Fascinantna crijevna mikrobiota

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Nakon respiratornog, gastrointestinalni sustav je svojom površinom od 300-400 m2, drugi najveći entitet koji povezuje organizam sa vanjskim svijetom.

Nakon respiratornog, gastrointestinalni sustav je svojom površinom od 300-400 m2, drugi najveći entitet koji povezuje organizam sa vanjskim svijetom. S dnevnim unosom 1.5 – 2 kg hrane, dolazi i opasnost od unosa raznih otrova i patogenih organizama koje, zajedno s velikom količinombezopasnih antigena, „nadzire“ crijevni imunološki sustav.

Uloga probavnog sustava je razgraditi hranu do manjih sastojaka te apsorbirati nutrijente od kojih organizam može imati koristi, ali i istovremeno eliminirati tvari  koje su potencijalno rizične za zdravlje. Veliki dio imunološkog sustava smješten je upravo u stjenkama gastrointestinalnog sustava te u posebnoj vrsti limfnih čvorova, a naziva se limfni sustav crijeva.

Bakterije gastrointestinalnog sustava neophodne su za njegovu normalnu fiziološku funkciju, no neke mogu biti i potencijalno patogene. Pojednostavljeno možemo reći da smo više bakterije nego ljudi, budući da u našem tijelu nosimo više bakterijskih stanica nego naših tjelesnih stanica. Disbioza se javlja kada je ravnoteža crijevne bakterijske mikroflore narušena, odnosno, kada  „dobre“ i „loše“ bakterije nisu u ravnoteži što može izazvati metabolički ili imunološki odgovor u čovjeka. Zaštitna mikroflora najčešće je promijenjena kada se organizam nalazi u stanju stresa ili kod osoba čiju prehranu odlikuje visok unos zasićenih masnoća, crvenoga mesa, namirnica bogatih trans-masnim kiselinama, te nizak unos prehrambenih vlakana i drugih vrijednih nutrijenata što karakterizira tzv. zapadnjačku prehranu.  Poznato je i da promjene u sastavu crijevne mikroflore mogu biti u podlozi raznih bolesti, poput bolesti probavnog sustava, kožnih manifestacija, autoimunih bolesti, pa čak i debljine.

Profil bakterija kao „otisak prsta“

Danas znamo da svatko od nas u sebi nosi drugačiji profil bakterija i taj sastav promatra se kao „otisak prsta“ svakog od nas. Također, poznato je da osobe koje žive u ruralnim krajevima u svojim crijevima nose veću količinu i veći broj različitih vrsta bakterija nego osobe koje žive u gradovima.

Tako, primjerice, astronauti nakon povratka na Zemlju imaju značajno promijenjenu mikrofloru kod koje su laktobacili u potpunosti eliminirani, i u slini i u stolici, dok je količina potencijalno štetnih enterobakterija povećana. Ovako narušena crijevna mikroflora rezultat je kombinacije stresa te prehrane sa smanjenim unosom prehrambenih vlakana, a u današnje doba, navedena kombinacija je, nažalost, i sastavni dio životnoga stila velikog broja ljudi. Dodatan unos „dobrih“ bakterija, bilo hranom ili dodacima prehrani, mogao biti od velike koristi za mnoge ljude koji žive takvim „zapadnjačkim“ stilom u gotovo sterilnom okruženju, što prema brojnim autoritetima također djeluje nepovoljno na našu mikrofloru.  

Zanimljiv je podatak prema kojemu je unos blagotvornih bakterija danas milijun puta niži nego što je bio u kameno doba. Takva je evolucijska promjena, s obzirom da bakterije dokazano igraju važnu ulogu u održavanju dobroga zdravlja organizma, uključujući stimulaciju imunološkog sustava, prevenciju kolonizacije patogenih mikroorganizama te stvaranje nutrijenata za mukozu, za čovjeka veliki nedostatak. Stoga, svakodnevno uživajte u fermentiranim proizvodima poput jogurta, kefira, kiselog kupusa i drugih proizvoda dobivenih fermentacijom uz pomoć „korisnih“ bakterija. Suživot s bakterijama učinite ugodnim i korisnim.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Gljivice na noktima

Kvržica na prstu – što mi je činiti dalje?

stopala

Uzroci, simptomi i liječenje gljivičnih infekcija noktiju

Vrijeme čitanja članka: 4 minute

Opekline

Brza pomoć za opekline i iritacije – dekspantenol u proljetnoj ljekarni

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteSunčeve zrake dolaskom proljeća sve su intenzivnije što se može odraziti na koži u obliku blagih opeklina od sunca, iritacija i crvenila. Takve promjene mogu nastati naglo i nenadano i kod kraćeg izlaganja kada se ne očekuje da bi to moglo ostaviti neki trag na koži, no koža kao veliki organ može burno odreagirati na […]

Androlog

Biopsija testisa

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteBiopsija testisa je urološka kirurška procedura koju izvode urolozi – androlozi, dakle oni urolozi koji su se subspecijalizirali andrologiju. Zahvat se izvodi u lokalnoj ili spinalnoj anesteziji i nije tehnički osobito zahtjevan, ali sam kirurški zahvat nije srž potrebe za subspecijalizacijom iz andrologije nego su to znanje u dijagnostici infertiliteta (neplodnosti) i postavljanju indikacije za […]

Glavobolja

Benigna intrakranijalna hipertenzija

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteBenigna intrakranijalna hipertenzija je neurološko stanje karakterizirano povećanim intrakranijalnim tlakom bez prepoznatljivog uzroka kao što je tumor, hidrocefalus ili strukturna abnormalnost mozga. Nastaje kada se cerebrospinalna tekućina (CSF), tekućina koja štiti leđnu moždinu i mozak, nakuplja. Pritisak se povećava u mozgu i optičkom živcu. Unatoč tome što se naziva “benignim”, stanje može dovesti do značajnog […]

Penis

Problem s kožom penisa – što da napravim?

Iz iste kategorije

Nutricionizam

Jetra, psiha i živci – možete li mi dati savjet?

Nutricionizam

Prehrana i psorijaza: saveznici ili neprijatelji?

Vrijeme čitanja članka: 3 minutePsorijaza je kronična upalna bolest kože koja uzrokuje ljuskanje i zadebljanja kože. Pogađa milijune ljudi diljem svijeta i vjeruje se da nastaje zbog problema s imunosnim sustavom. Osim kožne manifestacije, psorijaza je sustavna bolest koja često dolazi u kombinaciji s metaboličkim sindromom, bolestima srca i krvnih žila, dijabetesom tipa 2 te upalnim bolestima crijeva. Sve […]

Nutricionizam

Prehrana i emocije: osnovne činjenice koje trebate znati

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePoznato je da prehrana, odnosno naše prehrambene navike utječu na mozak putem probavnog sustava. Naime, naša crijeva predstavljaju dom milijardama živih mikroorganizama koji imaju mnogo važnih zadaća u našemu tijelu. Primjerice, sudjeluju u sintezi neurotransmitera, prijenosnika koji šalju poruke do našeg mozga i na taj način reguliraju naše raspoloženje, emocije, san, ali i apetit. Stoga […]

Nutricionizam

Prednosti povremenog posta

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteDijete koje uključuju kalorijsku restrikciju pomažu pri mršavljenju i poboljšavaju kardiovaskularno zdravlje. Međutim, dugoročno ih je teško održavati, zbog čega većina ljudi ponovno dobiva izgubljenu masu ili čak povećava početnu masu koju su imali i prije odlaska na dijetu. Suočeni s izazovima održavanja tradicionalnih dijeta, pojavljuju se nove prehrambene strategije. Jedna od njih je povremeni […]

Nutricionizam

Proteini i zdravo starenje: preporuke za osobe srednje dobi

Vrijeme čitanja članka: 4 minutePrema nedavnoj analizi podataka iz istraživanja Nurses’ Health Study (NHS) unos proteina, posebno iz biljnih izvora, u srednjoj životnoj dobi između 40 i 60 godina, povezan je s većim izgledima za zdravo starenje te boljim mentalnim i tjelesnim zdravljem, kod starijih žena. Ova studija navodi se kao prva koja je istražila dugoročne učinke konzumacije proteina […]

Nutricionizam

Može li prehrana utjecati na naš imunosni sustav?

Vrijeme čitanja članka: 4 minutePrehrambene tvrdnje koje obećavaju poboljšanje zdravlja, jačanje imuniteta i prevenciju bolesti poput karcinoma ili autoimunih bolesti, svakodnevno preplavljuju medije i dijelom su brojnih marketinških kampanja. Postoji mnogo ideja i objašnjenja o tome kako prehrana utječe na naše zdravlje i zašto je upravo određeni način prehrane (ne)poželjan. No, u kojoj su mjeri ti savjeti temeljeni na […]

Nutricionizam

Lanene sjemenke – sirove ili termički obrađene?

Nutricionizam

Nikotinamid-adenin-nukleotid – eliksir mladosti?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteJedna od ključnih i iznimno bitnih molekula na području staničnog starenja je koenzim nikotin amid adenin dinukleotid (NAD+). Istraživanja koja se temelje na metabolomici ukazala su na NAD+ kao središnji metabolički intermedijer povezan s mnogim obilježjima starenja. NAD+ je stanični koenzim koji igra ključnu ulogu u metaboličkim i signalnim reakcijama. Jedna od ključnih metaboličkih funkcija […]