Do danas nije sa sigurnošću poznato zašto samo neke osobe s genetskom sklonošću za celijakiju zaista obole, te zašto se kod nekih bolest javlja već u dojenačkoj dobi, a kod drugih značajno kasnije. Što […]

Hren

Pobliže o hrenu

Hren (Armoracia rusticana) je biljka iz porodice kupusnjača, porijeklom s područja istočne Europe i stoljećima se koristi i kao hrana, ali i kao lijek. Vjeruje se kako je hren postao popularan kao začin u Europi još u vrijeme kada nije bilo hladnjaka jer je mogao maskirati okus mesa koje se počelo kvariti. Korijen hrena se […]

Masturbacija

Je li moguća suhoća penisa zbog masturbacije?

Crvena riža

Crvena riža i riblje ulje za zdravlje srca i krvnih žila

Bolesti srca i krvnih žila vodeće su kronične bolesti današnjice, a povišeni krvni tlak, zajedno s visokim razinama kolesterola u krvi glavni su čimbenici rizika za razvoj ovih bolesti. Iako promjene prehrambenih navika predstavljaju temelj liječenja hiperlipidemije, primjena različitih dodataka prehrani u tu svrhu sve je češća. Među najviše istraživanim dodacima prehrani za smanjenje razine […]

Antacidi

Dispepsija

Dispepsija je česti poremećaj gornjeg dijela probavnog sustava koji je karakteriziran bolovima u gornjem dijelu trbuha u vidu pečenja ili nelagode koji mogu biti praćeni osjećajem rane sitosti, punoće u gornjem dijelu trbuha koja se javlja nakon obroka, nadutošću, podrigivanjem, mučninom. Vrlo često zbog intenziteta navedenih simptoma dolazi i do samanjenja apetita. Dispepsija iako nije […]

Mokrenje

Problem s mokrenjem

Iz iste kategorije

Ginekologija

Probiotici i žensko zdravlje – 6. dio

VULVOVAGINALNA ATROFIJA I PROBIOTICI Ulaskom žene u perimenopauzu smanjuje se funkcija jajnika. U postmenopauzi dolazi do pada razine steroidnih hormona, estrogena ali i androgena. U rodnici, mokraćnoj cijevi, mjehuru i mišićima dna zdjelice nalaze se estrogenski receptori tako da su ti organi vrlo osjetljivi na razinu hormona estrogena. Epitel (sluznica) tih organa u postmenopauzi postaje […]

Ginekologija

Probiotici i žensko zdravlje – 5. dio

Potrebno je podsjetiti se što je bakterijska vaginoza? To je sindrom koji označava neravnotežu – između smanjenog broja laktobacila i anaerobnih bakterija, posebno Gardnerelle vaginalis i Prevotelle čiji broj raste. Taj sindrom nije zapravo prava upala, no može biti spolno prenosiva bolest. Bakterijske vaginoze nastaju sinergizmom brojnih anaeroba i Gardenrelle, te su vrlo rezistentne bakterije […]

Ginekologija

Kasni mi menstruacije – iz kojeg je to razloga?

Ginekologija

Probiotici i žensko zdravlje – 4. dio

Učinak probiotika na zdravlje ženskog reproduktivnog sustava još je uvijek predmet brojnih istraživanja i u neku ruku kontraverzan. U rodnici obitava 17 do 30 različitih vrsta bakterija. Njihova je normalna koncentracija 10 na 8 do 10 na 9 kolonija i 1 ml vaginalnog iscjetka.  Najpoželjniji mikroorganizam je Lactobacillus (Lactobacillus vaginalis). Žene koje gledaju i čitaju svoje PAPA testove […]

Ginekologija

Probiotici i žensko zdravlje – 3. dio

Bifidobakterije su povezane s pozitivnim učincima na zdravlje u probavnom sustavu, uključujući poboljšanu probavu laktoze. Ovaj probiotik također može spriječiti ili smanjiti proljev i može smanjiti simptome sindroma iritabilnog crijeva. Također blagotvorno utiču na razinu lipida. B. breve, B. longum subsp. infantis, B. bifidum i B. longum su najčešće bifidobakterije kod dojenčadi. Novorođenčad koja dobiva […]

Ginekologija

Ciste na grliću maternice – je li to jako opasno?

Ginekologija

Probiotici i žensko zdravlje – 2. dio

Poslije upoznavanja osnovnih pojmova u ovom novom području znanosti, a da bi mogli bolje razumjeti događanja u mikrobiomu ljudskog organizma moramo razlikovati PREBIOTIKE i PROBIOTIKE. ŠTO SU PREBIOTICI ? Postoji više definicija, znanstvenih i manje znanstvenih objašnjenja. No osnovno je što moramo znati je da su PREbiotici hrana za PRObiotike. Da bi probiotici obavljali svoje […]

Ginekologija

Probiotici i žensko zdravlje – Osnovni pojmovi – 1. dio

Što je mikrobiota tijela? Ljudsko tijelo sadrži mnoge mikroorganizme, uključujući veliki broj bakterija, virusa, gljivica i praživotinja, koji se nazivaju mikrobiota, koje žive u ili na ljudskom tijelu. U usporedbi s brojem stanica koje čine ljudsko tijelo, utvrđeno je da je broj mikrobiote mnogo veći. Ljudska bića su holobionti, tj.bića koje se sastoje od drugih bića […]