Nakon respiratornog, gastrointestinalni sustav je svojom površinom od 300-400 m2, drugi najveći entitet koji povezuje organizam sa vanjskim svijetom.

Nakon respiratornog, gastrointestinalni sustav je svojom površinom od 300-400 m2, drugi najveći entitet koji povezuje organizam sa vanjskim svijetom. S dnevnim unosom 1.5 – 2 kg hrane, dolazi i opasnost od unosa raznih otrova i patogenih organizama koje, zajedno s velikom količinombezopasnih antigena, „nadzire“ crijevni imunološki sustav.

Uloga probavnog sustava je razgraditi hranu do manjih sastojaka te apsorbirati nutrijente od kojih organizam može imati koristi, ali i istovremeno eliminirati tvari  koje su potencijalno rizične za zdravlje. Veliki dio imunološkog sustava smješten je upravo u stjenkama gastrointestinalnog sustava te u posebnoj vrsti limfnih čvorova, a naziva se limfni sustav crijeva.

Bakterije gastrointestinalnog sustava neophodne su za njegovu normalnu fiziološku funkciju, no neke mogu biti i potencijalno patogene. Pojednostavljeno možemo reći da smo više bakterije nego ljudi, budući da u našem tijelu nosimo više bakterijskih stanica nego naših tjelesnih stanica. Disbioza se javlja kada je ravnoteža crijevne bakterijske mikroflore narušena, odnosno, kada  „dobre“ i „loše“ bakterije nisu u ravnoteži što može izazvati metabolički ili imunološki odgovor u čovjeka. Zaštitna mikroflora najčešće je promijenjena kada se organizam nalazi u stanju stresa ili kod osoba čiju prehranu odlikuje visok unos zasićenih masnoća, crvenoga mesa, namirnica bogatih trans-masnim kiselinama, te nizak unos prehrambenih vlakana i drugih vrijednih nutrijenata što karakterizira tzv. zapadnjačku prehranu.  Poznato je i da promjene u sastavu crijevne mikroflore mogu biti u podlozi raznih bolesti, poput bolesti probavnog sustava, kožnih manifestacija, autoimunih bolesti, pa čak i debljine.

Profil bakterija kao „otisak prsta“

Danas znamo da svatko od nas u sebi nosi drugačiji profil bakterija i taj sastav promatra se kao „otisak prsta“ svakog od nas. Također, poznato je da osobe koje žive u ruralnim krajevima u svojim crijevima nose veću količinu i veći broj različitih vrsta bakterija nego osobe koje žive u gradovima.

Tako, primjerice, astronauti nakon povratka na Zemlju imaju značajno promijenjenu mikrofloru kod koje su laktobacili u potpunosti eliminirani, i u slini i u stolici, dok je količina potencijalno štetnih enterobakterija povećana. Ovako narušena crijevna mikroflora rezultat je kombinacije stresa te prehrane sa smanjenim unosom prehrambenih vlakana, a u današnje doba, navedena kombinacija je, nažalost, i sastavni dio životnoga stila velikog broja ljudi. Dodatan unos „dobrih“ bakterija, bilo hranom ili dodacima prehrani, mogao biti od velike koristi za mnoge ljude koji žive takvim „zapadnjačkim“ stilom u gotovo sterilnom okruženju, što prema brojnim autoritetima također djeluje nepovoljno na našu mikrofloru.  

Zanimljiv je podatak prema kojemu je unos blagotvornih bakterija danas milijun puta niži nego što je bio u kameno doba. Takva je evolucijska promjena, s obzirom da bakterije dokazano igraju važnu ulogu u održavanju dobroga zdravlja organizma, uključujući stimulaciju imunološkog sustava, prevenciju kolonizacije patogenih mikroorganizama te stvaranje nutrijenata za mukozu, za čovjeka veliki nedostatak. Stoga, svakodnevno uživajte u fermentiranim proizvodima poput jogurta, kefira, kiselog kupusa i drugih proizvoda dobivenih fermentacijom uz pomoć „korisnih“ bakterija. Suživot s bakterijama učinite ugodnim i korisnim.