U više od 90% slučajeva arterijska hipertenzija je nepoznatog uzroka, tzv. esencijalna hipertenzija, a u manje od 10% poznatog uzroka odnosno sekundarna hipertenzija. Povišeni krvni tlak je tiha, podmukla bolest koja godinama ne mora pokazivati nikakve simptome.

U više od 90% slučajeva arterijska hipertenzija je nepoznatog uzroka, tzv. esencijalna hipertenzija, a u manje od 10% poznatog uzroka odnosno sekundarna hipertenzija.

Povišeni krvni tlak je tiha, podmukla bolest koja godinama ne mora pokazivati nikakve simptome. Zbog toga ga zovemo i „tihi ubojica“. Najčešće ga otkrijemo kada je već razvio komplikacije.

Povišeni krvni tlak predstavlja sve veću prijetnju budući da je učestalost ove bolesti u porastu, kako u svijetu, tako i u nas, a povišen tlak  u starijih osoba predstavlja i veliki javnozdravstveni problem zbog visoke prevalencije i trenda starenja svjetske populacije.

Simptomi povišenog krvnog tlaka su: glavobolja, umor, mučnina, povraćanje, smetnje vida, bolovi u prsima, krvarenje iz nosa, osjećaj lupanja srca, zujanje u ušima. 

Mjerenje krvnog tlaka

Visina krvnog tlaka određuje se mjerenjem tlaka u arterijama. To se radi pomoću tlakomjera. Krvni tlak se izražava u milimetrima žive (mm Hg). Izmjereni tlak izražavaju dvije brojke. Obje su jednako važne.

Prva označava sistolički tlak – visina tlaka u arterijama kada se srce steže (što se zove sistola) i otpušta krv u aortu. Drugi broj je dijastolički tlak, koji pokazuje visinu tlaka koji ostaje u arterijama između otkucaja kad se srce opušta i kad se puni krvlju (što se zove dijastola).

Kada i kako mjeriti krvni tlak

Tijekom dana tlak se prirodno mijenja. Raste  tijekom aktivnih razdoblja  primjerice tijekom hoda ili trčanja te kada smo pod stresom. Smiruje se kad se odmaramo i kada smo opušteni. Takvi su usponi i padovi potpuno normalni.

Vrijednosti krvnog tlaka 

Optimalan krvni tlak u odraslih iznosi 120/80 mm Hg. Normalan krvni tlak iznosi 130/85 mmHg. Svaki izmjereni krvni tlak iznad 140/90 mmHg je povišen. Hipertenzija je prema vrijednostima tlaka podjeljena u tri stupnja (blaga, umjerena i teška) te izolirana sistolička.

Posljedice neliječenog povišenog klrvnog tlaka

Hipertenzija povećeva rizik od razvoja bolesti srca, infarkta miokarda, zatajenja bubrega, moždanog udara, ateroskleroze i prerane smrti.

 Liječenje hipertenzije

1. Mijenjanje životnih navika (to je ono što možemo učiniti sami)

• zdravo se hraniti, smanjiti unos soli, prestati pušiti, povećati tjelesnu aktivnost, smanjiti prekormjernu tjelesnu težinu.
  Hrana koja se preporuča: riba, voće, povrće, niskomasni mliječni proizvodi, hrana sa niskim udjelom zasićenih masti , maslinovo ulje.
  Hrana koju treba izbjegavati: alkohol, masna hrana, meso i mesne prerađevine u većim količinama, slana hrana

 2. Liječenje lijekovima  (time se bavi naš liječnik)

Tijekom obrade hipertenzivnog bolesnika liječnik će:

• obratiti pažnju na podatke iz osobne, odnosno iz obiteljske anamneze, prisutnost hipertenzije, šećerne, bubrežne ili koronarne bolesti, ranije vrijednosti krvnog tlaka, dosadašnje liječenje i podnošljivost antihipertenziva, znake sekundarnog uzroka hipertenzije, dijetetske pokazatelje, utvrditi uzimanje drugih lijekova koji mogu utjecati krvni tlak
• učiniti će klinički pregled  (uz mjerenje tjelesne težine, visine, izračunavanje indeksa tjelesne mase) i mjerenje krvnog tlaka. Dijagnoza hipertenzije temelji se na opetovanom mjerenju krvnog tlaka tijekom različitih okolnosti. Krvni tlak se mjeri u sjedećem položaju koristeći živin tlakomjer (redovito baždaren) pri čemu narukvica treba biti u razini srca
• također će naš liječnik učiniti rutinske laboratorijske pretrage uključujući pregled urina, očne pozadine, EKG, UZV bubrega te ako je potrebno ultrazvuk  srca i krvnih žila.

Na temelju svega toga naš liječnik će odlučiti koji lijek ili lijekove trebamo uzimati za regulaciju povišenog krvnog tlaka.

Dobrobiti zadovoljavajuće reguliranog krvnog tlaka

Sniženje vrijednosti arterijskog krvnog tlaka za 15/6 mmHg dovodi do značajno manje opće smrtnosti (21%), kardiovaskularne smrtnosti (23%), incidencije moždanog udara (30%) te zatajenja srca ( 64%).
   
Zaključak 

Unatoč trajnim naporima, tečajevima i edukacijama kontrola krvnog tlaka je neadekvatna u svijetu i kod nas. Samo oko 25% bolesnika koji se liječe od hipertenzije ima zadovoljavajuće reguliran tkrvni tlak- pokušajmo biti u među njima.