Hipertenzija ili povišen krvni tlak

U više od 90% slučajeva arterijska hipertenzija je nepoznatog uzroka, tzv. esencijalna hipertenzija, a u manje od 10% poznatog uzroka odnosno sekundarna hipertenzija. Povišeni krvni tlak je tiha, podmukla bolest koja godinama ne mora pokazivati nikakve simptome.

U više od 90% slučajeva arterijska hipertenzija je nepoznatog uzroka, tzv. esencijalna hipertenzija, a u manje od 10% poznatog uzroka odnosno sekundarna hipertenzija.

Povišeni krvni tlak je tiha, podmukla bolest koja godinama ne mora pokazivati nikakve simptome. Zbog toga ga zovemo i „tihi ubojica“. Najčešće ga otkrijemo kada je već razvio komplikacije.

Povišeni krvni tlak predstavlja sve veću prijetnju budući da je učestalost ove bolesti u porastu, kako u svijetu, tako i u nas, a povišen tlak  u starijih osoba predstavlja i veliki javnozdravstveni problem zbog visoke prevalencije i trenda starenja svjetske populacije.

Simptomi povišenog krvnog tlaka su: glavobolja, umor, mučnina, povraćanje, smetnje vida, bolovi u prsima, krvarenje iz nosa, osjećaj lupanja srca, zujanje u ušima. 

Mjerenje krvnog tlaka

Visina krvnog tlaka određuje se mjerenjem tlaka u arterijama. To se radi pomoću tlakomjera. Krvni tlak se izražava u milimetrima žive (mm Hg). Izmjereni tlak izražavaju dvije brojke. Obje su jednako važne.

Prva označava sistolički tlak – visina tlaka u arterijama kada se srce steže (što se zove sistola) i otpušta krv u aortu. Drugi broj je dijastolički tlak, koji pokazuje visinu tlaka koji ostaje u arterijama između otkucaja kad se srce opušta i kad se puni krvlju (što se zove dijastola).

Kada i kako mjeriti krvni tlak

Tijekom dana tlak se prirodno mijenja. Raste  tijekom aktivnih razdoblja  primjerice tijekom hoda ili trčanja te kada smo pod stresom. Smiruje se kad se odmaramo i kada smo opušteni. Takvi su usponi i padovi potpuno normalni.

Vrijednosti krvnog tlaka 

Optimalan krvni tlak u odraslih iznosi 120/80 mm Hg. Normalan krvni tlak iznosi 130/85 mmHg. Svaki izmjereni krvni tlak iznad 140/90 mmHg je povišen. Hipertenzija je prema vrijednostima tlaka podjeljena u tri stupnja (blaga, umjerena i teška) te izolirana sistolička.

Posljedice neliječenog povišenog klrvnog tlaka

Hipertenzija povećeva rizik od razvoja bolesti srca, infarkta miokarda, zatajenja bubrega, moždanog udara, ateroskleroze i prerane smrti.

 Liječenje hipertenzije

1. Mijenjanje životnih navika (to je ono što možemo učiniti sami)

  • zdravo se hraniti, smanjiti unos soli, prestati pušiti, povećati tjelesnu aktivnost, smanjiti prekormjernu tjelesnu težinu.
    Hrana koja se preporuča: riba, voće, povrće, niskomasni mliječni proizvodi, hrana sa niskim udjelom zasićenih masti , maslinovo ulje.
    Hrana koju treba izbjegavati: alkohol, masna hrana, meso i mesne prerađevine u većim količinama, slana hrana

 2. Liječenje lijekovima  (time se bavi naš liječnik)

Tijekom obrade hipertenzivnog bolesnika liječnik će:

  • obratiti pažnju na podatke iz osobne, odnosno iz obiteljske anamneze, prisutnost hipertenzije, šećerne, bubrežne ili koronarne bolesti, ranije vrijednosti krvnog tlaka, dosadašnje liječenje i podnošljivost antihipertenziva, znake sekundarnog uzroka hipertenzije, dijetetske pokazatelje, utvrditi uzimanje drugih lijekova koji mogu utjecati krvni tlak
  • učiniti će klinički pregled  (uz mjerenje tjelesne težine, visine, izračunavanje indeksa tjelesne mase) i mjerenje krvnog tlaka. Dijagnoza hipertenzije temelji se na opetovanom mjerenju krvnog tlaka tijekom različitih okolnosti. Krvni tlak se mjeri u sjedećem položaju koristeći živin tlakomjer (redovito baždaren) pri čemu narukvica treba biti u razini srca
  • također će naš liječnik učiniti rutinske laboratorijske pretrage uključujući pregled urina, očne pozadine, EKG, UZV bubrega te ako je potrebno ultrazvuk  srca i krvnih žila.

Na temelju svega toga naš liječnik će odlučiti koji lijek ili lijekove trebamo uzimati za regulaciju povišenog krvnog tlaka.

Dobrobiti zadovoljavajuće reguliranog krvnog tlaka

Sniženje vrijednosti arterijskog krvnog tlaka za 15/6 mmHg dovodi do značajno manje opće smrtnosti (21%), kardiovaskularne smrtnosti (23%), incidencije moždanog udara (30%) te zatajenja srca ( 64%).
   
Zaključak 

Unatoč trajnim naporima, tečajevima i edukacijama kontrola krvnog tlaka je neadekvatna u svijetu i kod nas. Samo oko 25% bolesnika koji se liječe od hipertenzije ima zadovoljavajuće reguliran tkrvni tlak- pokušajmo biti u među njima.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Adenovirusi

Infekcije adenovirusima u dječjoj dobi

Adenovirusi kod ljudi uzrokuju različite kliničke slike u kojima je uglavnom zahvaćen respiratorni sustav, oči, te gastrointestinalni sustav. Većina infekcija ovim virusima je blagog tijeka, ali su ponekad mogući i teži oblici bolesti koji zahvaćaju živčani sustav, srce i druge organe, a najugroženija su novorođenčad i djeca s oslabljenim imunološkim sustavom. Zašto djeca obolijevaju od […]

Cink

Zdravlje vida – je li sve u dodacima prehrani?

Dolaskom u određene godine, često se otkrivaju kronične bolesti i stanja zbog kojih počinjemo razmišljati o prilagodbama i zdravijem načinu života. Dodaci prehrani koji utječu na srce i krvožilni sustav te mozak su traženi i o njima se puno zna. No postoji još jedan organ koji zahtijeva našu pozornost a često ga zaboravljamo. Oko je […]

Fizički poslovi

Prostatektomija – kada mogu obavljati fizičke poslove?

Probiotici

Probiotici i žensko zdravlje – 6. dio

VULVOVAGINALNA ATROFIJA I PROBIOTICI Ulaskom žene u perimenopauzu smanjuje se funkcija jajnika. U postmenopauzi dolazi do pada razine steroidnih hormona, estrogena ali i androgena. U rodnici, mokraćnoj cijevi, mjehuru i mišićima dna zdjelice nalaze se estrogenski receptori tako da su ti organi vrlo osjetljivi na razinu hormona estrogena. Epitel (sluznica) tih organa u postmenopauzi postaje […]

Iznenadni trzaji tijela

Tikovi

Tikovi su brzi, stereotipni pokreti koji rezultiraju iznenadnim trzajima tijela ili zvukovima koje je teško kontrolirati. Česti su u djetinjstvu i obično se prvi put pojavljuju u dobi od oko 5 godina. Povremeno se mogu prvi put javiti u odrasloj dobi. Tikovi mogu biti prolazni i spontano prestati, ali mogu biti frustrirajući i ometati svakodnevne […]

Bol u testisima

Lagani bolovi u testisu – je li to opasno?

Iz iste kategorije

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

EKG – molim Vaše stručno mišljenje

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

Bol u grudima i ramenu – što je uzrok tome?

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 1. dio

Najčešće nasljedne bolesti aorte su aneurizma (proširenje), ruptura (puknuće), disekcija (raslojavanje stijenke), koarktacija, odnosno suženje aorte. Pojedine bolesti aorte javljaju se u sklopu pojedinih sindroma, ali i samostalno. Najčešći nasljedni sindromi koji uključuju i bolesti aorte su Marfanov sindrom i Loeys-Dietz sindrom. Marfanov sindrom se nasljeđuje autosomno dominantno. U sklopu ovog sindroma zahvaćeno je više […]