Blokatori kalcijskih kanala

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Blokatori kalcijskih kanala (BKK) su važna skupina lijekova za liječenje kardiovaskularnih (KV) bolesti.
BKK su lijekovi koji djelomice blokiraju prijenos kalcija kroz kalcijske kanale i na taj način mijenjanju funkciju stanice. Ako gledamo KV sustav, BKK djeluju tako da šire krvne žile (izravni relaksirajući učinak na glatke mišiće krvnih žila), pogotovo arterije, kako periferne, tako i koronarne krvne žile (krvne žile srca)…

Blokatori  kalcijskih kanala (BKK) su važna skupina lijekova za liječenje kardiovaskularnih (KV) bolesti.
BKK su lijekovi koji djelomice blokiraju prijenos kalcija kroz kalcijske kanale i na taj način mijenjanju funkciju stanice. Ako gledamo KV sustav, BKK djeluju tako da šire krvne žile (izravni relaksirajući učinak na glatke mišiće krvnih žila), pogotovo arterije, kako periferne, tako i koronarne krvne žile (krvne žile srca). Na srce djeluju tako da smanjuju potrošnju energije i potrebu srčanog mišića za kisikom. Neki BKK, pogotovo starije generacije, usporavaju provođenje impulsa, te smanjuju frekvenciju srca pa zbog toga spadaju i u antiaritmike. Od, starijih BKK najpoznatiji su verapamil i diltiazem. Oni se najčešće rabe u liječenju angine pektoris i nekih vrsta aritmija.
BKK su vrlo heterogena skupina lijekova i razlikuju se po molekularnoj strukturi, mjestu i načinu djelovanja na kalcijskim kanalima. Razlikujemo BKK prve generacije – to su najranije otkriveni BKK. (kao što su nedihidropiridinski Verapamil, diltiazem). Tu spadaju i dihidropiridinski BKK prve generacije tzv. brzo djelujući BKK. Najpoznatiji među njima je nifedipin koji se ranije rabio kao lijek za sniženje krvnog tlaka. Lijek ima brzi nastup djelovanja, djelovanje traje kratko, pa se mora administrirati više puta dnevno. Zbog svog djelovanja može dovesti do naglog pada tlaka i do refleksne tahikardije što je nepovoljno kod koronarnih bolesnika (bolesnici s ishemijskom bolesti srca).
Zbog neželjenih svojstava dihidropiridinskih BKK prve generacije, stvoreni su dihidropiridini druge i treće generacije. Drugu generaciju čine dihidropiridini s postupnim oslobađanjem (SR – „slow release“) kao što su nifedipin SR, felodipin SR i sl. BKK treće generacije su po mnogim svojstvima u prednosti u odnosu na one iz prve i druge generacije. Glavni predstavnici treće generacije su amlodipin, lacidipin i lercanidipin.

Blokatori kalcijskih kanala primjenjuju se u liječenju arterijske hipertenzije, angine pektoris, nekih vrsta aritmija, hipertrofijske kardiomiopatije, plućne hipertenzije, cerebrovaskularne bolesti, periferne arterijske bolesti.
Najširu primjenu imaju u liječenju hipertenzije. Gotovo 40% odrasle populacije ima povišen krvni tlak. Svega 20-tak % hipertoničara ima dobro reguliran krvni tlak. Kako je arterijska hipertenzija jedan od najvažnijih čimbenika rizika za kardiovaskularne bolesti, jasno nam je kolika je važnost primjene dobro odabranog antihipertenziva. BKK spadaju u jednu od 5 osnovnih skupina antihipertenziva. Kada danas govorimo o BKK kao antihipertenzivima uglavnom mislimo na dugodjelujuće BKK treće generacije. Mogu se primjenjivati samostalno i to kod blažih oblika hipertenzije ili u kombinaciji s drugim antihipertenzivima, bilo da se radi o slobodnoj kombinaciji ili fiksnoj kombinaciji. Fiksnom kombinacijom (pojedine komponente lijeka imaju komplementarno djelovanje), postižemo veći antihipertenzivni učinak, bolju podnošljivost, tj. manje nuspojava i na taj način postižemo bolju suradljivost bolesnika. BKK mogu se kombinirati sa svim predstavnicima drugih skupina antihipertenziva. Često se kombiniraju BKK s ACE inhibirotima, blokatorima angiotenzinskih receptora, diureticima, beta-blokatorima.
Kod starije populacije, gdje nalazimo velik broj hiperteničara, vrlo često susrećemo izoliranu sistoličku hipertenziju (sistolički > 140 mmHg, dijastolički < 90 mmHg). Kod tih se bolesnika naročito preporučuju BKK, pogotovo u kombinaciji s diuretikom.
Ukoliko bolesnici, pored hipertenzije, imaju i druge komorbiditete (pridružene bolesti) moramo biti oprezni pri odabiru terapije. Kod zatajivanja srca kao pumpe, moramo biti oprezni pri eventualnoj primjeni BKK. Kod teškog oštećenja jetrene funkcije ne preporuča se primjena BKK. Kod bolesnika sa šećernom bolešću možemo slobodno primijeniti BKK jer su metabolički neutralni. Isto tako možemo ih primijeniti kod bolesnika s kroničnom opstruktivnom plućnom bolesti (KOBP), odnosno astmom.
Kao najčešća nuspojava primijene dugodjelujućih dihidropiridinskih BKK spominju se edemi (otekline) potkoljenica. Pojava edema vezana je uz dilataciju arteriola što povećava intrakapilarni tlak i pomiče tekućinu iz intravaskularnog prostora u intersticij. Ako se BKK kombiniraju s blokatorima RAA sustava (ACE inhibitori i blokatori angiotenzinskih receptora) koji dilatiraju postkapilarne žile, edemi se obično smanjuju. Lacidipin i lercanidipin imaju manju pojavnost edema od amlodipina.
Postoje brojne studije i metaanalize o dobrobiti primjene BKKa. BKK primijenjeni kod hipertoničara, smanjuju rizik od moždanog udara. Kombinacija BKK-a s blokatorima RAA sustava pokazala se izuzetno učinkovitom u liječenju hipertenzije te smanjenjem broja neželjenih ishoda.
U studiji ELSA se lacidipin pokazao učinkovitim u usporavanju progresije aterosklerotskog procesa.
Dugodjelujući, BKK III generacije (dihidropiridinski) djeluju 24 sata,pa se stoga primjenjuju 1 x dnevno,vrlo su učinkoviti kako u snižavanju sistoličkog, tako i u snižavanju dijastoličkog krvnog tlaka; imaju rijetko interakcije s drugim lijekovima,imaju malo neželjenih nuspojava, pa je suradljivost bolesnika kod primijene BKK-a vrlo velika. Zbog navedenog jedna su od najčešće propisivanih skupina antihipertenziva, pogotovo kod starije populacije.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Srce

Koenzim Q10 – jesmo li ga zaboravili?

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Koenzim Q10 (CoQ10) je prirodni antioksidans koji tijelo proizvodi i koristi na staničnoj razini za podršku rastu, energiji i održavanju stanica. Ova tvar, nalik vitaminima, prisutna je u svim tkivima, a najviše se nalazi u srcu, jetri, bubrezima i gušterači. Prvi put otkriven 1957. godine, CoQ10 je od tada prepoznat kao ključan spoj za funkcioniranje […]

Krvni tlak

Prehrana za sniženje krvnog tlaka i bolje zdravlje bubrega i srca

Vrijeme čitanja članka: 4 minute Unatoč stalnim naporima da se poboljša liječenje hipertenzije i smanje njezini štetni ishodi farmakološkim strategijama, kronična bubrežna bolest povezana s hipertenzijom i smrtnost od kardiovaskularnih bolesti rastu. Srčana bolest je glavni uzrok smrti kod osoba s kroničnom bubrežnom bolešću. Stručnjaci preporučuju da voće i povrće budu temeljni dio liječenja osoba s povišenim krvnim tlakom. Prehrana […]

Srce

Marfanov sindrom

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Marfanov sindrom je nasljedna bolest vezivnog tkiva koja se može očitovati poremećajima raznih organa i organskih sustava, a najčešće su zahvaćeni koštano zglobni sustav, srce i krvne žile, te oči. Ovu bolest nije moguće izliječiti, ali suvremenim pristupom u praćenju i liječenju poboljšana je kvaliteta života ovih bolesnika, a očekivani životni vijek usporediv je s […]

UZV srca

Možete li mi pojasniti UZV nalaz srca?

Srce

Je li moj EKG nalaz uredan?

Fizička aktivnost

Sport i prirođene srčane greške

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Holter srca – koje je Vaše mišljenje na moj nalaz

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 1. dio                                          

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Zatajivanje srca (ZS) je klinički sindrom koji označava slabljenje srčane funkcije koje nastaje zbog strukturnih i funkcionalnih promjena srca. Najčešći simptomi koji se javljaju kod kroničnog ZS su umor, zaduha, kratkoća daha, oticanje potkoljenica, u težim slučajevima gubitak tjelesne mase, bolovi u grudima, poremećaji svijesti. Starenjem populacije raste incidencija ZS, ali raste i morbiditet i […]

Kardiologija

Kaheksija u bolesnika sa srčanim popuštanjem (srčana kaheksija)

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Kaheksija je sindrom nenamjernog gubitka 5% ili više tjelesne težine unatrag godine dana uz prisutne sljedeće kliničko-laboratorijske faktore (barem tri moraju biti prisutna): snižen indeks tjelesne mase, umor, smanjena mišićna snaga, gubitak apetita, poremećaj biomarkera u krvi (snižen hemoglobin i serumski albumin, povišen interleukin 6 i C-reaktivni protein). Ona se može javiti u mnogim kroničnim […]

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Svim osobama s prekomjernom tjelesnom masom ili debljinom preporučuje se uvođenje zdravih životnih navika (redovita tjelesna aktivnost uz zdrave prehrambene navike) u cilju redukcije tjelesne mase i pridruženih KV čimbenika rizika. Smanjenje tjelesne mase povećava inzulinsku osjetljivost i uravnotežuje metabolizam. Već gubitak od 10% tjelesne mase dovodi do smanjenja arterijskog tlaka i kardiometaboličkih rizičnih čimbenika. […]

Kardiologija

Molim mišljenje na nalaz CD karotida i AV sliva

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Debljina (pretilost) je kronična bolest koja u suvremenom svijetu poprima epidemijske razmjere. Ona je često povezana s drugim kardiovaskularnim (KV) čimbenicima rizika: povišenim masnoćama u krvi (dislipidemija), intolerancijom glukoze ili šećernom bolesti tip 2, arterijskom hipertenzijom. Ukoliko su uz debljinu pridruženi i ovi čimbenici, tada govorimo o metaboličkom sindromu. Pretile osobe, osobito uz prisutan metabolički […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 2. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Promjena loših životnih navika je mjera u prevenciji, ali i liječenju AH. Zdrave životne navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje optimalne tjelesne težine, zdrave prehrambene navike (redukcija soli u prehrani, alkoholnih pića, veći unos voća i povrća). Svakom bolesniku sa dijagnosticiranom AH treba uključiti odgovarajuću medikamentoznu terapiju u odgovarajućoj dozi s ciljem optimalne kontrole arterijskog […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]