Hipertenzija i fibrilacija atrija

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Fibrilacija atrija prisutna je u 1% do 2% odrasle populacije, a u dobi od 80 i više godina oko 15% ima fibrilaciju atrija…

Fibrilacija atrija prisutna je u 1% do 2% odrasle populacije, a u dobi od 80  i više godina oko 15% ima fibrilaciju atrija.  Fibrilacija atrija povezana je s pet puta većim rizikom za možadni udar, tri puta većim rizikom za zatajenje srca i dva puta veći rizikom za smrtni ishod. Arterijska hipertenzija čvrsto je povezana s fibrilacijom atrija. Prema literaturnim podacima arterijska hipertenzija prisutna je u 60% do 90% bolesnika s fibrilacijom atrija. Iako je dobro poznata povezanost između hipertenzije i fibrilacije atrija, brojni patogenetski mehanizmi za visoki rizik fibrilacije atrija u hipertoničara još nisu u potpunosti jasni. U bolesnika s hipertenzijom nastaju elektrofiziološke promjene u srcu, globalne i regionalne koje lako induciraju nastanak fibrilacije atrija. Uz promjene lijeve klijetke u hipertenziji nastaju i promjene lijevog atrija tj. lijeve pretklijetke. Ove promjene uključuju povećanje tlaka u atriju, zadebljanje stijenke atrija, fibrozu i dilataciju atrija. Ove kompleksne strukturne promjene atrija i promjene kontraktiliteta uz elektrofiziološke promjene dovode do nastanka fibrilacije atrija u hipertoničara.  Bolesnici s hipertenzijom i fibrilacijom atrija  imaju visoki rizik za moždani udar bilo da se radi o asimptomatskoj ili simptomatskoj fibrilaciji atrija. Hipertenzija je potencijalni i neovisni čimbenik rizika za ishemijski i hemoragijski moždani udar. U fibrilaciji atrija hipertenzija je neovisni čimbenik rizika za moždani udar, a bolesnici s ove dvije bolesti imaju veći rizik za moždani udar ako ih usporedimo s bolesnicima koji su bez ovih bolesti. Rezultati studije SPAF III pokazuju povećani rizik za moždani udar i druge embolijske događaje u bolesnika s fibrilacijom atrija i hipertenzijom. Na pojavnost fibrilacije atrija u hipertoničara utječe renin-angiotenzin-aldosteronski sustav, inflamacija, fibroza i hipertrofija miokarda.

Aldosteron osim utjecaja na tlak utječe također na inflamaciju, nekrozu, fibrozu, odlaganja kolagena i na hipertrofiju lijeve klijetke. Rezultati brojnih istraživanja pokazuju značajan utjecaj aldosterona na fibrilaciju atrija. Na hipertrofiju lijeve klijetke utječu bilo primarni aldosteronizam ili sekundarni hiperaldosteronizam,a također i na fibrozu miokarda. Zbog toga nastaje posljedična dijastolička disunkcija lijeve klijetke i povećanje tlaka u lijevom atriju, što je sve zajedno podobno za nastanak fibrilacije atrija. Brojne eksperimentalne i opservacijske studije dale su dokaze o direktnoj ulozi aldosterona i mineralokortikoida u nastanku fibroze miokarda, oštećenja provodnog sustava srca  i utjecaja na nastanak fibrilacije atrija. Optimalno liječenje hipertenzije uz ciljne vrijednosti krvnog tlaka smanjuje rizik za moždani udar u bolesnika s fibrilacijom atrija. Rezultati studije PROGRESS pokazuju 38% smanjenje rizika za velike embolijske događaje uz smanjenje krvnog tlaka za 7,3/3,4 mmHg u cerebrovaskularnih bolesnika s  fibrilacijom atrija. Rezultati epidemioloških studija podupiru intenzivnu kontrolu krvnog tlaka s lijekovima blokatorima renin-angotenzin-aldosteronskog sustava za smanjenje rizika za fibrilaciju atrija.

U zaključku možemo naglasiti važnost ranog otkrivanja i optimalnog liječenja hipertenzije u svih bolesnika s fibrilacijom atrija zbog smanjenja rizika za moždani udar. U bolesnika s hipertenzijom i fibrilacijom atrija uz optimalnu antihiperetnzivnu i antikoagulantnu trerapiju značajno smanjujemo rizik za moždani udar.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Fibrilacija atrija

Fibrilacija atrija i fizikalna terapija

Kateterska ablacija

Kateterska ablacija u liječenju fibrilacije atrija

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Starenjem stanovništva povećava se incidencija jedne od najčešćih srčanih aritmija, fibrilacije atrija (treperenje srčanih pretklijetki). Fibrilacija atrija povećava rizik nastanka moždanog udara, srčanog zatajenja, srčane smrti, smanjuje kvalitetu života bolesnika. Glavni cilj liječenja fibrilacije atrija je ponovna uspostava normalnog sinusnog ritma srca, a ukoliko se ne uspije, tada je važna kontrola srčane frekvencije. U prevenciji […]

Srce

Preporuke o vlastitoj skrbi bolesnika sa srčanim zatajenjem Europskog kardiološkog društva – društva za zatajenje srca – 1.dio

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Europsko kardiološko društvo dalo je preporuke pacijentima sa srčanim zatajenjem na koji način mogu poboljšati svoje stanje i time postići bolju kvalitetu života, smanjiti broj hospitalizacija i rizik od smrti. Preporuke su usmjerene na prehranu, tjelesnu aktivnost, terapiju, psihološku podršku, spavanje. Tri su osnovna koncepta vlastite skrbi bolesnika sa srčanim zatajenjem: održavanje (na primjer zdrava […]

Srce

Fibrilacija atrija i antikoagulantna terapija

Vrijeme čitanja članka: 2 minute FA se jednostavno dijagnosticira snimanjem 12-kanalnog elektrokardiograma (EKG). Često bolesnici koji imaju FA ne moraju osjećati nikakve simptome.

Krvni ugrušak

Fibrilacija atrija – možete limi reći nešto više o tome?

Srce

Zatajenje srca i komorbiditeti

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Kod bolesnika sa zatajenjem srca i pridruženim drugim kroničnim bolestima važna je sveprisutnija telemedicina i monitoring srčanog rada na daljinu putem različitih uređaja.

Iz iste kategorije

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 1. dio                                          

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Zatajivanje srca (ZS) je klinički sindrom koji označava slabljenje srčane funkcije koje nastaje zbog strukturnih i funkcionalnih promjena srca. Najčešći simptomi koji se javljaju kod kroničnog ZS su umor, zaduha, kratkoća daha, oticanje potkoljenica, u težim slučajevima gubitak tjelesne mase, bolovi u grudima, poremećaji svijesti. Starenjem populacije raste incidencija ZS, ali raste i morbiditet i […]

Kardiologija

Kaheksija u bolesnika sa srčanim popuštanjem (srčana kaheksija)

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Kaheksija je sindrom nenamjernog gubitka 5% ili više tjelesne težine unatrag godine dana uz prisutne sljedeće kliničko-laboratorijske faktore (barem tri moraju biti prisutna): snižen indeks tjelesne mase, umor, smanjena mišićna snaga, gubitak apetita, poremećaj biomarkera u krvi (snižen hemoglobin i serumski albumin, povišen interleukin 6 i C-reaktivni protein). Ona se može javiti u mnogim kroničnim […]

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Svim osobama s prekomjernom tjelesnom masom ili debljinom preporučuje se uvođenje zdravih životnih navika (redovita tjelesna aktivnost uz zdrave prehrambene navike) u cilju redukcije tjelesne mase i pridruženih KV čimbenika rizika. Smanjenje tjelesne mase povećava inzulinsku osjetljivost i uravnotežuje metabolizam. Već gubitak od 10% tjelesne mase dovodi do smanjenja arterijskog tlaka i kardiometaboličkih rizičnih čimbenika. […]

Kardiologija

Možete li mi očitati EKG?

Kardiologija

Prevelik unos vode – molim Vaše mišljenje

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Debljina (pretilost) je kronična bolest koja u suvremenom svijetu poprima epidemijske razmjere. Ona je često povezana s drugim kardiovaskularnim (KV) čimbenicima rizika: povišenim masnoćama u krvi (dislipidemija), intolerancijom glukoze ili šećernom bolesti tip 2, arterijskom hipertenzijom. Ukoliko su uz debljinu pridruženi i ovi čimbenici, tada govorimo o metaboličkom sindromu. Pretile osobe, osobito uz prisutan metabolički […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 2. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Promjena loših životnih navika je mjera u prevenciji, ali i liječenju AH. Zdrave životne navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje optimalne tjelesne težine, zdrave prehrambene navike (redukcija soli u prehrani, alkoholnih pića, veći unos voća i povrća). Svakom bolesniku sa dijagnosticiranom AH treba uključiti odgovarajuću medikamentoznu terapiju u odgovarajućoj dozi s ciljem optimalne kontrole arterijskog […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]