Tumori srca

Primarni tumori srca su rijetki. Njihova prevalencija je manja od 1 na 1000, odnosno incidencija im je oko 0,02%. Od toga je 75% primarnih tumora benigno. To je heterogena skupina tumora koja može zahvatiti bilo koju srčanu strukturu. Češće se javljaju metastatski tumori, incidencija ima je 5-6%. odnosno sekundarni tumori.

Simptomi koje tumori uzrokuju ovise o morfologiji tumora i njegovoj lokalizaciji. Simptomi se mogu podijeliti u četiri skupine:

  1. Sistemski simptomi: povišena tjelesna temperatura, bolovi u zglobovima, gubitak na tjelesnoj težini sve do kaheksije, opći umor
  2. Simptomi zbog emboličkih incidenata: pojava plućne ili sistemske tromboembolije
  3. Simptomi od strane srca: tumor ometa srčanu funkciju, protok krvi, dovodi do smetnji provođenja električnih impulsa (aritmije, srčani blokovi). Oni mogu uzrokovati gubitke svijesti, zaduhu, bol u grudima, osjećaj lupanja srca.
  4. Simptomi nastali zbog metastaza malignog tumora srca, a ovise o lokalizaciji metastaza i zahvaćenom organu

Znakovi bolesti prilikom pregleda bolesnika koji nas mogu uputiti da se postavi sumnja na tumor srca su šum na srcu prilikom auskultacije srca, zatajenje srca i pojava plućnog edema, poremećaji srčanog ritma, slabokrvnost.

Ultrazvuk (UZV) srca je prvi dijagnostički postupak kojim se postavlja dijagnoza tumora, njegova veličina, raširenost. Također se koristi kompjuterizirana tomografija (CT), magnetna rezonanca, te uz UZV se koriste u praćenju liječenja, postoperativno i u daljnjim kontrolama.

Benigni tumori srca su: miksom (najčešći, 50%), rabdomiom, fibrom, lipom, angiom, papilom, teratom, leiomiom, ksantom.

Maligni tumori srca su: sarkom (rabdomiosarkom, fibrosarkom, angiosarkom), hemangioblastom, mezoteliom perikarda.

Miksomi su najčešći benigni tumori srca. Javljaju se u srčanim kavitetima i to najčešće u lijevoj pretklijetki srca (75%), u desnoj pretklijetki 23%, a ostali mali broj slučajeva u klijetkama. Svojim rastom može dovesti do opstrukcije protoka krvi i time posljedično do znakova srčanog zatajenja. U nekim slučajevima može se dio tumora ili ugruška krvi s površine tumora odvojiti i ući u arterijsku cirkulaciju što uzrokuje plućnu arterijsku emboliju ili cerebrovaskularni inzult. Dijagnozu miksoma postavljamo UZV-om srca. Liječi se kirurškom resekcijom tumora. Nakon operativnog odstranjenja očekuje se manje od 5% ponovnog javljanja miksoma.

I drugi benigni tumori mogu uzrokovati različite simptome ovisno o svojoj lokalizaciji i veličini. Dijagnoza se najčešće postavlja UZV-om, ali je često potrebna dodatna obrada CT-om, MR-om, a ponekad je potrebna i biopsija. Liječenje i drugih benignih tumora je operativno, osobito ako uzrokuju simptome.

Rabdomiomi se najčešće javljaju u ranoj dječjoj dobi, češće kod djece koje boluju od tuberozne skleroze. Mogu biti multipli. Simptomi koje uzrokuje ovaj tumor povezani su s opstrukcijom cirkulacije i aritmijama.

Maligni tumori srca su znatno rjeđi od benignih tumora. Najčešći maligni tumori su sarkomi i većinom se javljaju u dobi od 20. do 50. godine života. Najčešće zahvaćaju srčane pretklijetke, brzo rastu, infiltriraju srčane strukture i okolicu, metastaziraju. Uzrokuju simptome srčanog zatajenja zbog opstrukcije srčanih kaviteta, aritmije, srčani zastoj, tamponadu srca. Osnovna terapija je kirurška resekcija, kemoterapija i zračenje. Medikamentozna terapija je potrebna za kontrolu simptoma. Što se ranije postavi dijagnoza uspjeh liječenja je bolji.

Češće se javljaju u srcu sekundarni tumori,  odnosno tumori kao posljedica metastaziranja primarnih malignih tumora lokaliziranih u drugim organima. Oni mogu zahvatiti bilo koju srčanu strukturu, ali najčešće miokard i perikard i većinom su multipli. Mogu uzrokovati simptome iste kao i primarni tumori srca. Manifestiraju se perikardijalnim izljevom, aritmijama, srčanim zatajenjem, opstrukcijom cirkulacije krvi u srcu. Svim bolesnicima koji boluju od maligne bolesti, a razviju srčane simptome, savjetuje se učiniti UZV srca. U liječenju se koristi kemoterapija i resekcija tumora.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Lupanje srca

“Lupanje” srca i pojava na licu – kako je to povezano?

Arterijski tlak

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Alzheimerova bolest

Koronarna bolest i demencija

Odrasle osobe kojima je dijagnosticirana koronarna bolest srca pod povećanim su rizikom za razvoj demencije, uključujući sve uzroke, Alzheimerovu bolest kao i vaskularnu demenciju, koja nosi najveći rizik od oko 36% — ako se javlja prije dobi od 45 godina. Navedeno pokazuju rezultati velike opservacijske studije. Studija je uključila 432,667 ispitanika iz Velike Britanije, prosječne […]

Europsko kardiološko društvo

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Europsko kardiološko društvo

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Srce

UZV srca – što možete reći o mom nalazu?

Iz iste kategorije

Kardiologija

Smjernice za bolesnike u dijagnostici i liječenju šećerne bolesti tip 2 i pridružene srčanožilne bolesti

Bolesnici koji boluju od šećerne bolesti imaju veći rizik nastanka srčanožilnih bolesti (SŽB), bilo da se radi o aterosklerotskoj bolesti ili zatajenju srca. Također su u većem riziku nastanka kronične bubrežne bolesti (KBB) koja povećava srčanožilni (SŽ) rizik. Stoga je od ključne važnosti bolesnicima koji boluju od šećerne bolesti (ŠB) tip 2 ustanoviti postojanje SŽB […]

Kardiologija

UZV srca

Kardiologija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 1. dio

Najčešće nasljedne bolesti aorte su aneurizma (proširenje), ruptura (puknuće), disekcija (raslojavanje stijenke), koarktacija, odnosno suženje aorte. Pojedine bolesti aorte javljaju se u sklopu pojedinih sindroma, ali i samostalno. Najčešći nasljedni sindromi koji uključuju i bolesti aorte su Marfanov sindrom i Loeys-Dietz sindrom. Marfanov sindrom se nasljeđuje autosomno dominantno. U sklopu ovog sindroma zahvaćeno je više […]

Kardiologija

Ateroskleroza – molim savjet