Pojava masne jetre posljednjih godina bilježi porast u mnogim dijelovima svijeta.

Pogađa oko 25% svjetske populacije, a predstavlja pretjerano nakupljanje neutralnih masti (triglicerida) unutar jetrenih stanica zbog čega je jetra obično lagano do umjereno povećana.

Ovo stanje povezano je s pretilošću, dijabetesom tipa 2 i drugim poremećajima, a ako se pravovremeno ne otkrije i ne liječi, može napredovati do ozbiljnijih bolesti jetre i drugih zdravstvenih problema.

Kako nastaje masna jetra?

Masna jetra nastaje kada nakupljanje masti u jetrenim stanicama premaši normalnih 5% mase ovog organa. Iako pretjerani unos alkohola može dovesti do pojave masne jetre, u mnogim slučajevima ne igra važnu ulogu. Brojni slučajevi masne jetre ulaze u kategoriju nealkoholne bolesti masne jetre (eng. non – alcoholic fatty liver disease, NAFLD), najčešće bolesti jetre u odraslih i djece zapadnih zemalja. Nealkoholna masna jetra je početno, reverzibilno stanje bolesti jetre koje, ako se ne prepozna i ne liječi na vrijeme, može dovesti do ozbiljnih stanja kao što je nealkoholni steatohepatitis koji  povećava rizik za razvoj ciroze, odnosno karcinoma jetre.

Postoji nekoliko rizičnih čimbenika koji doprinose razvoju masne jetre:

• pretilost – procjenjuje se da 30 – 90% pretilih odraslih osoba ima NAFLD;
• pretjerani udio masnog tkiva na području trbuha;
• inzulinska rezistencija – povećava skladištenje masti u jetri kod osoba s dijabetesom tipa 2 i metaboličkim sindromom;
• pretjerani unos jednostavnih ugljikohidrata;
• pretjerani unos zaslađenih pića i napitaka;
• narušena ravnoteža crijevne mikrobiote.

Znakovi i simptomi masne jetre uključuju pojavu umora i slabosti, laganu bol u središtu ili desnoj strani abdomena (ispod desnog rebrenog luka), povišenu razinu jetrenih enzima, inzulina i/ili triglicerida. Ako masna jetra uznapreduje do stanja nealkoholnog steatohepatitisa, moguća je pojava gubitka apetita, mučnine i povraćanja, umjerene do jake boli u abdomenu te žutih bjeloočnica i kože. Stoga je vrlo važno redovito odlaziti na liječničke preglede kako bi se dijagnoza masne jetre postavila u ranom, reverzibilnom stadiju.

Prehrambene strategije kod masne jetre

Iako bi se na prvi pogled moglo činiti da je najlogičnija prehrambena strategija kod masne jetre smanjenje unosa masti, to ipak nije tako. Naime, do pretjerane proizvodnje i skladištenja masti u jetri dolazi zbog pretjeranog unosa jednostavnih ugljikohidrata, posebice visokofruktoznih namirnica i napitaka, tipičnih predstavika zapadnjačke prehrane.

Istraživanja pokazuju da prehrana s niskim udjelom jednostavnih, rafiniranih, ugljikohidrata može pomoći u  smanjenju masne jetre. Takva strategija uključuje dijetu s niskim udjelom ugljikohidrata, mediteransku dijetu i prehranu niskog glikemijskog indeksa. Rezultati studije objavljene 2013. godine u časopisu Journal of Hepatology pokazali su da je u osoba koje su slijedile mediteranski tip prehrane došlo do značajnijeg smanjenja udjela masti u jetri i inzulinske rezistencije, u odnosu na osobe koje su slijedile prehranu s niskim udjelom masti i visokim udjelom ugljikohidrata, iako je gubitak kilograma bio sličan kod obje skupine ispitanika.

Osim smanjenja pretjeranog unosa kalorija i jednostavnih ugljikohidrata, pomoći mogu i:

• jednostruko nezasićene masne kiseline – znanstvenici napominju kako konzumacija namirnica bogatih jednostruko nezasićenim masnim kiselinama, kao što je maslinovo ulje, avokado i orašasti plodovi, može utjecati na smanjenje masti u jetri.
• proteini sirutke – studije pokazuju 20%-tno smanjenje masti u jetri kod pretilih žena nakon uzimanja proteina sirutke.
• zeleni čaj – pokazalo se da katehini, skupina antioksidansa iz zelenog čaja, pomažu smanjiti upalu i razinu masti u jetri kod osoba s NAFLD.
• topljiva vlakna – znanstvenici su otkrili da svakodnevni unos 10 – 14 g topljivih vlakana može pomoći u smanjenju razine masti u jetri, jetrenih enzima te povećati osjetljivost na inzulin.

Dodaci prehrani kod masne jetre

Sikavica (silimarin)

Sikavica je biljka koja je od davnina poznata po svojem zaštitnom učinku na zdravlje jetre zbog sadržaja aktivne komponente silimarina.  Istraživanja pokazuju da sikavica, samostalno ili u kombinaciji s vitaminom E, može pomoći smanjiti inzulinsku rezistenciju, upalu i oštećenje jetre u osoba oboljelih od NAFLD. Iako znanstvenici vjeruju da sikavica pokazuje obećavajuće rezultate kod NAFLD, smatraju da je potrebno još studija koje će dodatno potvrditi učinkovitost kratkoročnog i dugoročnog uzimanja sikavice.

Omega – 3 masne kiseline

Omega – 3 masne kiseline pokazuju brojne blagodati za zdravlje, a jedna je od njih je i zaštita zdravlja naše jetre. Nekoliko je studija otkrilo da uzimanje omega – 3 masnih kiselina porijeklom iz ulja račića krila ili ribljeg ulja kao dodatka prehrani može poboljšati zdravlje jetre u odraslih i djece s dijagnozom masne jetre.  Dnevne doze ovih masnih kiselina koje su korištene u studijama iznosile su od 500 – 1000 mg za djecu, odnosno  2 – 4 g u odraslih.

Rezultati istraživanja objavljenog u časopisu Digestive and liver disease u kojemu je sudjelovalo 40 odraslih osoba s masnom jetrom, pokazali su da je u 50% ispitanika koji su, uz promjenu prehrambenih navika, uzimali i riblje ulje došlo do smanjenja razine masti u jetri, a u 33% ispitanika došlo je kompletnog nestanka simptoma masne jetre.

Vitamin D, probiotici i prebiotici intenzivno se istražuju zbog povoljnih učinaka na masnu jetru te se preporučuje i njihova primjena.

Tjelovježba također može pomoći

Osim gubitka tjelesne mase i promjena prehrambenih navika, u smanjenju razine masti u jetri učinkovito pomaže i redovita tjelovježba. Bilo da je riječ o vježbama izdržljivosti, snage ili intervalnim treninzima visokog ili niskog intenziteta, istraživanja pokazuju da će sve ove vrste tjelesne aktivnosti pomoći u smanjenju masne jetre.