Koliko su uistinu suhomesnati proizvodni štetni

Nekoliko dana nakon vijesti kako slanina i hrenovke uzrokuju karcinom, Svjetska zdravstvena organizacija dala je još jednu izjavu kojom je nastojala razjasniti kako to da su se u istoj skupini opasnih karcinogenih tvari našli duhan, azbest i kobasice…

Nekoliko dana nakon vijesti kako slanina i hrenovke uzrokuju karcinom, Svjetska zdravstvena organizacija dala je još jednu izjavu kojom je nastojala razjasniti kako to da su se u istoj skupini opasnih karcinogenih tvari našli duhan, azbest i kobasice.

Naime, Međunarodna agencija za istraživanje karcinoma (IACR) nije imala namjeru poslati poruku kako svo crveno meso treba izbaciti iz prehrane iako je to tako odjeknulo u medijima. Poruka je zapravo puno blaža, a govori kako smanjenjem unosa suhomesnatih proizvoda u prehrani možemo smanjiti rizik od karcinoma debelog crijeva.  Iako su suhomesnati proizvodi u istoj skupini opasnih tvari kao i duhan i azbest (skupina 1), sve tvari ipak nisu jednako opasne. Klasifikacija po skupinama svrstava karcinogene tvari po jačini znanstvenih dokaza, a ne na temelju njihovog djelovanja. Drugim riječima,  cigarete su ipak puno opasnije od kobasica.

Prema procjeni nezavisne znanstvene organizacije naziva Global Burden of Disease Project, prehrana bogata suhomesnatim proizvodima uzrokuje karcinom zbog kojeg godišnje umire 34 tisuće ljudi, dok zbog pušenja umire oko milijun ljudi godišnje. Također, prekomjerna konzumacija alkohola također uzrokuje karcinom zbog kojeg umire 600 tisuća osoba godišnje, a zbog onečišćenog zraka 200 tisuća osoba.

Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji opasna količina procesiranog mesa iznosi 50 g dnevno, a svako serviranje suhomesnatih proizvoda u toj količini diže rizik od karcinoma debelog crijeva za 18 %. Isto je i s neprocesiranim crvenim mesom koje u količini od 100 g dnevno diže rizik od karcinoma za također 18 %.

Ovaj rizik je relativan i možemo ga izraziti u apsolutnim brojkama. Primjerice, ako prosječno godišnje od karcinoma debelog crijeva od 1000 osoba oboli njih 61, u skupini osoba koje su tijekom života jele suhomesnate proizvode u najmanjim količinama oboljet će 56 osoba. A u skupini koja je najviše jela suhomesnate proizvode oboljet će njih 66 odnosno 10 osoba (18 %) više nego u skupini koja je unosila minimalne količine procesiranog mesa.  

Iako opasnost od suhomesnatih proizvoda ipak nije toliko visoka kakvu bismo očekivali, nije bezazlena stoga sa šunkama, kobasicama i drugim vrstama mesa koje su kemijski konzervirane ne valja pretjerivati.

 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Komucha

Je li kombucha sigurna u trudnoći?

Trudnoća, drugo, ali i blaženo stanje, čudesan je proces koji mijenja tijelo žene na mnogo načina. U ovome razdoblju dolazi do brojnih tjelesnih promjena, a zbog utjecaja hormona i do raznih emocionalnih oscilacija. Posebnu pažnju buduća majka tada posvećuje svojem zdravlju, ali i svemu onome što nanosi ili unosi u sebe. Prehrana kao temelj zdrave […]

Glasnice

Prehrana za zdravlje glasnica

Mnogi ljudi koriste svoj glas kao osnovno sredstvo za rad. Ne radi se samo o pjevačima, već i o uobičajenim zanimanjima poput učitelja, odvjetnika, liječnika i ljudi koji rade u prodaji koji moraju čuvati zdravlje svojih glasnica. Glasnice čine dva mišićna tkiva smještena u grkljanu. Glas je val koji nastaje u grkljanu treperenjem napetih i […]

Djeca

Zdrave prehrambene navike u primarnoj i sekundarnoj kardiovaskularnoj prevenciji – preporuke Europskog društva za kardiovaskularnu prevenciju, 2. dio

Nutricionističko savjetovanje u sportskoj medicini U životu sportaša prehrana je važan čimbenik u učinkovitosti treninga, postizanja sportskih rezultata, bržeg oporavka nakon zahtjevnih tjelesnih opterećenja. Istraživanja su pokazala da su bolje sportske rezultate postizali sportaši koji su se pridržavali preporuka nutricionista. Kod sportaša energetski deficit može uzrokovati loše sportske rezultate, ali i narušiti psihofizičko zdravlje. Može […]

Nutricionizam

Sirutka nakon pankreatitisa

Bademi

Bademi i nesanica

kardiovaskularna prevencija

Zdrave prehrambene navike u primarnoj i sekundarnoj kardiovaskularnoj prevenciji – preporuke Europskog društva za kardiovaskularnu prevenciju, 1. dio

Loše prehrambene navike bitan su čimbenik rizika porasta morbiditeta i mortaliteta mnogih kroničnih bolesti, osobito kardiovaskularnih (KV), šećerne bolesti, malignih bolesti. U cilju smanjenja morbiditeta i mortaliteta od tih bolesti važno je usvojiti zdrave prehrambene navike. Prema procjeni Svjetske zdravstvene organizacije promicanje i usvajanje zdravih prehrambenih navika može sačuvati 3,7 milijuna života u svijetu do […]

Iz iste kategorije

Nutricionizam

Na meniju je zdraviji život

Za dugoročne rezultate nije dovoljno samo smanjiti količinu hrane koju jedemo, već je potrebno malim promišljenim koracima svakoga dana mijenjati svoje navike. Jeste li znali da je pretilost zapravo kronična metabolička bolest koja često uz sebe veže druge bolesti i stanja kao što su šećerna bolest tipa 2, povišen krvni tlak, bolesti srca i krvožilnog […]

Nutricionizam

Pobliže o hrenu

Hren (Armoracia rusticana) je biljka iz porodice kupusnjača, porijeklom s područja istočne Europe i stoljećima se koristi i kao hrana, ali i kao lijek. Vjeruje se kako je hren postao popularan kao začin u Europi još u vrijeme kada nije bilo hladnjaka jer je mogao maskirati okus mesa koje se počelo kvariti. Korijen hrena se […]

Nutricionizam

Crvena riža i riblje ulje za zdravlje srca i krvnih žila

Bolesti srca i krvnih žila vodeće su kronične bolesti današnjice, a povišeni krvni tlak, zajedno s visokim razinama kolesterola u krvi glavni su čimbenici rizika za razvoj ovih bolesti. Iako promjene prehrambenih navika predstavljaju temelj liječenja hiperlipidemije, primjena različitih dodataka prehrani u tu svrhu sve je češća. Među najviše istraživanim dodacima prehrani za smanjenje razine […]

Nutricionizam

Kako se udebljati?

Nutricionizam

Borba protiv stresa: kako rodiola i ashwagandha mogu pomoći

Određene biljke posjeduju adaptogena svojstva odnosno imaju sposobnost pojačati učinkovitost odgovora organizma na tjelesne, kemijske ili biološke stresore. Rhodiola rosea i ashwagandha (Withania somnifera ili indijski ginseng) su poznati biljni adaptogeni koji potiču otpornost organizma na stres suprotstavljajući se simptomima povezanim sa stresom poput tjeskobe, nervoze, iritabilnosti, nesanice i depresije. Španjolski znanstvenici analizirali su do […]

Nutricionizam

Dobrim bakterijama protiv alergijskog rinitisa

Svake godine dolaskom toplijeg vremena aktualnom temom postaju alergijske bolesti gornjeg dišnog sustava, među kojima se najčešće ističe alergijski rinitis. Što je alergijski rinitis? Alergijski rinitis je upalna bolest nosne sluznice koja nastaje zbog pretjerane osjetljivosti na neke tvari iz okoliša s kojima u dodir dolazimo putem dišnog sustava, zrakom, odnosno, udisanjem. Prepoznajemo ga po […]

Nutricionizam

Kako suhe šljive mogu pomoći ženama u menopauzi

Činjenica je da suho voće u svom sastavu ima visoki udio šećera i to glukoze i fruktoze. No, promatranje suhog voća isključivo kroz prizmu kalorija i udjela šećera pogrešno je, što dokazuju i brojna istraživanja. Novo istraživanje znanstvenika iz SAD-a pokazalo je da suhe šljive imaju značajno protuupalno djelovanje u organizmu zbog kojeg im valja […]

Nutricionizam

Zabrinutost zbog glifosata