Bilo snažne ili blaže, bilo gorke ili pak nešto neutralnije arome, začine koristimo u različitim oblicima – listove, koru, gomolj, pupoljak, korijen, cvijet ili sjemenku. Ono čime nas u prvi trenutak zavodljivo privuku jesu njihove živopisne boje i arome, međutim tisućljetna upotreba širom svijeta pokazala je kako iza tog šarma stoji niz zdravstvenih blagodati, a to su u posljednje vrijeme dokazale i znanstvene studije.
Začini za zdravo srce
Jedna od značajnih prednosti upotrebe začina je što će dodatak minimalne količine začina jelu dati neslućene okusne varijante kakve samim soljenjem hrane ne možemo postići. Zamjena soli začinima donijet će veliko olakšanje kardiovaskularnom sustavu, pomoći u snižavanju krvnog tlaka te smanjiti rizik od bolesti srca, posebice u rizičnih pojedinaca.
Blagotvornom učinku na srce i krvožilje uvelike doprinosi i prevencija ateroskleroze, nakupljanja kolesterolom bogatih naslaga po unutarnjim stijenkama krvnih žila. U nastanku ateroskleroze ključnu ulogu igra peroksidacija masti, štetan proces koji se odvija pod utjecajem oksidativnog stresa odnosno slobodnih kisikovih radikala, a koji je u današnje vrijeme zbog stresnog načina života i nezdrave prehrane gotovo nemoguće zaobići. Svakodnevni pretjerani unos nezdravih masti, manjak tjelesne aktivnosti te prehrana siromašna voćem i povrćem kao izvorima antioksidansa glavni je saveznik takvog napada na kardiovaskularni sustav. Ovdje na scenu nastupaju začini koji svojim snažnim antioksidativnim djelovanjem mogu pomoći smanjiti peroksidaciju masti.
Začinima do boljeg sastava crijevne mikrobiote
Brojna istraživanja pokazala su da bakterije crijevne mikrobiote imaju određenu ulogu u razvoju nezaraznih kroničnih bolesti, a postoje i dokazi kako zapadnjački način života negativno djeluje na crijevnu mikrobiotu, smanjujući njenu raznolikost.
S druge strane, začini i začinsko bilje obiluju spojevima iz skupine polifenola za koje se pokazalo da mogu pozitivno utjecati na sastav mikrobiote crijeva. Budući da učinak začina u dozama koje se uobičajeno koriste u kuhinji na sastav crijevne mikrobiote do sada nije ispitan u znanstvenim studijama, znanstvenici su ovu poveznicu odlučili ispitati u istraživanju, a rezultati su objavljeni u rujnu 2022. godine u časopisu Journal of Nutrition.
Cilj ovog istraživanja bio je ispitati utjecaj dodatka začina i začinskog bilja tipičnoj zapadnjačkoj prehrani na sastav mikrobiote crijeva u odraslih osoba s rizikom za razvoj kardiovaskularnih bolesti. U studiji su sudjelovale 54 osobe prekomjerne tjelesne mase i prosječne dobi 45 godina. Ispitivanje je podijeljeno u tri dijela, od kojih je svaki trajao četiri tjedna, a između svakog dijela ispitanici su imali pauzu od minimalno dva tjedna. Ispitanici su se tijekom cijelog razdoblja istraživanja pridržavali tipične američke prehrane u kojoj su ugljikohidrati činili 50%, proteini 17%, ukupne masti 33%, a zasićene masti 11% ukupnog unosa energije koji je iznosi 2100 kcal. Međutim, tijekom pojedinog dijela istraživanja prehrana je uključivala i unos začina i začinskog bilja i to u količini od 0,5 g na dan (prehrana s niskim unosom začina, engl. Low Spice Diet, LSD), 3,3 g na dan (prehrana s umjerenim unosom začina, engl. Moderate Spice Diet; MSD), odnosno 6,6 g na dan (prehrana s visokim unosom začina, engl. High Spice Diet, HSD). Na početku i na kraju svakog od tri razdoblja ispitanicima su uzimani uzorci stolice kako bi se ispitao sastav crijevne mikrobiote.
Rezultati su pokazali kako je nakon MSD, u odnosu na LSD i prije početka studije, u ispitanika porasla raznolikost bakterija u crijevima. Osim toga, nakon HSD je primijećen i porast broja dobrih bakterija iz obitelji Ruminococcaceae. Znanstvenici su zaključili kako dodatak začina i začinskog bilja tipičnoj zapadnjačkoj prehrani nakon četiri tjedna izaziva promjene u sastavu crijevne mikrobiote u osoba s rizikom za razvoj kardiovaskularnih bolesti.
Literatura:
Petersen KS, Anderson S, Chen See JR, Leister J, Kris-Etherton PM, Lamendella R. Herbs and Spices Modulate Gut Bacterial Composition in Adults At Risk for Cardiovascular Disease: Results of a Pre-Specified Exploratory Analysis from a Randomized, Crossover, Controlled-Feeding Study. J Nutr. 2022 Sep 2;152(11):2461–70. doi: 10.1093/jn/nxac201. Epub ahead of print. PMID: 36055770; PMCID: PMC9644184.
21.12.2022
