Kognitivna bihevioralna terapija

Vrijeme čitanja članka: 4 minute

Nesanica je učestali poremećaj spavanja koji pogađa milijune ljudi diljem svijeta, narušavajući kvalitetu života i povećavajući rizik od raznih zdravstvenih problema. Manifestira se kao poteškoće s uspavljivanjem, zadržavanjem sna ili preranim buđenjem. Kronična nesanica je trajno stanje koje karakteriziraju poteškoće u započinjanju ili održavanju sna, najmanje tri noći tjedno tijekom razdoblja od najmanje tri mjeseca. Za razliku od akutne nesanice, koja je često kratkotrajna i tipično potaknuta određenim stresorima ili događajima, kronična je nesanica složenija i dugotrajnija, te potencijalno može dovesti do značajnog stresa ili oštećenja u različitim aspektima života. Obrasci spavanja i navike često se mijenjaju starenjem, a te promjene mogu značajno utjecati na kvalitetu života osoba. Starije osobe često imaju manju učinkovitosti spavanja što se može pripisati češćim buđenjima tijekom noći. Često se povećava i vrijeme potrebno da se zaspi. Dolazi do smanjenja faza dubokog sna. Ciklus spavanja ima tendenciju fragmentacije s godinama, što dovodi do površnog i manje obnavljajućeg sna. Zbog slabije kvalitete noćnog sna, starije osobe mogu osjetiti veću dnevnu pospanost, što dovodi do povećane učestalosti drijemanja. Nesanica postaje sve češća kako ljudi stare, pri čemu promjene u obrascima spavanja i načinu života igraju ulogu.

Kognitivno bihevioralna terapija za nesanicu je nefarmakološki tretman prepoznat je kao prva linija intervencije za kroničnu nesanicu. Kognitivno bihevioralna terapija strukturiran je pristup liječenju nesanice utemeljen na dokazima bez uporabe lijekova. Temelji se na načelu da nesanicu često mogu uzrokovati misli, osjećaji i ponašanja koji ne pogoduju snu.

Kako se provodi kognitivno bihevioralna terapija?

Kognitivno bihevioralna terapija nesanice provodi se korištenjem strukturiranog, višekomponentnog pristupa usmjerenog ka rješavanju temeljnih uzroka nesanice. Obično se sastoji od nekoliko osnovnih komponenti usmjeren na rješavanje specifičnih aspekata ponašanja tijekom spavanja i kognitivnih obrazaca koji pridonose poteškoćama sa spavanjem. Počinje sveobuhvatnom procjenom koja uključuje klinički intervju i dnevnik spavanja. Bolesnici vode dnevnik spavanja jedan do dva tjedna kako bi se zabilježile pojedinosti o vremenu spavanja, vremenu buđenja i kvaliteti sna. To pomaže u prepoznavanju obrazaca i problema koji zahtijevaju ciljane intervencije. Terapija se sastoji od više sesija (obično 5 do 8) raspoređenih u nekoliko tjedana. Svaka sesija može se usredotočiti na različite aspekte. Kognitivna bihevioralna terapija obično uključuje nekoliko komponenti.

  1. Terapija kontrole podražaja:

Uključuje upute osmišljene kako bi pomogle pacijentima da uspostave dosljedan raspored spavanja i buđenja. Tehnika uključuju da osoba ide u krevet samo kada je pospana, korištenje kreveta samo za spavanje, odlazak u krevet samo kada je osoba pospana, i održavanje dosljednog vremena buđenja svaki dan, čak i vikendom.

  • Terapija ograničenja vremena provedenog u krevetu:

Ova komponenta ograničava vrijeme provedeno u krevetu kako bi što više odgovaralo stvarnom vremenu spavanja. To u početku dovodi do određenog nedostatka sna, što stvara snažniju želju za snom i pomaže učvršćivanju sna tijekom vremena. Vrijeme provedeno u krevetu zatim se postupno povećava kako se učinkovitost spavanja poboljšava.

  • Kognitivna terapija:

Kognitivne tehnike mijenjaju uvjerenja koja utječu na san. Na primjer, govori se o vjerovanjima koja izazivaju tjeskobu o katastrofalnim posljedicama lošeg sna. Pacijenti uče zamijeniti te misli racionalnijima, uravnoteženijima, smanjujući tjeskobu i potičući opuštanje.

  • Higijena spavanja:

Odnosi se na životne navike koje potiču dobar san, kao što je reguliranje unosa kofeina i alkohola, stvaranje ugodnog okruženja za spavanje i uspostavljanje opuštajuće rutine prije spavanja.

  • Tehnike opuštanja:

Metode poput progresivnog opuštanja mišića, dubokog disanja i meditacije podučavaju se kako bi pomogle u smanjenju tjelesne napetosti i kontroli misli koje mogu ometati san.

Nakon početnih sesija zakazuju se naknadni sastanci za praćenje napretka, rješavanje novih problema i učvršćivanje tehnika. Napreda se prati dnevnikom spavanja.

Kognitivna bihevioralna terapija se pokazala vrlo učinkovitim za mnoge ljude koji pate od kronične nesanice, pri čemu poboljšanja često traju i nakon završetka liječenja. Tipično, kognitivna bihevioralna terapija se provodi u razdoblju od nekoliko tjedana do nekoliko mjeseci. Može se održavati individualno ili u grupi, a sve više i online ili putem digitalnih platformi, koje su se također pokazale učinkovitima.

Koje su prednosti kognitivne bihevioralne terapije­?

Studije su dosljedno pokazale da kognitivna bihevioralna terapija poboljšava san kod osoba s nesanicom. Smanjuje vrijeme potrebno da se zaspi, povećava ukupno vrijeme spavanja i poboljšava učinkovitost spavanja. Dobrobiti kognitivne bihevioralna terapije često traju dugoročno. Osim toga, kognitivna bihevioralna terapija nema nuspojava, što ju čini sigurnom opcijom za većinu ljudi, uključujući one sa zdravstvenim problemima ili one koji uzimaju više lijekova.

Poboljšanja od kognitivne bihevioralne terapija mogu biti dugoročna, budući da podučava vještine koje pacijenti nastavljaju koristiti nakon završetka liječenja. Kognitivna bihevioralna terapija bavi se temeljnim uzrocima nesanice, a ne samo simptomima.

Učinkovitost kognitivne bihevioralne terapije također se može pripisati njezinom izravnom utjecaju na kognitivne procese i ponašanja koja doprinose nesanici. Restrukturiranjem negativnih misli (kognitivno restrukturiranje), provođenjem promjena ponašanja (kao što su kontrola podražaja i restrikcija vremena provedenog u krevetu) i podučavanjem tehnika opuštanja, kognitivna bihevioralna terapija se bavi temeljnim uzrocima nesanice, a ne samo njezinim simptomima.

Koliko dugo traju učinci?

Učinci kognitivno bihevioralne terapije općenito su dugotrajni, što je čini vrlo učinkovitim tretmanom za kroničnu nesanicu. Više studija dokumentiralo je trajnost dobrobiti kognitivno bihevioralne terapije. Neposredno nakon završetka ciklusa kognitivno bihevioralne terapije, većina pacijenata ima značajna poboljšanja u različitim parametrima spavanja kao što je smanjena latencija početka spavanja (vrijeme potrebno da se zaspi), povećanje trajanja ukupnog sna i poboljšana učinkovitost spavanja. Dugoročni učinci jedna su od najuvjerljivijih značajki. Istraživanja pokazuju da poboljšanja dobivena kognitivno bihevioralnom terapijom mogu trajati mjesecima pa čak i godinama nakon završetka terapije. Ključna studija objavljena u “Journal of the American Medical Association” otkrila je da su se dobrobiti kognitivno bihevioralne terapije produžile do 24 mjeseca nakon tretmana, pri čemu je zabilježeno poboljšanja u latenciji spavanja, trajanju sna, učinkovitosti i općem zadovoljstvu snom.

Kognitivna bihevioralna terapija ističe se kao učinkovit, siguran i dugotrajan tretman za nesanicu, koji se bavi i simptomima i temeljnim uzrocima nesanice. Za one koji se bore s problemima spavanja, kognitivno bihevioralna terapija za nesanicu nudi uvjerljivu alternativu lijekovima, obećavajući ne samo bolji san, već i zdraviji život. Kognitivna bihevioralna terapija se smatra zlatnim standardom za liječenje kronične nesanice, preporučuju se kao prva linija liječenja od strane mnogih stručnjaka za spavanje i organizacija širom svijeta.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Lijekovi

Kako liječiti kroničnu nesanicu?

Vrijeme čitanja članka: 4 minute Dobar noćni san vrlo je važan za cjelokupno zdravlje. Tipično, odrasli trebaju oko sedam do devet sati sna po noći. Ovaj broj nije isti za sve i može varirati ovisno o nizu čimbenika. Važnije od broja sati sna je kvaliteta sna svake noći. Potrebe za snom također se mijenjaju tijekom života kako ljudi stare. Ukoliko […]

Gubitak ravnoteže

Traumatska ozljeda mozga

Vrijeme čitanja članka: 4 minute Traumatska ozljeda mozga je ozljeda glave ili mozga uzrokovana traumom koja remeti normalnu funkciju mozga. Događaji koji dovode do traumatske ozljede mozga razlikuju se. Među civilima, nesreće motornih vozila vodeći su uzrok traumatskih ozljeda mozga; među malom djecom i starijim odraslim osobama padovi su glavni uzrok traumatske ozljede mozga; a među vojnicima i veteranima, najčešći […]

Nesanica

Kako si pomoći kod nesanice?

Spavanje

Poremećaj spavanja i povećan rizik od moždanog udara

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta Poremećaj spavanja u značajnoj je mjeri povezan s povećanim rizikom od moždanog udara prema novijim istraživanjima. Rezultati velike internacionalne studije pokazuju kako je rizik od moždanog udara tri puta viši kod osoba koje premalo spavaju, više od dva puta veći u odnosu na one koji previše spavaju te 2-3 puta viši kod onih sa simptomima […]

Prehrana

Bademi i nesanica

Spavanje

Spavanje i kardiovaskularno zdravlje

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Spavanje je fiziološki proces koji omogućava svakom čovjeku fizički i mentalni oporavak organizma tijekom dana. Kvalitetan san je veoma važan za održavanje kardiovaskularnog zdravlja. Dobar san trajanja 6 do 8 sati znatno smanjuje kardiovaskularni rizik. Tijelo ima svoj cirkadijalni ritam (24-satni unutarnji sat) koji regulira dnevno-noćni ciklus i pomaže u regulaciji fizičkog i mentalnog funkcioniranja. […]

Iz iste kategorije

Neurologija

Ultrazvučna pretraga karotidnih arterija

Vrijeme čitanja članka: 4 minute Karotidne arterije su glavne krvne žile u vratu koje opskrbljuju krvlju mozak, vrat i lice. Ove su arterije bitne za rad mozga jer isporučuju krv bogatu kisikom. Blokade protoka krvi ili suženja u tim arterijama može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih problema od kojih je svakako najozbiljnija moždani udar. Jedna od najčešćih tehnika koja se koristi za […]

Neurologija

Što su vretena spavanja?

Vrijeme čitanja članka: 4 minute Spavanje je bitan biološki proces koji igra ključnu ulogu u održavanju cjelokupnog zdravlja i dobrobiti. Jedna od značajnih značajki spavanja bez brzih pokreta očiju (NREM) je pojava vretena spavanja, izbijanja moždane aktivnosti koji se vidljivo pojavljuju na elektroencefalogramu (EEG). Spavanje i njegove faze Spavanje nije jednoobrazno stanje već ciklus koji se sastoji od različitih faza […]

Neurologija

Što su hemangiomi?

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Hemangiomi su benigne vaskularne malformacije koje se obično sastoje od mase krvnih žila. Iako se obično nalaze u koži i jetri, ove vaskularne anomalije mogu se pojaviti i u mozgu. Kada su prisutni u mozgu, nazivaju se cerebralni hemangiomi ili intrakranijski hemangiomi. Iako općenito benigni, njihova prisutnost u tako kritičnom organu predstavlja jedinstven izazov. Vrste […]

Neurologija

Gdje trebam otići ako imam česte glavobolje?

Neurologija

Razvojne venske anomalije

Vrijeme čitanja članka: 4 minute Razvojne venske anomalije, poznate i kao venski angiomi, prirođene su malformacije venskog sustava mozga. Predstavljaju najčešći tip moždanih krvožilnih malformacija, koje se često slučajno identificiraju slikovnim pretragama. Razvojne venske anomalijekarakterizira skup malih žila koje se ulijevaju u veću središnju venu. Te se anomalije mogu pojaviti u različitim dijelovima mozga. Smatra se da se razvojne venske […]

Neurologija

Dvoboj dijeta za mršavljenje: povremeni post i dijeta s ograničenim unosom kalorija

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Naslovi najnovijih stručnih članaka o prehrani za mršavljenje glase: „Povremeni post i doziranje proteina odnosno ravnomjerna raspodjela tijekom dana za učinkovitije mršavljenje i skidanje masnog tkiva na području trbuha“ i „ Uz povremeni post dva dana u tjednu učinkovitije se gubi višak kilograma“. Čini se da ovaj popularan način prehrane pomalo dobiva sve veću znanstvenu […]

Neurologija

Glavobolja uzrokovana sinusitisom

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Sinusitis ili  sinusna infekcija, je upala ili oticanje tkiva koje oblaže sinuse. Ovo stanje može izazvati značajnu nelagodu i dovesti do različitih simptoma, uključujući glavobolje. Sinusa  su zrakom ispunjene šupljine smještene u lubanji oko nosa, čela i očiju. Sinusi proizvode sluz.  Kada se sinusi začepe ili napune tekućinom, bakterije, virusi ili gljivice mogu rasti i […]

Neurologija

Koje pretrage trebam napraviti zbog glavobolja?