Za postavljanje dijagnoze epilepsije od velike je važnosti uzeti detaljnu anamnezu te učiniti detaljan klinički neurološki pregled.

Za postavljanje dijagnoze epilepsije od velike je važnosti uzeti detaljnu anamnezu te učiniti detaljan klinički neurološki pregled. Kod uzimanja anamneze potrebno je saznati postoje li slične bolesti u obitelji, kakva je bila trudnoća i porod majke oboljele osobe, rani psihomotorni razvoj, te ispitati koje je bolesti do napadaja osoba preboljela i da li je imala traume glave. Također je potrebno dobiti što više podataka o samom napadaju i okolnostima u kojima je napadaj počeo (opis svega što je prethodilo napadaju te što se u napadaju događalo); ako se bolesnik ne sjeća napadaja potrebno je uzeti što detaljnije podatke od osobe koja je prisustvovala napadaju.

Nakon uzimanja anamneze i kliničkog pregleda bolesnika je potrebno uputiti na neuroradiološku obradu (kompjutorska tomografija /CT/ mozga, magnetska rezonanca /MR/ mozga), elektroencefalografsko snimanje – EEG, laboratorijske krvne pretrage i po potrebi pretrage likvora.

EEG

EEG je danas vrlo široko primjenjivana bezbolna i bezopasna dijagnostičko-istraživačka metoda kojom se registrira bioelektrična aktivnost mozga. Snimaju se normalni i abnormalni električni potencijali kore mozga. Postavljaju se elektrode montirane na kapu u koje se stavlja gel za bolji električni kontakt, a aparat kao pojačalo prikazuje električnu aktivnost mozga na ekranu kao cerebralne ritmove u obliku kontinuiranih krivulja. Kasnije se provode provokativne metode – hiperventilacija i fotostimulacija da bi se izazvale eventualno prikrivene nepravilnosti. Ova metoda je nezamjenjiva u dijagnostici i praćenju bolesnika s epilepsijom. Također je vrlo korisna kod upalnih procesa mozga, tumorskih procesa mozga, trauma glave, potresa mozga, degenerativnih procesa središnjeg živčanogsustava, metaboličkih poremećaja, demencija, glavobolje, vrtoglavica, itd.
Bolesnicima se preporuča da na snimanje dođu čiste, oprane kose. Sama pretraga traje oko 20 minuta.
Ponekad se, u nejasnim slučajevima, liječnik odlučuje izvesti EEG nakon deprivacije spavanja. To je obično EEG snimanje koje se izvodi nakon provokacije cjelonoćnim nespavanjem. Snimanje traje i do 90 minuta. Navedeno snimanje kod nejasnih stanja razjašnjava bolest i pomaže liječniku u odluci da li treba primijeniti određenu terapiju ili ne.

 
Slika 1. Primjer urednog EEG nalaza

Slika 2. Primjer EEG nalaza u bolesnika s epilepsijom