Začini u službi zdravlja kroz prizmu moderne znanosti

Bilo snažne ili blaže, bilo gorke ili pak nešto neutralnije arome, začine koristimo u različitim oblicima – listove, koru, gomolj, pupoljak, korijen, cvijet ili sjemenku. Ono čime nas u prvi trenutak zavodljivo privuku jesu njihove živopisne boje i arome, međutim tisućljetna upotreba širom svijeta pokazala je kako iza tog šarma stoji niz zdravstvenih blagodati, a to su u posljednje vrijeme dokazale i znanstvene studije.

Začini za zdravo srce

Jedna od značajnih prednosti upotrebe začina je što će dodatak minimalne količine začina jelu dati neslućene okusne varijante kakve samim soljenjem hrane ne možemo postići. Zamjena soli začinima donijet će veliko olakšanje kardiovaskularnom sustavu, pomoći u snižavanju krvnog tlaka te smanjiti rizik od bolesti srca, posebice u rizičnih pojedinaca.

Blagotvornom učinku na srce i krvožilje uvelike doprinosi i prevencija ateroskleroze, nakupljanja kolesterolom bogatih naslaga po unutarnjim stijenkama krvnih žila. U nastanku ateroskleroze ključnu ulogu igra peroksidacija masti, štetan proces koji se odvija pod utjecajem oksidativnog stresa odnosno slobodnih kisikovih radikala, a koji je u današnje vrijeme zbog stresnog načina života i nezdrave prehrane gotovo nemoguće zaobići. Svakodnevni pretjerani unos nezdravih masti, manjak tjelesne aktivnosti te prehrana siromašna voćem i povrćem kao izvorima antioksidansa glavni je saveznik takvog napada na kardiovaskularni sustav. Ovdje na scenu nastupaju začini koji svojim snažnim antioksidativnim djelovanjem mogu pomoći smanjiti peroksidaciju masti.

Začinima do boljeg sastava crijevne mikrobiote

Brojna istraživanja pokazala su da bakterije crijevne mikrobiote imaju određenu ulogu u razvoju nezaraznih kroničnih bolesti, a postoje i dokazi kako zapadnjački način života negativno djeluje na crijevnu mikrobiotu, smanjujući njenu raznolikost.

S druge strane, začini i začinsko bilje obiluju spojevima iz skupine polifenola za koje se pokazalo da mogu pozitivno utjecati na sastav mikrobiote crijeva. Budući da učinak začina u dozama koje se uobičajeno koriste u kuhinji na sastav crijevne mikrobiote do sada nije ispitan u znanstvenim studijama, znanstvenici su ovu poveznicu odlučili ispitati u istraživanju, a rezultati su objavljeni u rujnu 2022. godine u časopisu Journal of Nutrition.

Cilj ovog istraživanja bio je ispitati utjecaj dodatka začina i začinskog bilja tipičnoj zapadnjačkoj prehrani na sastav mikrobiote crijeva u odraslih osoba s rizikom za razvoj kardiovaskularnih bolesti. U studiji su sudjelovale 54 osobe prekomjerne tjelesne mase i prosječne dobi 45 godina. Ispitivanje je podijeljeno u tri dijela, od kojih je svaki trajao četiri tjedna, a između svakog dijela ispitanici su imali pauzu od minimalno dva tjedna. Ispitanici su se tijekom cijelog razdoblja istraživanja pridržavali tipične američke prehrane u kojoj su ugljikohidrati činili 50%, proteini 17%, ukupne masti 33%, a zasićene masti 11% ukupnog unosa energije koji je iznosi 2100 kcal. Međutim, tijekom pojedinog dijela istraživanja prehrana je uključivala i unos začina i začinskog bilja i to u količini od 0,5 g na dan (prehrana s niskim unosom začina, engl. Low Spice Diet, LSD), 3,3 g na dan (prehrana s umjerenim unosom začina, engl. Moderate Spice Diet; MSD), odnosno 6,6 g na dan (prehrana s visokim unosom začina, engl. High Spice Diet, HSD). Na početku i na kraju svakog od tri razdoblja ispitanicima su uzimani uzorci stolice kako bi se ispitao sastav crijevne mikrobiote.

Rezultati su pokazali kako je nakon MSD, u odnosu na LSD i prije početka studije, u ispitanika porasla raznolikost bakterija u crijevima. Osim toga, nakon HSD je primijećen i porast broja dobrih bakterija iz obitelji Ruminococcaceae. Znanstvenici su zaključili kako dodatak začina i začinskog bilja tipičnoj zapadnjačkoj prehrani nakon četiri tjedna izaziva promjene u sastavu crijevne mikrobiote u osoba s rizikom za razvoj kardiovaskularnih bolesti.

Literatura:

Petersen KS, Anderson S, Chen See JR, Leister J, Kris-Etherton PM, Lamendella R. Herbs and Spices Modulate Gut Bacterial Composition in Adults At Risk for Cardiovascular Disease: Results of a Pre-Specified Exploratory Analysis from a Randomized, Crossover, Controlled-Feeding Study. J Nutr. 2022 Sep 2;152(11):2461–70. doi: 10.1093/jn/nxac201. Epub ahead of print. PMID: 36055770; PMCID: PMC9644184.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

CT

Hoću li zbog CT-a imati posljedice na moje zdravlje?

Dobar život

Rezultati najopsežnije studije o sreći (Mauricio Wajngarten, MD)

Harvardska studija razvoja odraslih možda je najopsežnija studija ikada provedena, budući da je pratila svoje ispitanike tijekom njihovog čitavog odraslog života. Studija je započela u Bostonu,  1938. godine i do sada je već obuhvatila tri generacije: djedove i bake, roditelje i djecu. U studiju je uključeno više od 2000 osoba tijekom 85 godina longitudinalne studije. […]

Gluten free

Proso kao zvijezda 2023. godine

Opća skupština Ujedinjenih naroda proglasila je 2023. godinu Međunarodnom godinom prosa kako bi se povećala svijest o zdravstvenim prednostima ove drevne žitarice koja je postala popularna zbog svojih iznimnih nutritivnih vrijednosti. Proso podrazumijeva skupinu žitarica koje pripadaju obitelji trava. Postoji oko 600 različita vrsta prosa koje se međusobno razlikuju po boji, obliku i vrsti. U […]

Belupo

Izmjerite svoje zdravlje uz Belupo

Pozivamo Vas na Belupovo tradicionalno mjerenje zdravlja ČUVAJMO ZDRAVLJE ZAJEDNO, koje će se održati u subotu, 6. svibnja, od 9 do 12 sati u Koprivnici na glavnom koprivničkom trgu.

Magnet

Molila bih vas savjet, što da činim sa svojim zdravljem?

Dojenje

Mikroplastika u majčinom mlijeku – koliko je opasna

Već gotovo 20 godina znanstvenici pokazuju zabrinutost zbog potencijalnih štetnih učinaka mikroplastike. Većina dosadašnjih istraživanja bila je usmjerena na opasnosti za morske organizme, međutim, znanstvenici su sve više zabrinuti za djelovanje na ljude. S obzirom na procjenu količine mikroplastike koju čovjek prosječno unese u svoj organizam, zabrinutost je potpuno opravdana jer se radi o unosu […]

Iz iste kategorije

Nutricionizam

Na meniju je zdraviji život

Za dugoročne rezultate nije dovoljno samo smanjiti količinu hrane koju jedemo, već je potrebno malim promišljenim koracima svakoga dana mijenjati svoje navike. Jeste li znali da je pretilost zapravo kronična metabolička bolest koja često uz sebe veže druge bolesti i stanja kao što su šećerna bolest tipa 2, povišen krvni tlak, bolesti srca i krvožilnog […]

Nutricionizam

Nadutost

Nutricionizam

Je li kombucha sigurna u trudnoći?

Trudnoća, drugo, ali i blaženo stanje, čudesan je proces koji mijenja tijelo žene na mnogo načina. U ovome razdoblju dolazi do brojnih tjelesnih promjena, a zbog utjecaja hormona i do raznih emocionalnih oscilacija. Posebnu pažnju buduća majka tada posvećuje svojem zdravlju, ali i svemu onome što nanosi ili unosi u sebe. Prehrana kao temelj zdrave […]

Nutricionizam

Prehrana za zdravlje glasnica

Mnogi ljudi koriste svoj glas kao osnovno sredstvo za rad. Ne radi se samo o pjevačima, već i o uobičajenim zanimanjima poput učitelja, odvjetnika, liječnika i ljudi koji rade u prodaji koji moraju čuvati zdravlje svojih glasnica. Glasnice čine dva mišićna tkiva smještena u grkljanu. Glas je val koji nastaje u grkljanu treperenjem napetih i […]

Nutricionizam

Pobliže o hrenu

Hren (Armoracia rusticana) je biljka iz porodice kupusnjača, porijeklom s područja istočne Europe i stoljećima se koristi i kao hrana, ali i kao lijek. Vjeruje se kako je hren postao popularan kao začin u Europi još u vrijeme kada nije bilo hladnjaka jer je mogao maskirati okus mesa koje se počelo kvariti. Korijen hrena se […]

Nutricionizam

Bolovi u trbuhu

Nutricionizam

Crvena riža i riblje ulje za zdravlje srca i krvnih žila

Bolesti srca i krvnih žila vodeće su kronične bolesti današnjice, a povišeni krvni tlak, zajedno s visokim razinama kolesterola u krvi glavni su čimbenici rizika za razvoj ovih bolesti. Iako promjene prehrambenih navika predstavljaju temelj liječenja hiperlipidemije, primjena različitih dodataka prehrani u tu svrhu sve je češća. Među najviše istraživanim dodacima prehrani za smanjenje razine […]

Nutricionizam

Borba protiv stresa: kako rodiola i ashwagandha mogu pomoći

Određene biljke posjeduju adaptogena svojstva odnosno imaju sposobnost pojačati učinkovitost odgovora organizma na tjelesne, kemijske ili biološke stresore. Rhodiola rosea i ashwagandha (Withania somnifera ili indijski ginseng) su poznati biljni adaptogeni koji potiču otpornost organizma na stres suprotstavljajući se simptomima povezanim sa stresom poput tjeskobe, nervoze, iritabilnosti, nesanice i depresije. Španjolski znanstvenici analizirali su do […]