Što je bolje: kokosovo ulje ili maslac?

U današnje vrijeme sve nam je više različitih izvora masnoće dostupno u prehrani te nas preveliki izbor može zbuniti.

Jedno od najčešćih pitanja koja se pojavljuju vezanih za prehrambene masti je pitanje razlike između kokosovog ulja, kao biljnog predstavnika zasićenih masti te maslaca, kao predstavnika životinjskog porijekla.

Zasićene masti glavni problem

Kako to najčešće biva u prehrambenom svijetu, u nutritivnom dvoboju kokosovog ulja i maslaca nitko ne pobjeđuje već je rezultat izjednačen. S obzirom da je glavna karakteristika kokosovog ulja i maslaca visok udio zasićenih masnih kiselina, obje su namirnice ranije bile proglašene nepoželjnima u prehrani zbog otkrivene veze između unosa zasićenih masti i bolesti srca i krvnih žila. Današnja su saznanja dovela do zaključka da je nepotrebno sasvim izbaciti zasićene masti iz prehrane već ih je potrebno reducirati. Kokosovo ulje je bogatiji izvor zasićenih masti te osigurava gotovo 12 g zasićenih masti po jednoj žlici, dok maslac osigurava oko 7 g. Smjernice za unos zasićenih masti nam kazuju kako bismo trebali ograničiti unos zasićenih masti na 7 do 10 % ukupnog kalorijskog unosa.

Drugim riječima, prosječna potreba za energijom iznosi oko 2000 kalorija stoga bi prema preporukama smjeli unositi između 16 i 22 g zasićenih masti dnevno. Pojedete li primjerice za doručak kruh s maslacem kojeg ste stavili u količini od 2,5 žlice ili pak voćni frape za doručak u kojeg ste stavili 1,5 žlicu kokosovog ulja, taj dan ste pojeli maksimalnu preporučenu količinu zasićenih masti.

Nisu sve zasićene masti jednake

Unatoč činjenici da je posljednje veliko istraživanje došlo do zaključka kako dijeta s niskim udjelom zasićenih masti ne smanjuje rizik od kardiovaskularnih bolesti, važno je naglasiti kako ipak imamo različite vrste zasićenih masti od kojih su neke uvjetno rečeno lošije, a neke bolje. Potencijalne blagodati osiguravaju srednje lančane masne kiseline koje se u našem organizmu metaboliziraju drugačije od ostalih vrsta masti. Srednje lančane masne kiseline koriste se za direktno dobivanje energije i ne pohranjuju se u masnom tkivu. Kokosovo ulje bogato je srednje lančanom masnom kiselinom laurinskom koja iako utječe na povišenje LDL kolesterola, ujedno povećava i dobri HDL kolesterol tako da možemo reći da djeluje neutralno na rizik od bolesti srca. 

Maslac pak sadrži vitamine A, D i K poglavito ako je dobiven od mlijeka krava hranjenih isključivo travom jer tada sadrži i korisnu konjugiranu linolnu kiselinu odnosno CLA koja se dovodi u vezu sa smanjenjem masnog tkiva. One “loše” masne kiseline koje sadrže i maslac i kokosovo ulje su miristinska i palmitinska masna kiselina koje se dovode u vezu s nakupljanjem plaka u arterijama. Glavna masna kiselina u maslacu je palmitinska.

U konačnici možemo zaključiti kako ni kokosovo ulje ni maslac nisu “super” hrana, no nisu niti zlikovci među namirnicama. Opet se vraćamo na pravilo o umjerenosti koje u ovom slučaju glasi: jedite sve vrste masti i ne pretjerujte niti s jednom.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Komucha

Je li kombucha sigurna u trudnoći?

Trudnoća, drugo, ali i blaženo stanje, čudesan je proces koji mijenja tijelo žene na mnogo načina. U ovome razdoblju dolazi do brojnih tjelesnih promjena, a zbog utjecaja hormona i do raznih emocionalnih oscilacija. Posebnu pažnju buduća majka tada posvećuje svojem zdravlju, ali i svemu onome što nanosi ili unosi u sebe. Prehrana kao temelj zdrave […]

Glasnice

Prehrana za zdravlje glasnica

Mnogi ljudi koriste svoj glas kao osnovno sredstvo za rad. Ne radi se samo o pjevačima, već i o uobičajenim zanimanjima poput učitelja, odvjetnika, liječnika i ljudi koji rade u prodaji koji moraju čuvati zdravlje svojih glasnica. Glasnice čine dva mišićna tkiva smještena u grkljanu. Glas je val koji nastaje u grkljanu treperenjem napetih i […]

Bademi

Bademi i nesanica

kardiovaskularna prevencija

Zdrave prehrambene navike u primarnoj i sekundarnoj kardiovaskularnoj prevenciji – preporuke Europskog društva za kardiovaskularnu prevenciju, 1. dio

Loše prehrambene navike bitan su čimbenik rizika porasta morbiditeta i mortaliteta mnogih kroničnih bolesti, osobito kardiovaskularnih (KV), šećerne bolesti, malignih bolesti. U cilju smanjenja morbiditeta i mortaliteta od tih bolesti važno je usvojiti zdrave prehrambene navike. Prema procjeni Svjetske zdravstvene organizacije promicanje i usvajanje zdravih prehrambenih navika može sačuvati 3,7 milijuna života u svijetu do […]

Dislipidemija

Povišeni kolesterol

Glavobolja

Kako se prehranom boriti protiv glavobolja

Prema međunarodnoj klasifikaciji glavobolja postoji čak 14 različitih vrsta glavobolja. Glavobolje su glavni uzročnik privremene nesposobnosti za rad u osoba mlađih od 50 godina, a procjenjuje se da je prevalencija glavobolje u svijetu oko 14%. Glavobolje pogađaju žene dva do tri puta češće nego muškarce. Također, napadi glavobolje u ženskoj populaciji su jači, dulje traju […]

Iz iste kategorije

Nutricionizam

Na meniju je zdraviji život

Za dugoročne rezultate nije dovoljno samo smanjiti količinu hrane koju jedemo, već je potrebno malim promišljenim koracima svakoga dana mijenjati svoje navike. Jeste li znali da je pretilost zapravo kronična metabolička bolest koja često uz sebe veže druge bolesti i stanja kao što su šećerna bolest tipa 2, povišen krvni tlak, bolesti srca i krvožilnog […]

Nutricionizam

Kako se udebljati?

Nutricionizam

Pobliže o hrenu

Hren (Armoracia rusticana) je biljka iz porodice kupusnjača, porijeklom s područja istočne Europe i stoljećima se koristi i kao hrana, ali i kao lijek. Vjeruje se kako je hren postao popularan kao začin u Europi još u vrijeme kada nije bilo hladnjaka jer je mogao maskirati okus mesa koje se počelo kvariti. Korijen hrena se […]

Nutricionizam

Crvena riža i riblje ulje za zdravlje srca i krvnih žila

Bolesti srca i krvnih žila vodeće su kronične bolesti današnjice, a povišeni krvni tlak, zajedno s visokim razinama kolesterola u krvi glavni su čimbenici rizika za razvoj ovih bolesti. Iako promjene prehrambenih navika predstavljaju temelj liječenja hiperlipidemije, primjena različitih dodataka prehrani u tu svrhu sve je češća. Među najviše istraživanim dodacima prehrani za smanjenje razine […]

Nutricionizam

Borba protiv stresa: kako rodiola i ashwagandha mogu pomoći

Određene biljke posjeduju adaptogena svojstva odnosno imaju sposobnost pojačati učinkovitost odgovora organizma na tjelesne, kemijske ili biološke stresore. Rhodiola rosea i ashwagandha (Withania somnifera ili indijski ginseng) su poznati biljni adaptogeni koji potiču otpornost organizma na stres suprotstavljajući se simptomima povezanim sa stresom poput tjeskobe, nervoze, iritabilnosti, nesanice i depresije. Španjolski znanstvenici analizirali su do […]

Nutricionizam

Dobrim bakterijama protiv alergijskog rinitisa

Svake godine dolaskom toplijeg vremena aktualnom temom postaju alergijske bolesti gornjeg dišnog sustava, među kojima se najčešće ističe alergijski rinitis. Što je alergijski rinitis? Alergijski rinitis je upalna bolest nosne sluznice koja nastaje zbog pretjerane osjetljivosti na neke tvari iz okoliša s kojima u dodir dolazimo putem dišnog sustava, zrakom, odnosno, udisanjem. Prepoznajemo ga po […]

Nutricionizam

Zabrinutost zbog glifosata

Nutricionizam

Kako suhe šljive mogu pomoći ženama u menopauzi

Činjenica je da suho voće u svom sastavu ima visoki udio šećera i to glukoze i fruktoze. No, promatranje suhog voća isključivo kroz prizmu kalorija i udjela šećera pogrešno je, što dokazuju i brojna istraživanja. Novo istraživanje znanstvenika iz SAD-a pokazalo je da suhe šljive imaju značajno protuupalno djelovanje u organizmu zbog kojeg im valja […]