Nutritivni dvoboj: pir i pšenica

U posljednje vrijeme gluten i pšenica u javnosti su na zlu glasu, a stare sorte žitarica poput pira ili kamuta, kad je zdravlje u pitanju, promoviraju se kao bolja opcija zbog nižeg udjela glutena. U pozadini zanimanja javnosti za udio glutena u žitaricama je osjetljivost na gluten koja čini dio sindroma iritabilnog crijeva za kojeg se procjenjuje da zahvaća oko 10% populacije. Simptomi sindroma iritabilnog crijeva slični su simptomima celijakije i upalnih bolesti crijeva, međutim, razlika je što se kod sindroma iritabilnog crijeva unatoč provedenim temeljitim pretragama, uzrok probavnih tegoba ne može naći. Oboljeli često smatraju da su osjetljivi na gluten, no u većini slučajeva osjetljivost nije potvrđena od strane liječnika. Osim visoke razine glutena, pšenici se također spočitava da se gluten iz pšenice teže probavlja u usporedbi s drugim vrstama žitarica. Prema mišljenju nekih, neprobavljeni fragmenti proteina u tankom crijevu mogu stvarati probleme u probavnom sustavu i dovoditi do razvoja bolesti.   

Je li pir lakše probavljiva žitarica u usporedbi sa pšenicom?

U potrazi za odgovorom je li pir uistinu nutritivno bolja opcija od pšenice jer sadrži niži udio glutena i lakše je probavljiv upitali smo za mišljenje i umjetnu inteligenciju. Odgovor koji smo dobili glasi:

Pir (engl. spelt) se često smatra lakše probavljivom žitaricom u usporedbi s drugim vrstama pšenice, kao što je pšenica durum ili bijela pšenica, jer sadrži niže razine visoko-glutenskih proteina. Visok udio glutena u pšenici može biti teško probavljiv za neke ljude, osobito one s osjetljivostima na gluten ili probavnim problemima.

Pir također ima više vlakana od bijele pšenice, što također može pomoći u probavi. Međutim, važno je napomenuti da i dalje sadrži gluten i da nije pogodan za ljude s celijakijom ili drugim oblicima osjetljivosti na gluten.

Nekim ljudima može biti lakše probavljiva i druge vrste žitarica, poput riže, kukuruza ili kvinoje, koje su prirodno bez glutena. U svakom slučaju, probava hrane ovisi o individualnim čimbenicima i prehrambenim navikama, pa je važno slušati svoje tijelo i prilagoditi prehranu prema osobnim potrebama i preferencijama.

A što kaže stručna literatura?

Stručna literatura objašnjava da se protein gluten sastoji od dvije frakcije: glijadina i glutenina. Glutenin je odgovoran za elastičnost tijesta i kvalitetu kruha, dok je glijadin izvor fragmenata proteina koji mogu izazvati imunosnu reakciju.

Nekoliko je istraživanja uspoređivalo tradicionalne vrste pšenice, koje se uzgajaju u velikim razmjerima, s vrstama žitarica, poput pira,  koje su se uzgajale prije uvođenja modernih tehnologija uzgoja biljaka i koje se i danas uzgajaju u malim količinama od strane lokalnih pljoprivrednika. Rezultati su pokazali da moderna pšenica izaziva više gastrointestinalnih tegoba u usporedbi s pirom. No valja naglasiti da znanstvenici nisu dokazali da je to zbog vrste kultivara, već može biti i zbog načina uzgoja, gdje se manjom, brižnijom proizvodnjom ipak dobiva kvalitetnija hrana. Također, većina istraživanja nije bila klinička, što znači da navedena hipoteza nije potvrđena na ljudima.

Dodatno, novija istraživanja koja su se bavila ispitivanjem udjela glutena u pšenici i piru pokazala su da pir prednjači u sadržaju glutena. U istraživanju objavljenom 2019. godine u časopisu Foods, zabilježeno je da pir ima viši udio proteina i glutena u usporedbi sa pšenicom, što je pomalo neočekivano. Također, pšenica je imala viši udio glutenina koji je potreban za kvalitetan kruh, dok je udio problematičnog glijadina bio niži.   

Koliko je gluten zbilja krivac za tegobe?

Kod osjetljivosti na gluten koja nije celijakija ili alergija pokazalo se da eliminacija glutena iz prehrane može dovesti do poboljšanja simptoma u probavnom sustavu, ali i simptoma koji nisu vezani za probavu poput glavobolje i tjeskobe. Ovime je gluten došao na zao glas, međutim, nikad nije konačno dokazano da je gluten glavni krivac. Probleme u probavnom sustavu mogu raditi i fruktani, vrsta prehrambenog vlakna koje je dio grupe FODMAP, a radi se fermentabilnim ugljikohidratima koji utječu na stvaranje plina u crijevima, a sadrži ih mnogo namirnica uključujući pšenicu i pir. Također, pšenica, ali i pir sadrže i brojne druge vrste proteina koji mogu uzrokovati zdravstvene tegobe poput inhibitora enzima, proteina sličnih glutenu niske molekularne mase poput purinina i farinina, skladišnih proteina u sjemenkama i aglutinina pšeničnih klica.

Zaključak

Sudeći prema novijim znanstvenim istraživanjima, pir ima više glutena od pšenice, što bi značilo da umjetna inteligencija nije u potpunosti dala točan odgovor na postavljeno pitanje. Također, umjetna inteligencija smatra da je pir lakše probavljiv od pšenice, što je donekle točno, ali gledamo li iz znanstvene perspektive potrebno je provesti više kliničkih ispitivanja da bi se dobio jači dokaz.

U konačnici, osobe koje boluju od celijakije, alergije na pšenicu i osjetljivosti na gluten trebale bi izbjegavati i pšenicu i pir, dok se zdravim osobama savjetuje uključiti integralni pir u prehranu jer predstavlja dobar izvor prehrambenih vlakana i antioksidansa. Također, pokazalo se da je za uzgoj pira potrebno utrošiti značajno manju količinu gnojiva u usporedbi sa pšenicom što znači da uzgoj pira doprinosi održivoj poljoprivredi, što je još jedan snažan razlog više za uključiti pir u prehranu. 

Literatura:

  • Geisslitz S, Longin CFH, Scherf KA, Koehler P. Comparative Study on Gluten Protein Composition of Ancient (Einkorn, Emmer and Spelt) and Modern Wheat Species (Durum and Common Wheat). Foods. 2019 Sep 12;8(9):409. doi: 10.3390/foods8090409. PMID: 31547385; PMCID: PMC6769531.
  • Brouns F, Geisslitz S, Guzman C, Ikeda TM, Arzani A, Latella G, Simsek S, Colomba M, Gregorini A, Zevallos V, Lullien-Pellerin V, Jonkers D, Shewry PR. Do ancient wheats contain less gluten than modern bread wheat, in favour of better health? Nutr Bull. 2022 Jun;47(2):157-167. doi: 10.1111/nbu.12551. Epub 2022 May 13. PMID: 35915783; PMCID: PMC9322029.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Fermentirana hrana

Kako pripremati jela na zdraviji način

Za one koji se žele zdravo hraniti, a ne žele promijeniti prehranu iz temelja, nekoliko jednostavnih trikova u kuhanju i zamjena namirnica u jelima može značajno doprinijeti boljim prehrambenim navikama. Postulat broj 1: povećajte unos voća i povrća Prehrana bogata voćem i povrćem znanstveno dokazano snižava rizik od pojave nekoliko kroničnih bolesti. Broj porcija voća […]

Akutni proljev

Proljev – nepoželjan suputnik na odmoru

Ljeto je, kreću godišnji odmori i dok razmišljamo o putovanju, rijetko nam padaju na pamet probavne tegobe, u prvom redu proljev… Kako bi izbjegli zarazu i sačuvali užitak u zasluženom ljetnom odmoru, važno je poznavati glavna obilježja najčešćih uzročnika te se striktno pridržavati pravila osobne higijene i higijene prehrane. Proljev, zapravo, sam po sebi nije bolest, […]

IBS

IBS – molim Vaše savjete

Pir

Pir – drevna cjelovita žitarica

Cjelovite žitarice, poput pira, važan su izvor ugljikohidrata, proteina, vlakana i esencijalnih hranjivih sastojaka poput željeza i cinka.

Crijeva

Postinfektivni sindrom iritabilnog crijeva

Celijakija

Utjecaj glutena na zdravlje žene

Za neke tipično ženske simptome, odnosno stanja može biti krivac gluten. Ukoliko primjetite neke od simptoma kao što su umor, iscrpljenost, bezvoljnost, bilo bi dobro otići nadležnom liječniku opće/obiteljske medicine. Iznimno su važni anamnestički podaci (nabrajanje osobnih tegoba), koji će biti nit vodilja ka postavljanju dijagnoze i preporukama za liječenje.

Iz iste kategorije

Nutricionizam

Na meniju je zdraviji život

Za dugoročne rezultate nije dovoljno samo smanjiti količinu hrane koju jedemo, već je potrebno malim promišljenim koracima svakoga dana mijenjati svoje navike. Jeste li znali da je pretilost zapravo kronična metabolička bolest koja često uz sebe veže druge bolesti i stanja kao što su šećerna bolest tipa 2, povišen krvni tlak, bolesti srca i krvožilnog […]

Nutricionizam

Je li kombucha sigurna u trudnoći?

Trudnoća, drugo, ali i blaženo stanje, čudesan je proces koji mijenja tijelo žene na mnogo načina. U ovome razdoblju dolazi do brojnih tjelesnih promjena, a zbog utjecaja hormona i do raznih emocionalnih oscilacija. Posebnu pažnju buduća majka tada posvećuje svojem zdravlju, ali i svemu onome što nanosi ili unosi u sebe. Prehrana kao temelj zdrave […]

Nutricionizam

Bolovi u trbuhu

Nutricionizam

Prehrana za zdravlje glasnica

Mnogi ljudi koriste svoj glas kao osnovno sredstvo za rad. Ne radi se samo o pjevačima, već i o uobičajenim zanimanjima poput učitelja, odvjetnika, liječnika i ljudi koji rade u prodaji koji moraju čuvati zdravlje svojih glasnica. Glasnice čine dva mišićna tkiva smještena u grkljanu. Glas je val koji nastaje u grkljanu treperenjem napetih i […]

Nutricionizam

Sirutka nakon pankreatitisa

Nutricionizam

Pobliže o hrenu

Hren (Armoracia rusticana) je biljka iz porodice kupusnjača, porijeklom s područja istočne Europe i stoljećima se koristi i kao hrana, ali i kao lijek. Vjeruje se kako je hren postao popularan kao začin u Europi još u vrijeme kada nije bilo hladnjaka jer je mogao maskirati okus mesa koje se počelo kvariti. Korijen hrena se […]

Nutricionizam

Crvena riža i riblje ulje za zdravlje srca i krvnih žila

Bolesti srca i krvnih žila vodeće su kronične bolesti današnjice, a povišeni krvni tlak, zajedno s visokim razinama kolesterola u krvi glavni su čimbenici rizika za razvoj ovih bolesti. Iako promjene prehrambenih navika predstavljaju temelj liječenja hiperlipidemije, primjena različitih dodataka prehrani u tu svrhu sve je češća. Među najviše istraživanim dodacima prehrani za smanjenje razine […]

Nutricionizam

Borba protiv stresa: kako rodiola i ashwagandha mogu pomoći

Određene biljke posjeduju adaptogena svojstva odnosno imaju sposobnost pojačati učinkovitost odgovora organizma na tjelesne, kemijske ili biološke stresore. Rhodiola rosea i ashwagandha (Withania somnifera ili indijski ginseng) su poznati biljni adaptogeni koji potiču otpornost organizma na stres suprotstavljajući se simptomima povezanim sa stresom poput tjeskobe, nervoze, iritabilnosti, nesanice i depresije. Španjolski znanstvenici analizirali su do […]