Trenutne liječničke preporuke glase kako bi 12 sati prije vađenja krvi trebalo izbjegavati hranu jer hrana može utjecati na rezultate. Međutim, neka nova istraživanja pokazuju kako hrana neposredno prije mjerenja neće utjecati na razinu kolesterola u krvi…

Trenutne liječničke preporuke glase kako bi 12 sati prije vađenja krvi trebalo izbjegavati hranu jer hrana može utjecati na rezultate. Međutim, neka nova istraživanja pokazuju kako hrana neposredno prije mjerenja neće utjecati na razinu kolesterola u krvi.

Velika kanadska studija objavljena 2012. godine u kojoj je sudjelovalo više od 200 tisuća ispitanika pokazala je kako se prosječna razina HDL kolesterola i ukupnog kolesterola razlikuje manje od 2% kod ispitanika koji su pojeli obrok sat vremena prije mjerenja i kod ispitanika koji su postili 16 sati. Što se tiče LDL kolesterola, njegova se razina razlikovala za manje od 10%, a razina triglicerida za manje od 20%. Mjerimo li trigliceride u krvi, unos hrane prije mjerenja će svakako dati pogrešan rezultat. Trigliceridi se otpuštaju u krvotok iz masnog tkiva u trenutcima kada padne razina glukoze u krvi stoga je to situacija u kojoj želimo znati stanje.   

Nove smjernice za mjerenje lipida u krvi polako prihvaćuju neke europske zemlje poput Danske, a nedavno su Europsko društvo za aterosklerozu i Europska federacija kliničke kemije i laboratorijske medicine pregledali najnovija istraživanja i zaključili kako se post ne treba primjenjivati kod svih krvnih pretraga.

Čak i ako pojedemo hranu bogatu kolesterolom poput jaja ili morskih plodova na dan mjerenja to neće puno utjecati na rezultat. Razina kolesterola mijenja se izrazito sporo u odnosu na prehrambeni unos, a upravo iz tog razloga razina kolesterola ne padne brzo nakon što promijenimo svoje prehrambene navike kako bismo ga snizili. Stoga, visoku razinu kolesterola u krvi ne možemo više pravdati izlikom da smo se dan prije pretrage najeli hrane poznate po visokoj razini kolesterola, već takav rezultat shvatiti ozbiljno s obzirom na vezu između visoke razine kolesterola u krvi i bolesti krvnih žila.

Prehrambene smjernice kod povišene razine kolesterola u krvi

• ukoliko imate prekomjernu tjelesnu masu, smršavite. Iako se visoka razina kolesterola ne može uvijek dovesti u vezu sa pretilošću, pretile osobe češće imaju povišenu razinu kolesterola nego osobe adekvatne tjelesne mase,
• topiva vlakna otapaju se u procesu probave stvarajući viskoznu, gelu sličnu masu koja štiti cjelokupan probavni sustav od apsorpcije različitih tvari, pa tako i kolesterola. Pokazano je da povišen unos prehrambenih vlakana, bez drugih promjena prehrambenih navika, može rezultirati smanjenjem kolesterola za 2 – 4 %. Jedna američka studija pokazala je da dnevni unos 25 – 30 g prehrambenih vlakana, može rezultirati smanjenjem razine kolesterola za čak 12 %. Voće i povrće, orašasti plodovi, i neke žitarice (zob, ječam, raž) najbolji su izvor topivih prehrambenih vlakana, ali i biljnih sterola, tvari kojima su brojne studije dokazale blagotvorno djelovanje na regulaciju razine kolesterola u krvi,
• ispitujući utjecaj biljnih sterola na smanjenje razine kolesterola u krvi došlo se do zaključka da osobe sa graničnim vrijednostima za visoki kolesterol u krvi (200 – 238 mg/dl) imaju najviše koristi od unosa biljnih sterola. Unos biljnih sterola u dozi od 2,4 g dnevno može rezultirati smanjenjem razine LDL–a za 9,3 – 14,6%. Komercijalno, biljni steroli se najčešće dodaju biljnim uljima, jogurtu, soku od naranče, margarinu, mlijeku i sojinom mlijeku te
• hrana koja može imati dodatne pogodnosti: soja, sjemenke lana, češnjak , ekstra djevičansko maslinovo ulje, bademi, orasi, zeleni i crni čaj, artičoka, nar.