Prehrana kod povišenih triglicerida

Povišena koncentracija triglicerida nedvojbeno je važan čimbenik rizika za razvoj kardiovaskularnih bolesti. Normalna razina triglicerida je manja od 1,7 mmol/L, granično povećane vrijednosti su od 1,7 do 2,3 mmol/L, umjereno visoke  vrijednosti 2,3 do 5,7 mmol/L, vrlo visoke 5,7 do 10,0 mmol/L, dok su vrijednosti više od 10 mmol/L ekstremno povišene vrijednosti triglicerida u krvi.

Kao i kod drugih poremećaja lipida u krvi, i hipertrigliceridemija može biti primarna, dakle genetski uzrokovana, ili pak sekundarna, odnosno u sklopu drugih bolesti i poremećaja poput debljine, dijabetesa tipa 2 ili metaboličkog sindroma. Liječenje hipertrigliceridemije primarno se temelji na intenzivnoj promjeni neadekvatnog načina života, čime se trigliceridi mogu sniziti za čak 50%. Dakle, pravilne životne navike koje uključuju kvalitetnu prehranu, dobar san, adekvatnu hidraciju te redovitu tjelesnu aktivnost tijekom cijelog životnog vijeka temelj su prevencije povišene razine masnoća u krvi.

Najnovije preporuke vodećih američkih krovnih institucija za zdravlje srca za primarnu prevenciju kardiovaskularnih bolesti naglašavaju važnost pravilnih prehrambenih navika.

Dominantna „plant based“ prehrana

Prehrambeni obrasci koji se temelje na povećanom unosu namirnica biljnog podrijetla povezuju se s brojnim povoljnim učincima na zdravlje cijelog organizma. Upravo naša mediteranska prehrana, koja je prepoznata kao zlatni standard pravilne prehrane, ima obilježja liberalne vegetarijanske prehrane. Takva prehrana temelji se na svježem voću i povrću, cjelovitim žitaricama, mahunarkama, orašastom voću i sjemenkama, te ribi i maslinovom ulju, dok se meso gotovo koristi kao začin u jelima.

Mediteranska dijeta bogata je prehrambenim vlaknima, antioksidansima, vitaminima, mineralima, visokokvalitetnim proteinima ribe, složenim ugljikohidratima, nezasićenim masnoćama te osobito blagotvornim omega-3 masnim kiselinama. Svi navedeni nutrijenti pojedinačno doprinose zdravlju, ali njihovo sinergijsko djelovanje je posebno vrijedno.

Smanjiti unos jednostavnih ugljikohidrata

Budući da su metabolizam glukoze i lipida usko povezani, poremećen metabolizam glukoze izazvan unosom previše ugljikohidrata dovodi do povećanja količine triglicerida u krvi i obrnuto. Namirnice bogate jednostavnim ugljikohidratima, kao što su rafinirano brašno i njegovi proizvodi, te šećer i fruktoza značajno utječu na povećanje razine masnoće u krvi. Također, važno je obratiti pažnju na unos šećera iz napitaka koje unosimo svakodnevno, a često prođu nezapaženo, kao što su zaslađeni bezalkoholni napici, zaslađeni kava ili čaj. Takvi napitci sadrže značajnu količinu fruktoze, jednostavnog šećera za kojeg je dokazano da u većim količinama značajno povisuje trigliceride u krvi.  

S druge strane, cjelovite žitarice i namirnice niskog glikemijskog indeksa puno su bolji izbor. Integralne žitarice i brašna, kruh od takvih žitarica te mahunarke sadrže prehrambena vlakna koja blagotvorno djeluju na razinu lipida u krvi. Dakle, važno je pravilno odabrati vrstu ugljikohidrata, a ne ih u potpunosti izbaciti iz prehrane. Neka zobene pahuljice, kvinoja, heljda i proso nađu put do vašeg tanjura svakog dana, a zaslađene napitke zamijenite običnom vodom ili je aromatizirajte citrusima i svježim začinskim biljem.

Obratiti pažnju na vrstu masnoća

Unos zasićenih masti trebalo bi smanjiti na najmanju moguću mjeru, te ih zamijeniti jednostruko i višestruko nezasićenim masnim kiselinama koje povoljno djeluju na osjetljivost inzulina. Trans masne kiseline trebalo bi u potpunosti izbjegavati, a one se najčešće mogu pronaći u gotovoj hrani kao što su pekarski proizvodi, neki margarini, keksi i drugo.  Namirnice bogate zasićenim mastima su masno meso i mesne prerađevine, punomasni mliječni proizvodi poput maslaca, vrhnja i sladoleda, punomasnog mlijeka i sireva trebalo bi izbjegavati, te ih zamijeniti niskomasnim mliječnim proizvodima. Općenito, poželjno je povećati konzumaciju biljnih ulja poput maslinovog, suncokretovog i bućinog, a vrijedan izvor masnoća i vlakana su sjemenke (chia, lan, suncokret, bundeva, sezam, konoplja) te orašasti plodovi (lješnjak, badem, orah) i avokado.

Također, osobe s hipertrigliceridemijom trebaju povećati unos ribe, posebice plave ribe poput srdele, lososa, skuše ili tune koja sadrži više omega-3 masnih kiselina koje pozitivno djeluju na smanjenje razine triglicerida u krvi.

Gubitak suvišnih kilograma

Budući da je prekomjeran broj kilograma u izravnoj vezi s visokim vrijednostima triglicerida u krvi, prvi korak je obično gubitak suvišnih kilograma na način da se smanji kalorijski unos za 300 do 500 kcal dnevno i uvede umjerena tjelesna aktivnost u trajanju od barem 30 minuta svaki dan. Šetnja, vožnja biciklom, plivanje, tenis i ples izvrsni su primjeri tjelesne aktivnosti umjerenog intenziteta koja se može lako implementirati u svakodnevicu. Zanimljivo je kako čak i skroman gubitak kilograma (5 – 10% postojeće tjelesne mase) može rezultirati smanjenjem razine triglicerida u krvi.

Potpuno izbjegavati alkohol

Konzumacija alkohola uzrokuje povećanu sintezu triglicerida i lipoproteina bogatih trigliceridima u jetri što može značajno utjecati na povećanje razine triglicerida u krvi, posebno u kombinaciji s drugim rizičnim čimbenicima. Djelovanje alkohola na razinu masnoća u krvi ovisi o količini konzumiranog alkoholnog pića, a u sinergiji s obrokom bogatim mastima ili drugim stanjima poput dijabetesa tipa 2 ili metaboličkog sindroma, rizik postaje značajno veći.

Dakle, osobe koje imaju povišenu razinu masnoća u krvi trebale bi potpuno izbjegavati konzumaciju svih alkoholnih pića.

Zaključno, neupitno je kako promjenom životnih navika možemo utjecati na razinu masnoća u krvi. Pojedinačni, mali koraci dio su veće slike zdravijeg načina života koji je temelj zaštite od kardiometaboličkih čimbenika rizika i dugovječnosti.  

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Gastritis

Gastritis i intolerancija laktoze

Komucha

Je li kombucha sigurna u trudnoći?

Trudnoća, drugo, ali i blaženo stanje, čudesan je proces koji mijenja tijelo žene na mnogo načina. U ovome razdoblju dolazi do brojnih tjelesnih promjena, a zbog utjecaja hormona i do raznih emocionalnih oscilacija. Posebnu pažnju buduća majka tada posvećuje svojem zdravlju, ali i svemu onome što nanosi ili unosi u sebe. Prehrana kao temelj zdrave […]

Glasnice

Prehrana za zdravlje glasnica

Mnogi ljudi koriste svoj glas kao osnovno sredstvo za rad. Ne radi se samo o pjevačima, već i o uobičajenim zanimanjima poput učitelja, odvjetnika, liječnika i ljudi koji rade u prodaji koji moraju čuvati zdravlje svojih glasnica. Glasnice čine dva mišićna tkiva smještena u grkljanu. Glas je val koji nastaje u grkljanu treperenjem napetih i […]

kardiovaskularna prevencija

Zdrave prehrambene navike u primarnoj i sekundarnoj kardiovaskularnoj prevenciji – preporuke Europskog društva za kardiovaskularnu prevenciju, 1. dio

Loše prehrambene navike bitan su čimbenik rizika porasta morbiditeta i mortaliteta mnogih kroničnih bolesti, osobito kardiovaskularnih (KV), šećerne bolesti, malignih bolesti. U cilju smanjenja morbiditeta i mortaliteta od tih bolesti važno je usvojiti zdrave prehrambene navike. Prema procjeni Svjetske zdravstvene organizacije promicanje i usvajanje zdravih prehrambenih navika može sačuvati 3,7 milijuna života u svijetu do […]

Prehrana

Seboroični dermatitis vlasišta

Glavobolja

Kako se prehranom boriti protiv glavobolja

Prema međunarodnoj klasifikaciji glavobolja postoji čak 14 različitih vrsta glavobolja. Glavobolje su glavni uzročnik privremene nesposobnosti za rad u osoba mlađih od 50 godina, a procjenjuje se da je prevalencija glavobolje u svijetu oko 14%. Glavobolje pogađaju žene dva do tri puta češće nego muškarce. Također, napadi glavobolje u ženskoj populaciji su jači, dulje traju […]

Iz iste kategorije

Nutricionizam

Nadutost

Nutricionizam

Na meniju je zdraviji život

Za dugoročne rezultate nije dovoljno samo smanjiti količinu hrane koju jedemo, već je potrebno malim promišljenim koracima svakoga dana mijenjati svoje navike. Jeste li znali da je pretilost zapravo kronična metabolička bolest koja često uz sebe veže druge bolesti i stanja kao što su šećerna bolest tipa 2, povišen krvni tlak, bolesti srca i krvožilnog […]

Nutricionizam

Pobliže o hrenu

Hren (Armoracia rusticana) je biljka iz porodice kupusnjača, porijeklom s područja istočne Europe i stoljećima se koristi i kao hrana, ali i kao lijek. Vjeruje se kako je hren postao popularan kao začin u Europi još u vrijeme kada nije bilo hladnjaka jer je mogao maskirati okus mesa koje se počelo kvariti. Korijen hrena se […]

Nutricionizam

Crvena riža i riblje ulje za zdravlje srca i krvnih žila

Bolesti srca i krvnih žila vodeće su kronične bolesti današnjice, a povišeni krvni tlak, zajedno s visokim razinama kolesterola u krvi glavni su čimbenici rizika za razvoj ovih bolesti. Iako promjene prehrambenih navika predstavljaju temelj liječenja hiperlipidemije, primjena različitih dodataka prehrani u tu svrhu sve je češća. Među najviše istraživanim dodacima prehrani za smanjenje razine […]

Nutricionizam

Borba protiv stresa: kako rodiola i ashwagandha mogu pomoći

Određene biljke posjeduju adaptogena svojstva odnosno imaju sposobnost pojačati učinkovitost odgovora organizma na tjelesne, kemijske ili biološke stresore. Rhodiola rosea i ashwagandha (Withania somnifera ili indijski ginseng) su poznati biljni adaptogeni koji potiču otpornost organizma na stres suprotstavljajući se simptomima povezanim sa stresom poput tjeskobe, nervoze, iritabilnosti, nesanice i depresije. Španjolski znanstvenici analizirali su do […]

Nutricionizam

Dobrim bakterijama protiv alergijskog rinitisa

Svake godine dolaskom toplijeg vremena aktualnom temom postaju alergijske bolesti gornjeg dišnog sustava, među kojima se najčešće ističe alergijski rinitis. Što je alergijski rinitis? Alergijski rinitis je upalna bolest nosne sluznice koja nastaje zbog pretjerane osjetljivosti na neke tvari iz okoliša s kojima u dodir dolazimo putem dišnog sustava, zrakom, odnosno, udisanjem. Prepoznajemo ga po […]

Nutricionizam

Kako suhe šljive mogu pomoći ženama u menopauzi

Činjenica je da suho voće u svom sastavu ima visoki udio šećera i to glukoze i fruktoze. No, promatranje suhog voća isključivo kroz prizmu kalorija i udjela šećera pogrešno je, što dokazuju i brojna istraživanja. Novo istraživanje znanstvenika iz SAD-a pokazalo je da suhe šljive imaju značajno protuupalno djelovanje u organizmu zbog kojeg im valja […]

Nutricionizam

Sirutka nakon pankreatitisa