Mikrobiota
Mikrobiota je skup svih mikroorganizama koji naseljavaju naše sluznice i kožu. Vrlo je raznolik i specifičan poput otiska prsta. Čine ga bakterije, virusi, gljivice i drugi mikroorganizmi. Naše tijelo svakodnevno nastanjuje preko 1000 različitih vrsta i 39 bilijuna mikroorganizama. Oni se nalaze u sluznici crijeva, mokraćnog trakta, vaginalnog trakta, usne šupljine, pluća i na površini kože. Kada se govorio o mikrobioti, uglavnom se misli na crijevnu mikrobiotu. Mikrobiom je skup svih gena (genom) koji se nalaze u mikrobioti.
Uloga mikrobiote
Iako se bakterije često povezuju sa zarazom i bolestima, veliki dio bakterija koji se nalazi u našem organizmu nas štiti od bolesti i omogućuje pretvorbu tvari važnih za naše normalno funkcioniranje. Bakterije koje se nalaze u crijevima i plućima čine prvu liniju obrane od napada virusa i loših bakterija. One reguliraju imunološki odgovor organizma, jačaju crijevnu i plućnu barijeru i ne dopuštaju prolaz patogenima. U crijevima, bakterije omogućavaju razgradnju hrane, stvaranje vitamina i provođenje metaboličkih procesa koji su neophodni za normalno funkcioniranje organizma. Žive u simbiozi s našim organizmom i pomažu u svakodnevnim funkcijama.
Ako je čovjek zdrav, njegova je mikrobiota raznolika i sadrži veliki broj bakterija. Broj i sastav mikroorganizama je različit u različitim dijelovima našeg tijela. Kod osoba koje boluju od različitih kroničnih bolesti, primijećeno je opadanje broja, ali i vrsta mikroba koje naseljavaju naše tijelo. Povezanost je uočena kod osoba koje boluju od upalnih bolesti crijeva, astme, pretilosti, dijabetesa, karcinoma, srčanih bolesti, multiple skleroze, autizma… Upravo u trenutku bolesti, dolazi do stvaranja neravnoteže u mikrobioti i potencijalno štetne bakterije mogu postati dominantne i uzrokovati probleme.
Na sastav mikrobiote utječe genetika ali i okolina i prehrambene navike. Prvu mikrobiotu nasljeđujemo od majke, prolaskom kroz porodiljni kanal. Zatim se razvija do kraja treće godine, ovisno o okolini i prehrani. Kod osoba koje jedu raznoliku hranu, bogatu prirodnim izvorima probiotika, mikrobiota će biti raznovrsnija. Ako osoba često koristi antibiotike, posljedično će uništiti i crijevnu mikrobiotu i time omogućiti razvoj štetnih mikroorganizama i probavne smetnje.
Probiotici
Probiotici su živi mikroorganizmi, koji kada se unesu u tijelo imaju pozitivan učinak na zdravlje. Probiotike uglavnom čine bakterije iz rodova laktobacila i bifidobakterija, no mogu biti i gljivice (kvasnice), kao što je Saccharomyces boulardii. Mogu doći kao mješavina različitih sojeva ili kao pojedini soj. Na hrvatskom tržištu trenutno postoji samo jedan proizvod s probioticima koji je registriran kao lijek, dok su ostali registrirani kao dodaci prehrani ili medicinski proizvodi. U novije vrijeme (2020.g) se rod laktobacila podijelio na više različitih rodova pa se u nazivima mogu pronaći i novi stari nazivi – npr. Lactobacillus rhamnosus GG i Lacticaseibacillus rhamnosus GG.
Nije svejedno koji se probiotik uzima
Bitno je znati da svi probiotici nisu isti i da nemaju isti učinak u organizmu. Djelovanje probiotika ovisi o soju i broju živih bakterija u pripravku. Kada biramo probiotik za svoj problem, moramo paziti što želimo postići njegovim uzimanjem. Za različite probleme pomoći će različiti sojevi probiotika. Mora se paziti i na informacije koje se nalaze na pakiranju, kao i na dokaze o djelovanju određenog soja probiotika. Kako su probiotici živi organizmi, njihov broj u proizvodu s vremenom opada. Količinu bakterija u probiotskom proizvodu pokazuje CFU (colony-forming unit) – broj živih stanica u proizvodu, a mora biti iskazan kao broj pri isteku roka trajanja.
Prebiotici su neprobavljivi dijelovi hrane – vlakna, koji stimuliraju rast i razvoj mikrobiote. Jednostavno rečeno, to je hrana za probiotike. Kada se u isti proizvod stavi prebiotik i probiotik, tada govorimo o sinbiotiku.
Jesu li probiotici štetni?
Probiotski pripravci se općenito smatraju sigurnima za upotrebu u široj populaciji. Mogu se koristiti za vrijeme trudnoće i dojenja. To ne znači da probiotski pripravci ne mogu uzrokovati nuspojave. One su uglavnom blage i prolazne, a mogu uključivati pojavu nadutosti, meteorizma, mučnine, proljeva ili zatvora. Ne preporučuju se kod osoba koje su izuzetno imunokompromitirane, kao osobe koje pate do teških autoimunih bolesti ili imaju centralni venski kateter.
Probiotici se mogu koristiti kroz duži vremenski period, mogu se kombinirati no bitno je znati što koji probiotik radi u našem organizmu i koji nam je cilj uzimanja. Više informacija o probioticima biti će objavljeno u sljedećim tekstovima.
27.11.2023
