Video – EEG monitoriranje omogućuje potvrdu dijagnoze epilepsije ili neepileptičkih napadaja, vizualizaciju kliničke slike i preciznu dijagnozu epilepsije u skladu s internacionalnom klasifikacijom, te određivanje ishodišta..

Video – EEG monitoriranje omogućuje potvrdu dijagnoze epilepsije ili neepileptičkih napadaja, vizualizaciju kliničke slike i preciznu dijagnozu epilepsije u skladu s internacionalnom klasifikacijom, te određivanje ishodišta epileptičkih napadaja. Uz EEG monitoriraju se i drugi tzv. poligrafski parametri (EKG, respiracija, elektrookulografija, elektromiografija). Provodi se kao ambulantno i hospitalno monitoriranje.

Ambulantno EEG monitoriranje najprikladnije je u bolesnika s učestalim napadajima (najmanje 3 puta tjedno), traje 6-8 sati, i moguće ga je izvesti nakon deprivacije spavanja prethodne noći.

Hospitalno monitoriranje provodi se u kontinuitetu od 24 sata ili dulje, u bolesnika kod kojih je učestalost napadaja rjeđa. Cjelonoćno snimanje omogućuje monitoriranje epileptiformnih aktivnosti u spavanju, kao i napadaje tijekom spavanja.

Tijekom snimanja bolesnik nastavlja sa normalnim aktivnostima – prehrana, gledanje televizije, čitanje, posjet drugih osoba… Postoji i mogućnost dugotrajnog boravka osobe iz uže obitelji i bliskih osoba.

U prostoriji za video – EEG monitoriranje postoji poseban ležaj prilagođen uvjetima za kontinuirano višednevno monitoriranje, te širokokutna kamera uz izvor infracrvenog svjetla, za dnevna i noćna snimanja, tako da se na EEG aparatu, koji je smješten u drugoj prostoriji, dobiva EEG zapis uz video zapis.

Neuroradiološka obrada

U svih bolesnika s prvim epileptičkim napadom u životu potrebno je učiniti kompjutorsku tomografiju /CT/ mozga, kako bi se isključilo eventualno postojanje tumorskih procesa, ishemičkog infarkta mozga, moždanogkrvarenja, itd. U daljnjem tijeku obrade i liječenja, ovisno o kliničkom fenotipu epileptičkih ataka, potrebno je učiniti i magnetsku rezonancu /MR/ mozga, kojom se mogu razjasniti eventualne diferencijalno dijagnostičke dvojbe na nalazu CT-a mozga, kao i detektirati posebni poremećaji razvoja moždane kore – tzv. kortikalne displazije, hipokampalna skleroza, itd.

Ostale dijagnostičke procedure

U sklopu dijagnostičke obrade bolesnika s epilepsijom koristi se i neuropsihološko testiranje. Dragocjene su i nuklearno-medicinske metode, SPECT i PET mozga, kojima se uz radiofarmak može preciznije odrediti ishodište epileptičkog napadaja.