Srce i proces starenja – 2. dio

Srčani zalisci i starenje

Tijekom starenja vidljive su strukturne i funkcionalne promjene na srčanim zaliscima. Ove promjene mogu dovesti do suženja zalistaka i opstrukcije u protoku krvi kroz njih, ali i njihove disfunkcije u vidu insuficijencije zalistaka kod koje dolazi do povratka krvi natrag u srčane šupljine (regurgitacija). Promjene uzrokovane starenjem najčešće i u većem obimu zahvaćaju aortni i mitralni zalistak. Često nastaju kalcifikati na tim zaliscima koji dodatno povećavaju rizik njihovog suženja (stenoze). Sa životnom dobi značajno raste rizik nastanka stenoze aortnog zaliska. Promjene mitralnog zaliska uzrokuju njegovu insuficijenciju, ponekad i stenozu. Što su promjene zaliska izraženije to je veći rizik nastanka  fibrilacije atrija (vrsta srčane aritmije), srčanog zatajenja i smrti u starijih osoba.  Insuficijencija mitralnog zaliska može nastati i zbog promjena srčanog mišića (miokarda) koje dovode do proširenja šupljine lijeve srčane klijetke. Značajno su uznapredovale terapijske intervencije na srčanim zaliscima kojima možemo liječiti nastale promjene, poboljšati funkciju srčanih zalistaka bez kirurške zamjene zaliska. Kod starijih bolesnika se većinom nastoje primjenjivati transkateterske operativne korekcije srčanog zaliska. Time se smanjuju perioperativni rizici u odnosu na kirurške zahvate zamjene srčanog zaliska na otvorenom srcu. Svi oblici kirurških intervencija na srcu su rizičniji kod starijih bolesnika zbog smanjene funkcije organskih sustava i pridruženih drugih bolesti.

Promjene provodnog sustava srca tijekom starenja

Predvodnik, odnosno generator stvaranja srčanog impulsa je sinusni čvor čija funkcija opada starenjem. Posljedično dolazi do sniženja prosječne srčane frekvencije. Zbog postepene fibroze cjelokupnog provodnog sustava dolazi do usporavanja provođenja srčanih impulsa. Mogu nastati različiti oblici srčanih blokova. Također se povećava rizik nastanka različitih oblika srčanih aritmija. Osobito je česta pojava fibrilacije atrija (treperenje pretklijetki). Ovaj oblik aritmije je opasan zbog visokog rizika nastanka moždanih udara. U cilju prevencije nastanka moždanog udara tim bolesnicima se daje antikoagulantna terapija. S druge strane, ova terapija kod starijih bolesnika povećava rizik krvarenja. Stoga je potreban povećan oprez i individualni pristup u zbrinjavanju fibrilacije atrija i antikoagulantne terapije. Nakon 60-te godine života povećava se rizik pojave ventrikularnih poremećaja srčanog ritma (prijevremeni srčani impulsi iz srčanih klijetki). Najčešći uzrok njihovoj pojavi u starijoj dobi je koronarna i ishemijska bolest srca.

Arterijska hipertenzija u starijoj životnoj dobi

Arterijska hipertenzija je česta kod starijih osoba. Kod njih je česta pojava sistoličke hipertenzije. Uzrok tome leži u povećanoj krutosti arterijskih stijenki. Arterijske stijenke se s godinama zadebljavaju i gube elasticitet. Neovisno o životnoj dobi arterijsku hipertenziju treba liječiti jer se time smanjuje kardiovaskularni morbiditet i mortalitet. Prilikom liječenja arterijske hipertenzije starijih bolesnika treba u obzir uzeti pridružene bolesti i opće stanje bolesnika.

Tjelesna aktivnost je važna u održavanju cjelokupnog zdravlja starijih osoba, ali i redukcije kardiovaskularnog rizika, te boljem liječenju kardiovaskularnih bolesti, arterijske hipertenzije. Ona treba biti prilagođena svakom pojedincu. Važno je održavanje tjelesne težine u normalnim granicama, te se pridržavati odgovarajućih dijetetskih preporuka u slučajevima povišenih masnoća ili šećera u krvi arterijske hipertenzije. Redovito treba kontrolirati kardiovaskularne čimbenike rizika.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Disekcija aorte

Marfanov sindrom

Marfanov sindrom je nasljedna bolest vezivnog tkiva koja se može očitovati poremećajima raznih organa i organskih sustava, a najčešće su zahvaćeni koštano zglobni sustav, srce i krvne žile, te oči. Ovu bolest nije moguće izliječiti, ali suvremenim pristupom u praćenju i liječenju poboljšana je kvaliteta života ovih bolesnika, a očekivani životni vijek usporediv je s […]

Lijek

Postoji li još neki lijek koji se preporuča u ovim slučajevima kao što je moj?

Arterijski tlak

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Alzheimerova bolest

Koronarna bolest i demencija

Odrasle osobe kojima je dijagnosticirana koronarna bolest srca pod povećanim su rizikom za razvoj demencije, uključujući sve uzroke, Alzheimerovu bolest kao i vaskularnu demenciju, koja nosi najveći rizik od oko 36% — ako se javlja prije dobi od 45 godina. Navedeno pokazuju rezultati velike opservacijske studije. Studija je uključila 432,667 ispitanika iz Velike Britanije, prosječne […]

Europsko kardiološko društvo

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Istisna frakcija lijeve srčane klijetke

UZV srca

Iz iste kategorije

Kardiologija

Smjernice za bolesnike u dijagnostici i liječenju šećerne bolesti tip 2 i pridružene srčanožilne bolesti

Bolesnici koji boluju od šećerne bolesti imaju veći rizik nastanka srčanožilnih bolesti (SŽB), bilo da se radi o aterosklerotskoj bolesti ili zatajenju srca. Također su u većem riziku nastanka kronične bubrežne bolesti (KBB) koja povećava srčanožilni (SŽ) rizik. Stoga je od ključne važnosti bolesnicima koji boluju od šećerne bolesti (ŠB) tip 2 ustanoviti postojanje SŽB […]

Kardiologija

Ljubazno molim pojašnjenje nalaza radiologa

Kardiologija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Možete li mi objasniti nalaz RTG srca i pluća?

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]