Blokatori kalcijskih kanala

Blokatori kalcijskih kanala (BKK) su važna skupina lijekova za liječenje kardiovaskularnih (KV) bolesti.
BKK su lijekovi koji djelomice blokiraju prijenos kalcija kroz kalcijske kanale i na taj način mijenjanju funkciju stanice. Ako gledamo KV sustav, BKK djeluju tako da šire krvne žile (izravni relaksirajući učinak na glatke mišiće krvnih žila), pogotovo arterije, kako periferne, tako i koronarne krvne žile (krvne žile srca)…

Blokatori  kalcijskih kanala (BKK) su važna skupina lijekova za liječenje kardiovaskularnih (KV) bolesti.
BKK su lijekovi koji djelomice blokiraju prijenos kalcija kroz kalcijske kanale i na taj način mijenjanju funkciju stanice. Ako gledamo KV sustav, BKK djeluju tako da šire krvne žile (izravni relaksirajući učinak na glatke mišiće krvnih žila), pogotovo arterije, kako periferne, tako i koronarne krvne žile (krvne žile srca). Na srce djeluju tako da smanjuju potrošnju energije i potrebu srčanog mišića za kisikom. Neki BKK, pogotovo starije generacije, usporavaju provođenje impulsa, te smanjuju frekvenciju srca pa zbog toga spadaju i u antiaritmike. Od, starijih BKK najpoznatiji su verapamil i diltiazem. Oni se najčešće rabe u liječenju angine pektoris i nekih vrsta aritmija.
BKK su vrlo heterogena skupina lijekova i razlikuju se po molekularnoj strukturi, mjestu i načinu djelovanja na kalcijskim kanalima. Razlikujemo BKK prve generacije – to su najranije otkriveni BKK. (kao što su nedihidropiridinski Verapamil, diltiazem). Tu spadaju i dihidropiridinski BKK prve generacije tzv. brzo djelujući BKK. Najpoznatiji među njima je nifedipin koji se ranije rabio kao lijek za sniženje krvnog tlaka. Lijek ima brzi nastup djelovanja, djelovanje traje kratko, pa se mora administrirati više puta dnevno. Zbog svog djelovanja može dovesti do naglog pada tlaka i do refleksne tahikardije što je nepovoljno kod koronarnih bolesnika (bolesnici s ishemijskom bolesti srca).
Zbog neželjenih svojstava dihidropiridinskih BKK prve generacije, stvoreni su dihidropiridini druge i treće generacije. Drugu generaciju čine dihidropiridini s postupnim oslobađanjem (SR – „slow release“) kao što su nifedipin SR, felodipin SR i sl. BKK treće generacije su po mnogim svojstvima u prednosti u odnosu na one iz prve i druge generacije. Glavni predstavnici treće generacije su amlodipin, lacidipin i lercanidipin.

Blokatori kalcijskih kanala primjenjuju se u liječenju arterijske hipertenzije, angine pektoris, nekih vrsta aritmija, hipertrofijske kardiomiopatije, plućne hipertenzije, cerebrovaskularne bolesti, periferne arterijske bolesti.
Najširu primjenu imaju u liječenju hipertenzije. Gotovo 40% odrasle populacije ima povišen krvni tlak. Svega 20-tak % hipertoničara ima dobro reguliran krvni tlak. Kako je arterijska hipertenzija jedan od najvažnijih čimbenika rizika za kardiovaskularne bolesti, jasno nam je kolika je važnost primjene dobro odabranog antihipertenziva. BKK spadaju u jednu od 5 osnovnih skupina antihipertenziva. Kada danas govorimo o BKK kao antihipertenzivima uglavnom mislimo na dugodjelujuće BKK treće generacije. Mogu se primjenjivati samostalno i to kod blažih oblika hipertenzije ili u kombinaciji s drugim antihipertenzivima, bilo da se radi o slobodnoj kombinaciji ili fiksnoj kombinaciji. Fiksnom kombinacijom (pojedine komponente lijeka imaju komplementarno djelovanje), postižemo veći antihipertenzivni učinak, bolju podnošljivost, tj. manje nuspojava i na taj način postižemo bolju suradljivost bolesnika. BKK mogu se kombinirati sa svim predstavnicima drugih skupina antihipertenziva. Često se kombiniraju BKK s ACE inhibirotima, blokatorima angiotenzinskih receptora, diureticima, beta-blokatorima.
Kod starije populacije, gdje nalazimo velik broj hiperteničara, vrlo često susrećemo izoliranu sistoličku hipertenziju (sistolički > 140 mmHg, dijastolički < 90 mmHg). Kod tih se bolesnika naročito preporučuju BKK, pogotovo u kombinaciji s diuretikom.
Ukoliko bolesnici, pored hipertenzije, imaju i druge komorbiditete (pridružene bolesti) moramo biti oprezni pri odabiru terapije. Kod zatajivanja srca kao pumpe, moramo biti oprezni pri eventualnoj primjeni BKK. Kod teškog oštećenja jetrene funkcije ne preporuča se primjena BKK. Kod bolesnika sa šećernom bolešću možemo slobodno primijeniti BKK jer su metabolički neutralni. Isto tako možemo ih primijeniti kod bolesnika s kroničnom opstruktivnom plućnom bolesti (KOBP), odnosno astmom.
Kao najčešća nuspojava primijene dugodjelujućih dihidropiridinskih BKK spominju se edemi (otekline) potkoljenica. Pojava edema vezana je uz dilataciju arteriola što povećava intrakapilarni tlak i pomiče tekućinu iz intravaskularnog prostora u intersticij. Ako se BKK kombiniraju s blokatorima RAA sustava (ACE inhibitori i blokatori angiotenzinskih receptora) koji dilatiraju postkapilarne žile, edemi se obično smanjuju. Lacidipin i lercanidipin imaju manju pojavnost edema od amlodipina.
Postoje brojne studije i metaanalize o dobrobiti primjene BKKa. BKK primijenjeni kod hipertoničara, smanjuju rizik od moždanog udara. Kombinacija BKK-a s blokatorima RAA sustava pokazala se izuzetno učinkovitom u liječenju hipertenzije te smanjenjem broja neželjenih ishoda.
U studiji ELSA se lacidipin pokazao učinkovitim u usporavanju progresije aterosklerotskog procesa.
Dugodjelujući, BKK III generacije (dihidropiridinski) djeluju 24 sata,pa se stoga primjenjuju 1 x dnevno,vrlo su učinkoviti kako u snižavanju sistoličkog, tako i u snižavanju dijastoličkog krvnog tlaka; imaju rijetko interakcije s drugim lijekovima,imaju malo neželjenih nuspojava, pa je suradljivost bolesnika kod primijene BKK-a vrlo velika. Zbog navedenog jedna su od najčešće propisivanih skupina antihipertenziva, pogotovo kod starije populacije.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Alzheimerova bolest

Koronarna bolest i demencija

Odrasle osobe kojima je dijagnosticirana koronarna bolest srca pod povećanim su rizikom za razvoj demencije, uključujući sve uzroke, Alzheimerovu bolest kao i vaskularnu demenciju, koja nosi najveći rizik od oko 36% — ako se javlja prije dobi od 45 godina. Navedeno pokazuju rezultati velike opservacijske studije. Studija je uključila 432,667 ispitanika iz Velike Britanije, prosječne […]

Europsko kardiološko društvo

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Europsko kardiološko društvo

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

EKG

Imam nalaz holtera EKG-a – možete li mi reći svoje mišljenje?

Anesteziolog

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Fibrilacija atrija

Fibrilacija atrija i terapija

Iz iste kategorije

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

CT koronarografija

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 1. dio

Najčešće nasljedne bolesti aorte su aneurizma (proširenje), ruptura (puknuće), disekcija (raslojavanje stijenke), koarktacija, odnosno suženje aorte. Pojedine bolesti aorte javljaju se u sklopu pojedinih sindroma, ali i samostalno. Najčešći nasljedni sindromi koji uključuju i bolesti aorte su Marfanov sindrom i Loeys-Dietz sindrom. Marfanov sindrom se nasljeđuje autosomno dominantno. U sklopu ovog sindroma zahvaćeno je više […]

Kardiologija

Srce i proces starenja – 2. dio

Srčani zalisci i starenje Tijekom starenja vidljive su strukturne i funkcionalne promjene na srčanim zaliscima. Ove promjene mogu dovesti do suženja zalistaka i opstrukcije u protoku krvi kroz njih, ali i njihove disfunkcije u vidu insuficijencije zalistaka kod koje dolazi do povratka krvi natrag u srčane šupljine (regurgitacija). Promjene uzrokovane starenjem najčešće i u većem […]

Kardiologija

Hiperaldosteronizam

Kardiologija

Srce i proces starenja – 1. dio

Proces starenja uzrokuje strukturne promjene svih dijelova srca: koronarnih arterija, srčanog mišića, provodnog sustava srca, srčanih zalistaka, aorte. Starost je sama po sebi značajan čimbenik rizika nastanka kardiovaskularnih (KV) bolesti. Promjene koje nastaju tijekom života će biti izraženije i teže kod osoba koje su izložene i drugim čimbenicima rizika nastanka KV bolesti, a to su […]

Kardiologija

Spavanje i kardiovaskularno zdravlje

Spavanje je fiziološki proces koji omogućava svakom čovjeku fizički i mentalni oporavak organizma tijekom dana. Kvalitetan san je veoma važan za održavanje kardiovaskularnog zdravlja. Dobar san trajanja 6 do 8 sati znatno smanjuje kardiovaskularni rizik. Tijelo ima svoj cirkadijalni ritam (24-satni unutarnji sat) koji regulira dnevno-noćni ciklus i pomaže u regulaciji fizičkog i mentalnog funkcioniranja. […]