Slatkiši i djeca: kada je previše?

Slastice i šećer u djetinjstvu su gotovo nezaobilazni. Djeca vole slatko, imaju urođenu sklonost prema tom okusu i potpuna zabrana slatkiša u djetinjstvu obično ne daje željene rezultate…

Slastice i šećer u djetinjstvu su gotovo nezaobilazni. Djeca vole slatko, imaju urođenu sklonost prema tom okusu i potpuna zabrana slatkiša u djetinjstvu obično ne daje željene rezultate. Posebice u našem kulturološkom krugu gdje je tradicionalni poklon za dijete još uvijek  slatkiš ili čokolada. Poznati problemi koje donosi prekomjerni unos šećera su karijes i debljina, ali i neke druge bolesti povezane s dugoročno prekomjernim unosom određenih vrsta šećera poput dijabetesa, masne jetre, osteoporoze  i dislipidemija. Prekomjerna tjelesna masa i pretilost svjetski su problem epidemijskih razmjera i procjenjuje se da će do 2050. godine, ukoliko se ništa ne poduzme, 9 od 10 odraslih i 2/3 djece imati problema sa suvišnim kilogramima.  Stoga su brojne preventivne mjere na globalnoj razini usmjerene na smanjenje udjela šećera u prehrambenim proizvodima, a neke zemlje uvode i poreze na slatka pića i slatkiše.

Koliko šećera jedu djeca danas?

Djeca danas piju otprilike 30 puta više gaziranih pića i jedu 25 puta više slatkiša nego 1950. godine. Studija koju je provela American Heart Association pokazala je da djeca u dobi 1-3 godine obično konzumiraju 12 žličica šećera dnevno (60 g) kroz razne napitke, slastice i industrijski prerađene proizvode.  Djeca u dobi 4-8 godina unose prosječno 21 žličicu šećera dnevno, a adolescenti u dobi 14-18 godina unose 34 žličice. To ukazuje da djeca i adolescenti unose tri puta više šećera od preporučene granice unosa koja glasi: ne više od 10% energije porijeklom iz dodanih šećera, a nove preporuke WHO-a još su strože i ograničavaju unos šećera na ne više od 5% energije porijeklom iz šećera.

Za dijete u dobi 4-8 godina kojem dnevno treba 1600 kcal to bi značilo da  ne bi trebalo unijeti više od 130 kcal iz šećera odnosno 32 grama ili 6 žličica (1 žličica =5 g).

Prehrambeni odgoj djeteta

Svi roditelji se nadaju kako će njihova djeca imati pozitivan stav prema hrani i da će im uspjeti usaditi sklonost prema zdravijim izborima hrane. Često se pitamo kako to da pojedina djeca određene namirnice vole dok neke odbijaju jesti. Odgovor leži u samoj prirodi ljudi jer je djeci urođena ljubav prema slatkome i odbojnost prema gorkome. Djelomično odgovorna za različit afinitet djece prema hrani je i genetika koja utječe na sposobnost osjeta okusa slatkog i gorkog. Ključnu ulogu predstavlja učenje. Djeca, kroz pozitivnu i negativnu interakciju s okruženjem u kojem se nalaze, razvijaju svoj stav o tome što im se sviđa, a što ne. Pozitivnu interakciju predstavljaju redoviti i opušteni obiteljski obroci dok negativna interakcija predstavlja korištenje hrane kao nagrade ili kao sredstvo za primjenjivanje previše restriktivnog načina prehrane. Urođeni i naučeni čimbenici zajedno se isprepliću čineći jedinstveni predložak preferencije hrane koji se kontinuirano razvija tijekom cijelog života.

Potpuna zabrana konzumacije slatkiša kod djece obično ne daje željene rezultate. Budući da su slastice sveprisutne u svakodnevnom životu, dijete je često u doticaju s takvim proizvodima, i što je više takvih iskušenja i istodobnih zabrana, dijete stvara sve iskrivljeniju sliku o slatkišima. Slatkiše djetetu treba dati u ograničenim količinama i pritom treba osvijestiti zašto je potrebno biti umjeren u konzumaciji šećera i slastica. Djetetu treba objasniti da je previše šećera nezdravo za zube, tijelo i opće stanje organizma i nerijetko zauzima mjesto zdravijoj hrani koju treba pojesti za ručak, večeru ili međuobroke.

Neka djeca po konzumaciji veće koncentracije šećera iskuse naglu navalu (hiper)aktivnosti, što se u anglosaksonskoj terminologiji često naziva „sugar rush“. Takve situacije se događaju na rođendanima i zabavama kada je djeci dopušteno konzumirati kolače, kekse, sokove i torte zbog prigodnih okolnosti. Neka djeca ekscitirana su više od druge, a smatra se da je u pozadini utjecaj šećera na lučenje dopamina i endorfina u mozgu što uzrokuje osjećaj euforije i sreće. Takva navala energije i aktivnosti obično traje do dva sata, a potom dijete postaje iscrpljeno i umorno. Taj slikoviti primjer najbolje opisuje što čini šećer malom tijelu u prekomjernim količinama.

Zdrave slastice

Prilikom izrade deserta kod kuće važno je dati prednost prirodnim i što manje prerađenim izvorima šećera. Kod pripreme omiljenih kolača, umjesto bijelog šećera, pokušajte upotrijebiti prirodna sladila poput meda, sladova od žitarica, primjerice ječmenog ili rižinog slada ili agavin sirup, koji će osigurati ugodan sladak okus slastica, ali će i povoljno djelovati na koncentraciju glukoze u krvi. Ova će prirodna sladila pridonijeti manjem kalorijskom unosu, a većem unosu vitamina i minerala.

Kada govorimo o zdravim desertima, svakako moramo spomenuti voće i orašaste plodove. Pri tome se uvijek treba okrenuti sezonskom voću u našem podneblju. U ovome razdoblju, to su breskve, marelice, bobičasto voće, trešnje, kruške, koje sa biranim žitaricama možemo iskoristiti za pripremu zdravih kolača i maštovitih slatkih kaša. Za one koji vole i nešto manje slatke deserte, odlični su kolači i deserti s bundevom i mrkvom, koji mogu poslužiti i kao ukusan međuobrok. Suho voće dostupno je cijele godine, a također se izvrsno uklapa u kolače ili se može poslužiti samo sa orašastim plodovima, umjesto kupovnih slatkiša.

Evo i nekoliko savjeta za zdrave slastice:

  • Voće
  • Sušeno voće
  • Voćni sokovi
  • Voćni kolači, kompoti
  • Pločice sa žitaricama
  • Orašasti plodovi
  • Voćni jogurti
  • Mliječni deserti (sladoled, puding, smrznuti jogurt)
  • Žitne kaše s orašastim plodovima i suhim voćem, integralni keksi
  • Cimet, prirodna sladila (sladovi, agavin sirup, med)
  • Tamna čokolada

 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Artritis

Bolan zglob u pedijatrijskoj ambulanti – i djeca mogu imati artritis

Bol u zglobu čest je problem zbog kojega roditelji dovode dijete u primarnu pedijatrijsku ambulantu. Ove su tegobe najčešće uzrokovane benignim stanjima i prolaze spontano, ali ponekad se može raditi i o ozbiljnim bolestima koje mogu imati dugoročne posljedice po funkciju zahvaćenog zgloba, a mogu biti i životno ugrožavajuće ako se ne dijagnosticiraju i ne […]

Bordetella pertussis

Hripavac – koliko je opasan i kako se zaštititi?

Proteklih tjedana i mjeseci u našoj zemlji svjedočimo pojavi većeg broja oboljelih od hripavca. Oboljela djeca su uglavnom grupirana u sredinama s niskim stopama procijepljenosti. Hripavac je iznimno opasan za novorođenčad i malu dojenčad koja mogu razviti ozbiljne i životno ugrožavajuće komplikacije ove bolesti. Što je hripavac? Hripavac (kukurikavac, magareći kašalj) je vrlo zarazna bolest […]

Djeca

Zdrave prehrambene navike u primarnoj i sekundarnoj kardiovaskularnoj prevenciji – preporuke Europskog društva za kardiovaskularnu prevenciju, 2. dio

Nutricionističko savjetovanje u sportskoj medicini U životu sportaša prehrana je važan čimbenik u učinkovitosti treninga, postizanja sportskih rezultata, bržeg oporavka nakon zahtjevnih tjelesnih opterećenja. Istraživanja su pokazala da su bolje sportske rezultate postizali sportaši koji su se pridržavali preporuka nutricionista. Kod sportaša energetski deficit može uzrokovati loše sportske rezultate, ali i narušiti psihofizičko zdravlje. Može […]

Prehrana

Operirao sam slijepo crijevo

kardiovaskularna prevencija

Zdrave prehrambene navike u primarnoj i sekundarnoj kardiovaskularnoj prevenciji – preporuke Europskog društva za kardiovaskularnu prevenciju, 1. dio

Loše prehrambene navike bitan su čimbenik rizika porasta morbiditeta i mortaliteta mnogih kroničnih bolesti, osobito kardiovaskularnih (KV), šećerne bolesti, malignih bolesti. U cilju smanjenja morbiditeta i mortaliteta od tih bolesti važno je usvojiti zdrave prehrambene navike. Prema procjeni Svjetske zdravstvene organizacije promicanje i usvajanje zdravih prehrambenih navika može sačuvati 3,7 milijuna života u svijetu do […]

Mršavost

Kako se udebljati?

Iz iste kategorije

Nutricionizam

Dobrim bakterijama protiv alergijskog rinitisa

Svake godine dolaskom toplijeg vremena aktualnom temom postaju alergijske bolesti gornjeg dišnog sustava, među kojima se najčešće ističe alergijski rinitis. Što je alergijski rinitis? Alergijski rinitis je upalna bolest nosne sluznice koja nastaje zbog pretjerane osjetljivosti na neke tvari iz okoliša s kojima u dodir dolazimo putem dišnog sustava, zrakom, odnosno, udisanjem. Prepoznajemo ga po […]

Nutricionizam

Kako suhe šljive mogu pomoći ženama u menopauzi

Činjenica je da suho voće u svom sastavu ima visoki udio šećera i to glukoze i fruktoze. No, promatranje suhog voća isključivo kroz prizmu kalorija i udjela šećera pogrešno je, što dokazuju i brojna istraživanja. Novo istraživanje znanstvenika iz SAD-a pokazalo je da suhe šljive imaju značajno protuupalno djelovanje u organizmu zbog kojeg im valja […]

Nutricionizam

Anti-candida dijeta

Nutricionizam

Kako pretjerane količine folne kiseline u trudnoći negativno utječu na plod?

Spoznaja da se uzimanjem folne kiseline u trudnoći može smanjiti postotak oštećenja živčanog sustava novorođenčeta za 50 do 80% smatra se jednim od najvažnijih otkrića medicine 20. stoljeća. Naime, niska razina folata u serumu buduće majke može biti značajan čimbenik rizika za pojavu oštećenja živčane cijevi novorođenčeta. Stoga se preporučuje da sve žene u reproduktivnoj […]

Nutricionizam

Prehrana bazirana na namirnicama biljnog porijekla najbolja je novogodišnja odluka

Mnogi se svake godine odluče donijeti novogodišnju odluku ili obećanje samome sebi da će nešto promijeniti, a najčešće želje za promjenom tiču se zdravlja. Izgubiti višak kilograma, početi vježbati ili zdravije se hraniti su redovito visoko na popisu želja. Zadnjih godina puno se priča o prehrani baziranoj na namirnicama biljnog porijekla iz dva važna razloga. […]

Nutricionizam

Smanjite unos soli i snizite krvni tlak

Hipertenzija ili visoki krvni tlak je kronična bolest koju karakterizira povišeni tlak u arterijama te predstavlja vodeći uzrok obolijevanja i smrtnosti u svijetu. Budući da uslijed povišenog tlaka dolazi do pojave dodatnog pritiska na arterije, posljedično je povećan rizik od zatajenja srca te pojave srčanog i moždanog udara. Kako bi se održao adekvatan protok krvi […]

Nutricionizam

Prehrana kod preosjetljivosti na salicilate

Salicilati su biološki aktivne molekule koje se prirodno nalaze u hrani. Najpoznatiji derivat salicilne kiseline je acetilsalicilna kiselina koja predstavlja poznati lijek s analgetskim, antipiretskim i protuupalnim djelovanjem, a dugotrajnim uzimanjem u organizmu djeluje kao i antikoagulans. Salicilati u biljkama dio su obrambenog sustava biljaka kojim se biljke brane od patogena ili okolišnog stresa. Udio […]

Nutricionizam

Žučna dijeta i antikoagulansi