Zašto je zob „super” žitarica?

Zob je žitarica latinskog naziva Avena sativa koju najčešće možemo pronaći na poljima Europe i Sjeverne Amerike.

Zobene pahuljice omiljena su namirnica za doručak. Vrlo se jednostavno uklapaju u granolu, smoothie te tople ili hladne varijante kaša. Jedna od takvih je i prekonoćna zobena kaša. Kao što samo ime govori, ovaj jednostavni doručak priprema se na način da se zobene pahuljice namoče u omiljenom napitku, mlijeku, biljnom napitku ili fermentiranim mliječnim proizvodima. Potom se dodaju sastojci po želji, poput meda ili nekog drugog sladila te orašastih plodova i sjemenki. Smjesa se zatim dobro izmiješa te se ostavi u hladnjaku preko noći ili nekoliko sati. Ujutro prije samog doručka u smjesu se još može dodati svježe voće po želji.

Osim toga, zobene pahuljice vrlo često dodajemo i u pekarske poslastice, kao što su kruh i peciva, muffini, palačinke ili popularni zobeni keksi. Osobe koje iz određenih razloga izbjegavaju mlijeko, vrlo će često posegnuti upravo za biljnim zamjenama, kao što je napitak od zobi.

Zahvaljujući izuzetnom nutritivnom sastavu i brojnim dobrobitima za zdravlje, zob zasluženo čini dio pravilne i uravnotežene prehrane.

Nutritivna vrijednost

Nutritivni sastav zobi, odnosno zobenih pahuljica, vrlo je dobro izbalansiran. Mogu se pohvaliti zavidnom količinom ugljikohidrata i vlakana, ali i mnoštvom vitamina i minerala među kojima se ističu mangan, fosfor, magnezij te vitamini B skupine. Zanimljiv je podatak da u odnosu na ostale poznate žitarice sadrže najviše proteina i masti.

Zob je posebno interesantna zbog sastava antioksidansa. Sadrži biološki aktivne komponente poput vitamina E, karotenoida, flavonoida te 25 različitih oblika avenantramida. Avenantramidi su poznati po svojim izrazitim protuupalnim svojstvima te se razlikuju od drugih antioksidansa zbog svoje povećane dostupnosti (apsorpcije) u organizmu.

Nadalje, zob i proizvodi od zobi sadrže dostatne količine beta glukana koji ima odobrenu zdravstvenu tvrdnju o sposobnosti smanjenja kolesterola u krvi. Topivi beta glukani zobi jedinstveni su među vlaknima jer pri relativno niskoj koncentraciji u probavnom sustavu tvore gel s vodenom komponentom te na taj način povećavaju volumen crijevnog sadržaja i olakšavaju prolaz fecesa kroz probavni sustav. Osim toga, studije ukazuju da konzumacija zobi produljuje osjećaj sitosti te može doprinijeti smanjenju rizika od kroničnih bolesti.

Utjecaj na zdravlje

  • Konstipacija

Osobe starije životne dobi često se žale na otežano pražnjenje crijeva zbog čega uglavnom posežu za laksativima koji nerijetko izazivaju neželjene nuspojave, poput dehidracije i gubitka kilograma.  Brojne su studije potvrdile da zobene mekinje mogu pomoći smanjiti konstipaciju kod starijih osoba te na taj način smanjiti potrebu za upotrebom laksativa.

  • Kolesterol

Bolesti srca i krvnih žila vodeći su uzrok smrti na globalnoj razini, a jedan od glavnih čimbenika rizika svakako je povišena razina kolesterola u krvi. Istraživanja su pokazala da zob može smanjiti rizik od bolesti srca na način da utječe na sniženje razine ukupnog i LDL kolesterola te štiti LDL kolesterol od oksidacije.

  • Glukoza u krvi

Topivi beta glukani iz zobi korisni su i u regulaciji glukoze u krvi. Naime, poznato je da čak i mala količina beta glukana iz zobi ima pozitivan učinak na razinu glukoze i osjetljivost na inzulin, posebice u pretilih osoba ili onih koje boluju od dijabetesa tipa 2. Ovo pozitivno djelovanje može se objasniti sposobnošću beta glukana da tvori gel koji zatim odgađa pražnjenje želuca i apsorpciju glukoze u krv.

  • Koža

Nije slučajnost da se zob nalazi u sastavu brojnih kozmetičkih proizvoda za njegu kože. Fino mljevena zob tradicionalno se koristi kao pomoć u liječenju suhoće i svrbeža kože te može pomoći olakšati brojna stanja, uključujući ekceme.

Jesu li zobene pahuljice gluten-free?

Godinama se vode polemike oko toga možemo li zob svrstati u kategoriju gluten-free žitarica. Naime, čista zob jest gluten-free žitarica i sigurna je za većinu osoba koje imaju neki oblik intolerancije ili alergiju na gluten. S druge strane, zob se nerijetko kontaminira glutenom zbog samog procesa obrade u istim industrijskim pogonima u  kojima se obrađuju i žitarice koje sadrže gluten, poput pšenice, raži i ječma. Međutim, istraživanja pokazuju da osobe s celijakijom ili alergijom na pšenicu mogu dnevno pojesti 50 do 100 g zobi bez neželjenih nuspojava.

Imate pitanje vezano uz vaše zdravlje? Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Pitajte liječnika