Još jedan razlog zašto popularne ekstremne dijete nisu dobra ideja

Dijete s niskim sadržajem ugljikohidrata i masti postaju sve popularnije kao pomoć u gubitku suvišnih kilograma, ali i za poboljšanje razine glukoze u krvi. Međutim, dugoročni učinci ovih načina prehrane na životni vijek nisu u potpunosti razjašnjeni.

Poznato je da ekstremne prehrambene navike, posebice kada je u pitanju ograničenje unosa ugljikohidrata i masti, mogu povećati rizik od smrtnosti. S obzirom na popularnost dijeta s ekstremno niskim unosom ugljikohidrata i masti kao strategije za poboljšanje zdravlja, znanstvenici su željeli istražiti kako dijete s niskim unosom ugljikohidrata i masti utječu na rizik od smrtnosti.

Najsvježije novosti iz znanosti

Istraživači s Medicinskog fakulteta Sveučilišta Nagoya u Japanu proveli su opsežno istraživanje tijekom 9 godina u koje je bilo uključeno čak više od 80 000 muškaraca i žena iz Japana. Kako bi procijenili prehrambene navike ispitanika, svakodnevni unos ugljikohidrata, masti i ukupni unos energije u prehrani ispitan je putem upitnika o učestalosti konzumacije hrane. Ovaj unos je izračunat kao postotak ukupnog energijskog unosa ugljikohidrata i masti. Također je analizirana kvaliteta unesenih ugljikohidrata, uspoređujući rafinirane i minimalno prerađene ugljikohidrate, te kvaliteta masti, uspoređujući unos zasićenih i nezasićenih masti, kako bi se ispitao utjecaj kvalitete prehrane na rizik od smrtnosti.

Neadekvatan unos ugljikohidrata i rizik od smrtnosti

Istraživači su otkrili da su muškarci koji su unosili manje od 40% ukupne energetske vrijednosti iz ugljikohidrata imali značajno povećan rizik od smrtnosti, uključujući i smrtnost povezanu s karcinomom. Zanimljivo je kako je ovaj trend primijećen bez obzira na vrstu ugljikohidrata koja se konzumira. S druge strane, kod žena koje su konzumirale više od 65% svoje ukupne energije iz ugljikohidrata pokazale su veći rizik od smrtnosti.

Neadekvatan unos masti i rizik od smrtnosti

Što se tiče unosa masti, muškarci koji su unosili više od 35% svoje ukupne energije iz masti imali su veći rizik od smrtnosti povezane s karcinomom. Također je primijećeno da nizak unos nezasićenih masti, kao što su blagotvorne omega-3 masne kiseline, kod muškaraca povećava rizik od smrtnosti. S druge strane, ukupni unos masti i unos zasićenih masti kod žena su pokazali obrnutu povezanost s rizikom smrtnosti i smrtnosti povezane s karcinomom. Drugim riječima, što je unos masti kod žena bio veći, to je i rizik od smrtnosti bio manji. Ovi rezultati ukazuju kako visok unos masti možda nije štetan za dugovječnost žena i da razlike između spolova mogu djelomično objasniti ovu obrnutu povezanost.

Zaključak

Općenito, uravnoteženom prehranom smatra se ona u kojoj su ugljikohidrati zastupljeni u 50% energijskog unosa, masti u 30% unosa energije, dok bi proteini trebali čini oko 20% energijskog unosa. Ovo istraživanje pokazalo je nepovoljnu povezanost između premalog unosa ugljikohidrata kod muškaraca, odnosno previsokog unosa ugljikohidrata kod žena i smrtnosti, dok se visok unos masti može povezati s manjim rizikom smrtnosti kod žena. Dobiveni rezultati još jednom su potvrdili da ekstremni pristupi u prehrani dugoročno nisu održivi, već naprotiv, mogu biti opasni za zdravlje. Ako postoji potreba za uvođenjem promjena u prehrani, mudriji izbor bi bio potražiti pomoć nutricionista, školovanog stručnjaka koji će vam personaliziranim pristupom pomoći da dođete do vlastitog cilja.

Literatura:

  • Takashi Tamura, Kenji Wakai, Yasufumi Kato, Yudai Tamada, Yoko Kubo, Rieko Okada, Mako Nagayoshi, Asahi Hishida, Nahomi Imaeda, Chiho Goto, Hiroaki Ikezaki, Jun Otonari, Megumi Hara, Keitaro Tanaka, Yohko Nakamura, Miho Kusakabe, Rie Ibusuki, Chihaya Koriyama, Isao Oze, Hidemi Ito, Sadao Suzuki, Hiroko Nakagawa-Senda, Etsuko Ozaki, Daisuke Matsui, Kiyonori Kuriki, Keiko Kondo, Naoyuki Takashima, Takeshi Watanabe, Sakurako Katsuura-Kamano, Keitaro Matsuo, Dietary Carbohydrate and Fat Intakes and Risk of Mortality in the Japanese Population: the Japan Multi-Institutional Collaborative Cohort Study, The Journal of Nutrition, Volume 153, Issue 8, 2023, Pages 2352-2368, ISSN 0022-3166, https://doi.org/10.1016/j.tjnut.2023.05.027.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Antioksidansi

Svi aduti maslina

Masline su izuzetno zdrava namirnica s brojnim koristima za zdravlje. Bogate su antioksidansima, zdravim mastima i drugim hranjivim tvarima koje mogu pridonijeti održavanju dobrobiti organizma. U svom sastavu sadrže 11 do 15% masti od čega više od 70% čini jednostruko nezasićena oleinska masna kiselina. Ova masna kiselina ima blagotvorno djelovanje na zdravlje jer smanjuje upalu […]

Gubitak kilograma

Neobjašnjiv gubitak kilograma

Dijeta

Što je „low FODMAP“ dijeta i kada se preporučuje?

FODMAP je akronim za fermentabilne oligosaharide, disaharide i monosaharide te poliole. Jednostavnijim rječnikom, FODMAP je veliki razred različitih vrsta ugljikohidrata koji se sastoje od kraćih lanaca šećera koji se ne mogu u potpunosti apsorbirati u tankom crijevu. Uobičajenom prehranom unesemo između 15 i 30 g fermentabilnih ugljikohidrata svakog dana. Fermentabilni oligosaharidi su fruktooligosaharidi, inulin te […]

Dijeta

Kvalitetnim snom do željene tjelesne mase

Želite li izgubiti više masnog tkiva? Zaboravite na čarobne napitke za ‘sagorijevanje kalorija’ te popularne rigorozne dijete i za početak si osigurajte 8 sati kvalitetnog sna i na taj način lakše ostvarite cilja.

Dijeta

Kako izgubiti kilograme?

Dijeta

Znanstvenici usporedili dijete za mršavljenje i otkrili postoji li idealna dijeta

Najnovije istraživanje objavljeno u uglednom časopisu Nutrition bavilo se usporedbom najpopularnijih dijeta za mršavljenje s ciljem otkrivanja koje su dijete najuspješnije. U nastavku saznajte postoji li najbolja dijeta i je li to ketogena, bezglutenska dijeta ili povremeni post.

Iz iste kategorije

Nutricionizam

Inozitol: poboljšava funkciju jajnika i štitnjače, a premalo ga unosimo

Inozitol, poznat i kao vitamin B8, prvi je put izoliran iz mišićnih stanica. Kasnije je utvrđeno da je po svojoj strukturi šećerni alkohol. Od ukupno 9 oblika inozitola, najrasprostranjeniji u prirodi je mio-inozitol. U hrani se nalazi kao fosfolipid u obliku fitinske kiseline. Glavni izvori mio-inozitola su žitarice, mahunarke, orašasti plodovi, sjemenke, biljna ulja, artičoke […]

Nutricionizam

BCAA kod šećerne bolesti tip 2

Nutricionizam

Na meniju je zdraviji život

Za dugoročne rezultate nije dovoljno samo smanjiti količinu hrane koju jedemo, već je potrebno malim promišljenim koracima svakoga dana mijenjati svoje navike. Jeste li znali da je pretilost zapravo kronična metabolička bolest koja često uz sebe veže druge bolesti i stanja kao što su šećerna bolest tipa 2, povišen krvni tlak, bolesti srca i krvožilnog […]

Nutricionizam

Je li kombucha sigurna u trudnoći?

Trudnoća, drugo, ali i blaženo stanje, čudesan je proces koji mijenja tijelo žene na mnogo načina. U ovome razdoblju dolazi do brojnih tjelesnih promjena, a zbog utjecaja hormona i do raznih emocionalnih oscilacija. Posebnu pažnju buduća majka tada posvećuje svojem zdravlju, ali i svemu onome što nanosi ili unosi u sebe. Prehrana kao temelj zdrave […]

Nutricionizam

Prehrana za zdravlje glasnica

Mnogi ljudi koriste svoj glas kao osnovno sredstvo za rad. Ne radi se samo o pjevačima, već i o uobičajenim zanimanjima poput učitelja, odvjetnika, liječnika i ljudi koji rade u prodaji koji moraju čuvati zdravlje svojih glasnica. Glasnice čine dva mišićna tkiva smještena u grkljanu. Glas je val koji nastaje u grkljanu treperenjem napetih i […]

Nutricionizam

Kako se udebljati?

Nutricionizam

Pobliže o hrenu

Hren (Armoracia rusticana) je biljka iz porodice kupusnjača, porijeklom s područja istočne Europe i stoljećima se koristi i kao hrana, ali i kao lijek. Vjeruje se kako je hren postao popularan kao začin u Europi još u vrijeme kada nije bilo hladnjaka jer je mogao maskirati okus mesa koje se počelo kvariti. Korijen hrena se […]

Nutricionizam

Crvena riža i riblje ulje za zdravlje srca i krvnih žila

Bolesti srca i krvnih žila vodeće su kronične bolesti današnjice, a povišeni krvni tlak, zajedno s visokim razinama kolesterola u krvi glavni su čimbenici rizika za razvoj ovih bolesti. Iako promjene prehrambenih navika predstavljaju temelj liječenja hiperlipidemije, primjena različitih dodataka prehrani u tu svrhu sve je češća. Među najviše istraživanim dodacima prehrani za smanjenje razine […]