Srčani zalisci i starenje

Tijekom starenja vidljive su strukturne i funkcionalne promjene na srčanim zaliscima. Ove promjene mogu dovesti do suženja zalistaka i opstrukcije u protoku krvi kroz njih, ali i njihove disfunkcije u vidu insuficijencije zalistaka kod koje dolazi do povratka krvi natrag u srčane šupljine (regurgitacija). Promjene uzrokovane starenjem najčešće i u većem obimu zahvaćaju aortni i mitralni zalistak. Često nastaju kalcifikati na tim zaliscima koji dodatno povećavaju rizik njihovog suženja (stenoze). Sa životnom dobi značajno raste rizik nastanka stenoze aortnog zaliska. Promjene mitralnog zaliska uzrokuju njegovu insuficijenciju, ponekad i stenozu. Što su promjene zaliska izraženije to je veći rizik nastanka  fibrilacije atrija (vrsta srčane aritmije), srčanog zatajenja i smrti u starijih osoba.  Insuficijencija mitralnog zaliska može nastati i zbog promjena srčanog mišića (miokarda) koje dovode do proširenja šupljine lijeve srčane klijetke. Značajno su uznapredovale terapijske intervencije na srčanim zaliscima kojima možemo liječiti nastale promjene, poboljšati funkciju srčanih zalistaka bez kirurške zamjene zaliska. Kod starijih bolesnika se većinom nastoje primjenjivati transkateterske operativne korekcije srčanog zaliska. Time se smanjuju perioperativni rizici u odnosu na kirurške zahvate zamjene srčanog zaliska na otvorenom srcu. Svi oblici kirurških intervencija na srcu su rizičniji kod starijih bolesnika zbog smanjene funkcije organskih sustava i pridruženih drugih bolesti.

Promjene provodnog sustava srca tijekom starenja

Predvodnik, odnosno generator stvaranja srčanog impulsa je sinusni čvor čija funkcija opada starenjem. Posljedično dolazi do sniženja prosječne srčane frekvencije. Zbog postepene fibroze cjelokupnog provodnog sustava dolazi do usporavanja provođenja srčanih impulsa. Mogu nastati različiti oblici srčanih blokova. Također se povećava rizik nastanka različitih oblika srčanih aritmija. Osobito je česta pojava fibrilacije atrija (treperenje pretklijetki). Ovaj oblik aritmije je opasan zbog visokog rizika nastanka moždanih udara. U cilju prevencije nastanka moždanog udara tim bolesnicima se daje antikoagulantna terapija. S druge strane, ova terapija kod starijih bolesnika povećava rizik krvarenja. Stoga je potreban povećan oprez i individualni pristup u zbrinjavanju fibrilacije atrija i antikoagulantne terapije. Nakon 60-te godine života povećava se rizik pojave ventrikularnih poremećaja srčanog ritma (prijevremeni srčani impulsi iz srčanih klijetki). Najčešći uzrok njihovoj pojavi u starijoj dobi je koronarna i ishemijska bolest srca.

Arterijska hipertenzija u starijoj životnoj dobi

Arterijska hipertenzija je česta kod starijih osoba. Kod njih je česta pojava sistoličke hipertenzije. Uzrok tome leži u povećanoj krutosti arterijskih stijenki. Arterijske stijenke se s godinama zadebljavaju i gube elasticitet. Neovisno o životnoj dobi arterijsku hipertenziju treba liječiti jer se time smanjuje kardiovaskularni morbiditet i mortalitet. Prilikom liječenja arterijske hipertenzije starijih bolesnika treba u obzir uzeti pridružene bolesti i opće stanje bolesnika.

Tjelesna aktivnost je važna u održavanju cjelokupnog zdravlja starijih osoba, ali i redukcije kardiovaskularnog rizika, te boljem liječenju kardiovaskularnih bolesti, arterijske hipertenzije. Ona treba biti prilagođena svakom pojedincu. Važno je održavanje tjelesne težine u normalnim granicama, te se pridržavati odgovarajućih dijetetskih preporuka u slučajevima povišenih masnoća ili šećera u krvi arterijske hipertenzije. Redovito treba kontrolirati kardiovaskularne čimbenike rizika.