Srce i proces starenja – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Srčani zalisci i starenje

Tijekom starenja vidljive su strukturne i funkcionalne promjene na srčanim zaliscima. Ove promjene mogu dovesti do suženja zalistaka i opstrukcije u protoku krvi kroz njih, ali i njihove disfunkcije u vidu insuficijencije zalistaka kod koje dolazi do povratka krvi natrag u srčane šupljine (regurgitacija). Promjene uzrokovane starenjem najčešće i u većem obimu zahvaćaju aortni i mitralni zalistak. Često nastaju kalcifikati na tim zaliscima koji dodatno povećavaju rizik njihovog suženja (stenoze). Sa životnom dobi značajno raste rizik nastanka stenoze aortnog zaliska. Promjene mitralnog zaliska uzrokuju njegovu insuficijenciju, ponekad i stenozu. Što su promjene zaliska izraženije to je veći rizik nastanka  fibrilacije atrija (vrsta srčane aritmije), srčanog zatajenja i smrti u starijih osoba.  Insuficijencija mitralnog zaliska može nastati i zbog promjena srčanog mišića (miokarda) koje dovode do proširenja šupljine lijeve srčane klijetke. Značajno su uznapredovale terapijske intervencije na srčanim zaliscima kojima možemo liječiti nastale promjene, poboljšati funkciju srčanih zalistaka bez kirurške zamjene zaliska. Kod starijih bolesnika se većinom nastoje primjenjivati transkateterske operativne korekcije srčanog zaliska. Time se smanjuju perioperativni rizici u odnosu na kirurške zahvate zamjene srčanog zaliska na otvorenom srcu. Svi oblici kirurških intervencija na srcu su rizičniji kod starijih bolesnika zbog smanjene funkcije organskih sustava i pridruženih drugih bolesti.

Promjene provodnog sustava srca tijekom starenja

Predvodnik, odnosno generator stvaranja srčanog impulsa je sinusni čvor čija funkcija opada starenjem. Posljedično dolazi do sniženja prosječne srčane frekvencije. Zbog postepene fibroze cjelokupnog provodnog sustava dolazi do usporavanja provođenja srčanih impulsa. Mogu nastati različiti oblici srčanih blokova. Također se povećava rizik nastanka različitih oblika srčanih aritmija. Osobito je česta pojava fibrilacije atrija (treperenje pretklijetki). Ovaj oblik aritmije je opasan zbog visokog rizika nastanka moždanih udara. U cilju prevencije nastanka moždanog udara tim bolesnicima se daje antikoagulantna terapija. S druge strane, ova terapija kod starijih bolesnika povećava rizik krvarenja. Stoga je potreban povećan oprez i individualni pristup u zbrinjavanju fibrilacije atrija i antikoagulantne terapije. Nakon 60-te godine života povećava se rizik pojave ventrikularnih poremećaja srčanog ritma (prijevremeni srčani impulsi iz srčanih klijetki). Najčešći uzrok njihovoj pojavi u starijoj dobi je koronarna i ishemijska bolest srca.

Arterijska hipertenzija u starijoj životnoj dobi

Arterijska hipertenzija je česta kod starijih osoba. Kod njih je česta pojava sistoličke hipertenzije. Uzrok tome leži u povećanoj krutosti arterijskih stijenki. Arterijske stijenke se s godinama zadebljavaju i gube elasticitet. Neovisno o životnoj dobi arterijsku hipertenziju treba liječiti jer se time smanjuje kardiovaskularni morbiditet i mortalitet. Prilikom liječenja arterijske hipertenzije starijih bolesnika treba u obzir uzeti pridružene bolesti i opće stanje bolesnika.

Tjelesna aktivnost je važna u održavanju cjelokupnog zdravlja starijih osoba, ali i redukcije kardiovaskularnog rizika, te boljem liječenju kardiovaskularnih bolesti, arterijske hipertenzije. Ona treba biti prilagođena svakom pojedincu. Važno je održavanje tjelesne težine u normalnim granicama, te se pridržavati odgovarajućih dijetetskih preporuka u slučajevima povišenih masnoća ili šećera u krvi arterijske hipertenzije. Redovito treba kontrolirati kardiovaskularne čimbenike rizika.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

ZS

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 1. dio                                          

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Zatajivanje srca (ZS) je klinički sindrom koji označava slabljenje srčane funkcije koje nastaje zbog strukturnih i funkcionalnih promjena srca. Najčešći simptomi koji se javljaju kod kroničnog ZS su umor, zaduha, kratkoća daha, oticanje potkoljenica, u težim slučajevima gubitak tjelesne mase, bolovi u grudima, poremećaji svijesti. Starenjem populacije raste incidencija ZS, ali raste i morbiditet i […]

Srce

Možete li mi očitati EKG?

Srce

Koenzim Q10 – jesmo li ga zaboravili?

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Koenzim Q10 (CoQ10) je prirodni antioksidans koji tijelo proizvodi i koristi na staničnoj razini za podršku rastu, energiji i održavanju stanica. Ova tvar, nalik vitaminima, prisutna je u svim tkivima, a najviše se nalazi u srcu, jetri, bubrezima i gušterači. Prvi put otkriven 1957. godine, CoQ10 je od tada prepoznat kao ključan spoj za funkcioniranje […]

Srce

Prehrana za sniženje krvnog tlaka i bolje zdravlje bubrega i srca

Vrijeme čitanja članka: 4 minute Unatoč stalnim naporima da se poboljša liječenje hipertenzije i smanje njezini štetni ishodi farmakološkim strategijama, kronična bubrežna bolest povezana s hipertenzijom i smrtnost od kardiovaskularnih bolesti rastu. Srčana bolest je glavni uzrok smrti kod osoba s kroničnom bubrežnom bolešću. Stručnjaci preporučuju da voće i povrće budu temeljni dio liječenja osoba s povišenim krvnim tlakom. Prehrana […]

Srce

Možete li mi pojasniti UZV nalaz srca?

Povišeni krvni tlak

Hipertenzija

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Arterijska hipertenzija (AH) ili povišeni krvni tlak, definiran je prema smjernicama ESC i ESH, kao krvni tlak viši od 140/90 mmHg. AH-a se dijeli na primarnu ili esencijalnu koju nalazimo u 95% hipertoničara (mehanizam nastanka je nejasan) i na sekundarnu. Kod primarne AH-e ulogu ima nasljeđe, pretilost, pretjeran unos soli, stres, nedovoljna fizička aktivnost. Uzroci […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Kaheksija u bolesnika sa srčanim popuštanjem (srčana kaheksija)

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Kaheksija je sindrom nenamjernog gubitka 5% ili više tjelesne težine unatrag godine dana uz prisutne sljedeće kliničko-laboratorijske faktore (barem tri moraju biti prisutna): snižen indeks tjelesne mase, umor, smanjena mišićna snaga, gubitak apetita, poremećaj biomarkera u krvi (snižen hemoglobin i serumski albumin, povišen interleukin 6 i C-reaktivni protein). Ona se može javiti u mnogim kroničnim […]

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Svim osobama s prekomjernom tjelesnom masom ili debljinom preporučuje se uvođenje zdravih životnih navika (redovita tjelesna aktivnost uz zdrave prehrambene navike) u cilju redukcije tjelesne mase i pridruženih KV čimbenika rizika. Smanjenje tjelesne mase povećava inzulinsku osjetljivost i uravnotežuje metabolizam. Već gubitak od 10% tjelesne mase dovodi do smanjenja arterijskog tlaka i kardiometaboličkih rizičnih čimbenika. […]

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Debljina (pretilost) je kronična bolest koja u suvremenom svijetu poprima epidemijske razmjere. Ona je često povezana s drugim kardiovaskularnim (KV) čimbenicima rizika: povišenim masnoćama u krvi (dislipidemija), intolerancijom glukoze ili šećernom bolesti tip 2, arterijskom hipertenzijom. Ukoliko su uz debljinu pridruženi i ovi čimbenici, tada govorimo o metaboličkom sindromu. Pretile osobe, osobito uz prisutan metabolički […]

Kardiologija

Prevelik unos vode – molim Vaše mišljenje

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 2. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Promjena loših životnih navika je mjera u prevenciji, ali i liječenju AH. Zdrave životne navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje optimalne tjelesne težine, zdrave prehrambene navike (redukcija soli u prehrani, alkoholnih pića, veći unos voća i povrća). Svakom bolesniku sa dijagnosticiranom AH treba uključiti odgovarajuću medikamentoznu terapiju u odgovarajućoj dozi s ciljem optimalne kontrole arterijskog […]

Kardiologija

Je li moj EKG nalaz uredan?

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]

Kardiologija

Smjernice za bolesnike u dijagnostici i liječenju šećerne bolesti tip 2 i pridružene srčanožilne bolesti

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Bolesnici koji boluju od šećerne bolesti imaju veći rizik nastanka srčanožilnih bolesti (SŽB), bilo da se radi o aterosklerotskoj bolesti ili zatajenju srca. Također su u većem riziku nastanka kronične bubrežne bolesti (KBB) koja povećava srčanožilni (SŽ) rizik. Stoga je od ključne važnosti bolesnicima koji boluju od šećerne bolesti (ŠB) tip 2 ustanoviti postojanje SŽB […]