Kako pretjerane količine folne kiseline u trudnoći negativno utječu na plod?

Spoznaja da se uzimanjem folne kiseline u trudnoći može smanjiti postotak oštećenja živčanog sustava novorođenčeta za 50 do 80% smatra se jednim od najvažnijih otkrića medicine 20. stoljeća. Naime, niska razina folata u serumu buduće majke može biti značajan čimbenik rizika za pojavu oštećenja živčane cijevi novorođenčeta. Stoga se preporučuje da sve žene u reproduktivnoj dobi te one koje planiraju trudnoću ili trudnice u ranom razdoblju trudnoće, svakodnevno uzimaju folnu kiselinu u dozi od 400 μg. No, trebaju li postojati mjere opreza kada je u pitanju uzimanje folne kiseline u dozama koje premašuju spomenutu preporučenu dnevnu dozu?

U današnjem članku otkrivamo zašto je izuzetno važno unositi folnu kiselinu u obliku dodatka prehrani tijekom planiranja trudnoće te u prvom tromjesečju, koja je preporučena dnevna doza tijekom ovog osjetljivog razdoblja, a pojašnjavamo i zašto se poznata izreka „od viška glava ne boli” ne može primijeniti i na slučaj pretjeranog unosa ovog vitamina.

Pobliže o folnoj kiselini

Poznata i kao vitamin B9, folna kiselina je esencijalni mikronutrijent koji se prirodno nalazi u raznim namirnicama, poput zelenog lisnatog povrća, voća, iznutrica i orašastih plodova. Ima ključnu ulogu u replikaciji DNK tijekom stanične sinteze i diobe, osigurava normalan rast i razvoj, a posebno je važna za funkciju živčanog i probavnog sustava, spolnih organa te stvaranje bijelih krvnih stanica. Regulira razvoj živčanih stanica embrija i fetusa te sprječava oštećenje živčane cijevi. Osim toga, važna je u liječenju anemije u trudnica, dojilja te žena koje uzimaju oralne kontraceptive.

Folna kiselina povijesno je proučavana zbog sposobnosti smanjenja rizika od razvoja defekta neuralne cijevi djeteta. Dokazano je da neadekvatan unos folne kiseline prije začeća i tijekom prvih 12 tjedana trudnoće dovodi do defekta neuralne cijevi u ploda. Prema smjernicama Svjetske zdravstvene organizacije preporučeni unos folne kiseline za žene u reproduktivnom razdoblju iznosi 400 µg dnevno.

Razlike između folne kiseline i 5-MTHF?

Unatoč stalnom upozoravanju stručnjaka na važnost unosa adekvatnih količina folne kiseline u trudnoći, u određenom postotku ove populacije i dalje se primjećuje deficit. Dva su moguća razloga tome – ili se žene ne pridržavaju preporuka o unosu folne kiseline u obliku dodataka prehrani ili imaju poremećaj apsorpcije folne kiseline, odnosno njenih soli (folata). Naime, folna kiselina je sintetski spoj koji najčešće nalazimo u dodacima prehrani. Kako bi ispoljila svoju biološku funkciju, folna kiselina se u našem organizmu treba pretvoriti odnosno metabolizirati do biološki iskoristivih oblika, dihidrofolata i tetrahidrofolata.

Danas znamo kako se sposobnost metaboliziranja folne kiseline razlikuje od pojedinca do pojedinca. Tako će žene reproduktivne dobi u kojih postoji genetski nedostatak zbog kojeg organizam ne može obraditi folnu kiselinu imati značajno više koristi od uzimanja tzv. metilirane folne kiseline, odnosno 5-metiltetrahidrofilata. Riječ je o poželjnom, aktivnom obliku folne kiseline koji je odmah dostupan za transport do ciljanog tkiva, koji ne stvara nemetaboliziranu folnu kiselinu, a apsorbira se i izlučuje jednako dobro kao i folna kiselina.

Nove spoznaje o rizicima pretjeranog unosa folne kiseline

Zbog prethodno spomenutih blagodati folne kiseline na razvoj ploda u trudnoći, smatralo se kako u ovom slučaju pravilo „manje je više” nije potrebno slijediti te su se u prošlosti iz raznih razloga trudnicama preporučivale doze folne kiseline koje su nerijetko bile i desetak puta veće od preporučene dnevne doze. Međutim, jednako kao i u slučaju nedostatnog unosa, studije su pokazale kako i previsoke doze folne kiseline tijekom trudnoće mogu negativno utjecati na zdravstvene ishode djeteta. U jednoj od provedenih studija, uočeno je da uzimanje folne kiseline u obliku dodatka prehrani u dozi  ≥1000 µg/dan može negativno utjecati na ishode rođenja i kognitivni razvoj djece kasnije u životu. Nadalje, studije ističu da visoke doze folne kiseline mogu utjecati na duljinu telomera kod djece.

Telomere predstavljaju zaštitne dijelove na krajevima kromosoma. Tijekom vremena dolazi do njihovog skraćivanja, a brojni dokazi ističu povezanost kraćih telomera s mnogim poremećajima u kasnijoj životnoj dobi i višom stopom smrtnosti. Cilj nove španjolske studije objavljene u znanstvenom časopisu Nutrients bio je istražiti postoji li uistinu povezanost između vrlo visokog unosa folne kiseline tijekom trudnoće i kraće duljine telomera kod četverogodišnjaka. U studiji jesudjelovalo 666 djece, prosječne dobi 4,4 godine, kao i njihove majke. Podaci o unosu folne kiseline te drugim važnim mikronutrijentima dobiveni su anketnim upitnicima provedenima tijekom trudnoće. U svrhu praćenja duljine telomera, mjerile su se telomere leukocita, bijelih krvnih stanica. Prema podacima iz anketnih upitnika prosječne dnevne doze folne kiseline koje su ispitanice unosile tijekom trudnoće podijeljene su u četiri kategorije: <400 µg/dan, ≥400 do 999 µg/dan, ≥1000 do 4999 µg/dan i ≥5000 µg/dan.

Rezultati su pokazali da su djeca čije su majke uzimale visoke doze folne kiseline (≥5000 µg/dan) na početku, ali i tijekom cijelog razdoblja trudnoće, imala kraće telomere u dobi od četiri godine u odnosu na djecu čije su majke tijekom trudnoće unosile oko 400 µg/dan folne kiseline. Istraživači pretpostavljaju da je mogući uzrok ove pojave prisutnost nemetabolizirane folne kiseline u krvi koja može poremetiti ravnotežu metilacije DNK unutar telomera, dovodeći do strukturnih i funkcionalnih promjena u ovim ključnim genomskim regijama.

Zaključak

Znanstvenici naglašavaju kako je važno razumijevanje mogućih posljedica prekomjernog unosa folne kiseline, ne samo na zdravlje majke i djeteta, već i za informiranje javnosti i definiranje smjernica. S obzirom na široku dostupnost i upotrebu folne kiseline, daljnja istraživanja mogu pomoći u osmišljavanju preporuka te osigurati njihovu usklađenost s najnovijim znanstvenim dokazima. Ono što valja upamtiti je da bi žene reproduktivne dobi koje planiraju trudnoću te trudnice u prvom tromjesečju svakako trebale uzimati folnu kiselinu u preporučenoj dozi od 400 µg, a prednost je poželjno dati onim dodacima prehrani koji sadrže i aktivni oblik, 5-metiltetrahidrofilat.

Literatura:

Petermann-Rocha F, Valera-Gran D, Prieto-Botella D, Martens DS, Gonzalez-Palacios S, Riaño-Galán I, Murcia M, Irizar A, Julvez J, Santa-Marina L, Tardón A, Sunyer J, Vioque J, Nawrot T, Navarrete-Muñoz EM. Folic Acid Supplementation during Pregnancy and Its Association with Telomere Length in Children at Four Years: Results from the INMA Birth Cohort Study. Nutrients. 2023 Oct 9;15(19):4303. doi: 10.3390/nu15194303. PMID: 37836587; PMCID: PMC10574547.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Komucha

Je li kombucha sigurna u trudnoći?

Trudnoća, drugo, ali i blaženo stanje, čudesan je proces koji mijenja tijelo žene na mnogo načina. U ovome razdoblju dolazi do brojnih tjelesnih promjena, a zbog utjecaja hormona i do raznih emocionalnih oscilacija. Posebnu pažnju buduća majka tada posvećuje svojem zdravlju, ali i svemu onome što nanosi ili unosi u sebe. Prehrana kao temelj zdrave […]

Test na trudnoću

Trebam li ponoviti test na trudnoću?

Cista

Ciste korioidnog pleksusa fetusa u trudnoći (CPC)

Korioidni pleksus (latinski- plexus chorioideus), sastoje se od spleta krvnih žila koje su obložene ependimom, on oblaže krvne žile poput resica. Korioidni pleksus proizvodi cerebrospinalnu tekućinu. Ta tekućina oblaže mozak i kralježničku moždinu i struji kroz moždane komore. U čovjeka se u likvorskim prostorima nalazi 100 do 150 ml likvora. Tijekom 6-8 sati prosječno se […]

Cistocela

Cistocela

Cistocela je protruzija mokraćnog mjehura u rodnicu koja nastaje zbog defekta dna zdjelice. Prolaps genitalnih organa je poremećaj koji pogađa žene svih životnih dobi. Rizik raste s godinama života pogotovo ulaskom u postmenopauzu pa oko polovice žena starijih od 55g ima neki oblik prolapsa. Rizični čimbenici koji pogoduju nastanku prolapsa su trudnoća, teški vaginalni porodi […]

Beta HCG

Jesam li trudna ako je nalaz iz krvi negativan?

Niski progesteron

Niska razina progesterona – kako si pomoći?

Progesteron je jedan od hormona neophodnih za održavanje ženskog zdravlja, a niske razine ovog hormona doprinose pojavi različitih problema, od povećanja tjelesne mase do poteškoća s plodnošću. Koja je uloga progesterona te kako osigurati njegovu ravnotežu na prirodan način, saznajte u nastavku članka. Što je progesteron i zašto je važan? Progesteron je ženski spolni hormon […]

Iz iste kategorije

Nutricionizam

Inozitol: poboljšava funkciju jajnika i štitnjače, a premalo ga unosimo

Inozitol, poznat i kao vitamin B8, prvi je put izoliran iz mišićnih stanica. Kasnije je utvrđeno da je po svojoj strukturi šećerni alkohol. Od ukupno 9 oblika inozitola, najrasprostranjeniji u prirodi je mio-inozitol. U hrani se nalazi kao fosfolipid u obliku fitinske kiseline. Glavni izvori mio-inozitola su žitarice, mahunarke, orašasti plodovi, sjemenke, biljna ulja, artičoke […]

Nutricionizam

BCAA kod šećerne bolesti tip 2

Nutricionizam

Na meniju je zdraviji život

Za dugoročne rezultate nije dovoljno samo smanjiti količinu hrane koju jedemo, već je potrebno malim promišljenim koracima svakoga dana mijenjati svoje navike. Jeste li znali da je pretilost zapravo kronična metabolička bolest koja često uz sebe veže druge bolesti i stanja kao što su šećerna bolest tipa 2, povišen krvni tlak, bolesti srca i krvožilnog […]

Nutricionizam

Prehrana za zdravlje glasnica

Mnogi ljudi koriste svoj glas kao osnovno sredstvo za rad. Ne radi se samo o pjevačima, već i o uobičajenim zanimanjima poput učitelja, odvjetnika, liječnika i ljudi koji rade u prodaji koji moraju čuvati zdravlje svojih glasnica. Glasnice čine dva mišićna tkiva smještena u grkljanu. Glas je val koji nastaje u grkljanu treperenjem napetih i […]

Nutricionizam

Pobliže o hrenu

Hren (Armoracia rusticana) je biljka iz porodice kupusnjača, porijeklom s područja istočne Europe i stoljećima se koristi i kao hrana, ali i kao lijek. Vjeruje se kako je hren postao popularan kao začin u Europi još u vrijeme kada nije bilo hladnjaka jer je mogao maskirati okus mesa koje se počelo kvariti. Korijen hrena se […]

Nutricionizam

Crvena riža i riblje ulje za zdravlje srca i krvnih žila

Bolesti srca i krvnih žila vodeće su kronične bolesti današnjice, a povišeni krvni tlak, zajedno s visokim razinama kolesterola u krvi glavni su čimbenici rizika za razvoj ovih bolesti. Iako promjene prehrambenih navika predstavljaju temelj liječenja hiperlipidemije, primjena različitih dodataka prehrani u tu svrhu sve je češća. Među najviše istraživanim dodacima prehrani za smanjenje razine […]

Nutricionizam

Kako se udebljati?

Nutricionizam

Borba protiv stresa: kako rodiola i ashwagandha mogu pomoći

Određene biljke posjeduju adaptogena svojstva odnosno imaju sposobnost pojačati učinkovitost odgovora organizma na tjelesne, kemijske ili biološke stresore. Rhodiola rosea i ashwagandha (Withania somnifera ili indijski ginseng) su poznati biljni adaptogeni koji potiču otpornost organizma na stres suprotstavljajući se simptomima povezanim sa stresom poput tjeskobe, nervoze, iritabilnosti, nesanice i depresije. Španjolski znanstvenici analizirali su do […]