Žudnja za određenim namirnicama

Osim što je vrlo učestala, žudnja za pojedinom namirnicom jedan je od najintenzivnijih osjećaja povezanih s hranom.

Osim što je vrlo učestala, žudnja za pojedinom namirnicom jedan je od najintenzivnijih osjećaja povezanih s hranom. Velik broj ljudi vjeruje kako je žudnja za hranom podsvjesna poruka našeg organizma kako bi se zadovoljile njegove sve nutritivne potrebe. Sukladno tom vjerovanju, kada našem organizmu nedostaje pojedini nutrijent, javlja se žudnja za hranom koja obiluje nedostatnim nutijentom. Primjerice, hipoteza je da žudnja za čokoladom u pozadini ima nisku razinu magnezija u organizmu, dok se žudnja za crvenim mesom ili sirom povezuju s niskom razinom željeza ili kalcija.

Vjeruje se kako zadovoljavanje vlastite žudnje za hranom pomaže našem tijelu da zadovolji sve nutritivne potrebe, te ispravi nedostatke. Druga struja stručnjaka pak smatra kako je žudnja za razliku od gladi, zapravo želja našeg mozga, a nije ono što je našem tijelu zaista potrebno. Ipak, postoje konkretni slučajevi u kojima žudnja pokazuje nedovoljan unos pojedinih nutrijenata.

Pika

Prvi takav primjer je pika, stanje u kojem osoba žudi za konzumacijom namirnica koje nemaju nikakvu nutritivnu vrijedost poput leda, zemlje ili škroba. Pika se najčešće javlja kod djece i trudnica, a točan uzrok ovakve žudnje nije u potpunost razjašnjen. Međutim, smatra se kako nutritivni deficit može imati značajnu ulogu u razvoju ovog stanja. Istraživanja su pokazala kako pojedinici koji pokazuju simptome pike imaju niske razine željeza, cinka te kalcija. Također, adekvatnom suplementacijom pojedinih nutrijenata, simptomi nestaju.

Zanimljivo straživanje objavljeno u časopisu Journal of the American Association of Nurse Practitioners, istraživalo je pagofagiju ili žudnju za konzumacijom leda. Rezultati su pokazali kako je žudnja za ledom povezana sa deficitom željeza u krvi, a adekvatna suplementacija pokazala se učinkovitom terapijom u većini slučajeva.

Nedostatak natrija

Poznata je uloga natrija u održavanju ravnoteže tjelesnih tekućina, te u regulaciji krvnog tlaka. Stoga je od izuzetne važnosti unositi adekvatnu količinu natrija svakog dana. Podsjećamo da je minimalan dnevni unos natrija 500 mg, a gornja granica dozvoljenog dnevnog unosa je 2400 mg, te je poželjno kretati se u tim granicama.

Istraživanja su pokazala kako je žudnja za namirnicama bogatim solju najčešće znak da organizmu nedostaje natrija. Štoviše, pacijenti kojima je dokazan deficit natrija, pokazali su snažnu žudnju za slanom hranom. Također, istraživanja su pokazala kako se kod ljudi, kojima su namjerno snižene razine natrija u organizmu djelovanjem diuretika ili pojačanom tjelesnom aktivnosti, javlja pojačana želja za namirnicama koje obiluju soli.

Važno je napomenuti kako je deficit natrija vrlo rijedak u današnje vrijeme, puno je veća zastupljenost druge krajnosti unosa natrija – prekomjernog unosa, koji se povezuje sa povećanim rizikom od nastanka kardiovaskularnih bolesti.

Dakle, ukoliko osjetite žudnju za slanim namirnicama, to ne mora nužno značiti kako je kod vas prisutan deficit natrija. Istraživanja su pokazala kako redovita konzumacija namirnica bogatih natrijem može povećati sklonost prema namirnicama bogatim soli, što može uzrokovati žudnju za slanom hranom čime se povećava unos natrija preko dozvoljenih granica što može imati štetno djelovanje na organizam.

No, postoje li znanstveni dokazi povezanosti između nutritivnih deficita i žudnje za pojedinim naminicama?

Znanstvena istraživanja ne pokazuju uvijek rezultate koji potvrđuju povezanost žudnje za određenom namirnicom i nutritivnim deficitom. U nastavku su navedeni najčešći argumenti protiv:

  • Žudnja za hranom karakterizirana je spolom

Prema posljednjim istraživanjima, žudnja za hranom i učestalost njenog javljanja djelomično su određeni spolom. Na primjer, kod žena se žudnja za određenom hranom javlja čak dvostruko češće nego kod muškaraca. Također, istraživanja pokazuju da se kod žena češće javlja žudnja za slatkom hranom, dok se kod muškaraca češće javlja žudnja za slanim okusima.

  • Specifična žudnja za hranom visoke energetske, a niske nutritivne gustoće

Žudnja za hranom vrlo često je specifična i usmjerena na točno određen prehrambeni proizvod ili jelo, te je ne možemo zadovoljiti konzumacijom neke druge namirnice. Ljudi nažalost najčešće žude za namirnicama koje su bogate šećerom i mastima, a gotovo nikad ne žude za namirnicama visoke nutritivne gustoće. Dakle, hrana za kojom žudimo najčešće nije najbolji izvor nutrijenta koji nam potencijalno nedostaje.

Osim deficita pojedinih nutrijenata, žudnja za hranom potencijalno je uzrokovana brojnim drugim čimbenicima:

Potisnuta želja za pojedinom hranom: ako neku namirnicu smatrate „zabranjenom“ ili aktivno pokušavate potisnuti želju za njenom konzumacijom, postoji mogućnost da time podsvjesno pojačavate žudnju za istom.

  • Pojedina namirnica vas asocira na pojedini događaj ili doživljaj: najbolji primjer je konzumacija kokica u kinu, gdje se javlja žudnja za određenom namirnicom kako bi upotpunila određeni doživljaj.
  • Hrana i raspoloženje: žudnja za određenom hranom može biti potaknuta raspoloženjem. Tako postoji „comfort food“ ili hrana za utjehu koju želimo konzumirati kako bi nam se raspoloženje popravilo.
  • Stres: osobe koje su češće pod stresom češće osjećaju žudnju za pojedinim namirnicama.
  • Nedostatak sna: manjak sna može uzrokovati disbalans hormona koji utječu na povećanje mogućnosti pojave žudnje za određenom namirnicom.
  • Neadekvatna hidracija: konzumacija premalo tekućine može uzrokovati glad i žudnju za hranom.
  • Nedovoljan unos proteina ili prehrambenih vlakana: proteini i vlakna pomažu u održavanju osjećaja sitosti, stoga premali unos može uzrokovati glad i žudnju za hranom.

Kako smanjti osjećaj žudnje?

Nekoliko je praktičnih savjeta koji vam mogu pomoći u smanjenju osjećaja žudnje za različitim namirnicama. Za početak, trebalo bi izbjegavati preskakanje obroka te unositi dovoljno tekućine što može umanjti osjećaj gladi te osjećaj žudnje za pojedinim namirnicama. Istraživanja također pokazuju kako redoviti obroci i adekvatan stupanj hidracije smanjuju mogućnost pojave žudnje za hranom.

Isto tako, dovoljna količina sna te redovita tjelesna aktivnost, a poglavito ona koja smanjuje stres, kao što su joga ili meditacija, mogu pomoći u smanjenju pojavnosti osjećaja žudnje.

Osim toga, važno je identificirati i okidač koji nas potiče na konzumaciju određenih namirnica. Primjerice, ako ste primijetili da neke namirnice konzumirate samo kada ste potišteni ili kada vam je dosadno, pokušajte pronaći zamjenu za tu naviku. Prošećite, pročitajte knjigu, krenite na pilates ili jednostavno razgovarajte sa svojim bližnjima.

 

 

 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

B kompleks

Gađenje prema hrani

Acetilsalicilna kiselina

Prehrana kod preosjetljivosti na salicilate

Salicilati su biološki aktivne molekule koje se prirodno nalaze u hrani. Najpoznatiji derivat salicilne kiseline je acetilsalicilna kiselina koja predstavlja poznati lijek s analgetskim, antipiretskim i protuupalnim djelovanjem, a dugotrajnim uzimanjem u organizmu djeluje kao i antikoagulans. Salicilati u biljkama dio su obrambenog sustava biljaka kojim se biljke brane od patogena ili okolišnog stresa. Udio […]

Dodaci prehrani

Svi neprijatelji štitnjače – od hrane do spojeva iz okoliša

Tvari koje dolaze iz okoliša, a mogu se uplitati u rad neke žlijezde u našem tijelu nazivamo endokrinim disruptorima. Termin endokrini disruptori skovan je 1991. godine na stručnom skupu, a koncept o egzogenim tvarima, ponajprije sintetskim kemijskim spojevima,  koji se upliću u rad naših hormona, vuče korijene još iz šezdesetih godina prošlog stoljeća, a povezan […]

Dojenje

Mikroplastika u majčinom mlijeku – koliko je opasna

Već gotovo 20 godina znanstvenici pokazuju zabrinutost zbog potencijalnih štetnih učinaka mikroplastike. Većina dosadašnjih istraživanja bila je usmjerena na opasnosti za morske organizme, međutim, znanstvenici su sve više zabrinuti za djelovanje na ljude. S obzirom na procjenu količine mikroplastike koju čovjek prosječno unese u svoj organizam, zabrinutost je potpuno opravdana jer se radi o unosu […]

Hrana

5 koraka za bolju sigurnost hrane

Procjenjuje se da svake godine u svijetu 1.8 milijuna ljudi umire od posljedica bolesti koje se prenose zagađenom hranom i vodom. Sigurnost hrane svakako je veći problem u zemljama u razvoju, ali i u razvijenim zemljama bolesti koje se prenose hranom uzrokuju značajan pobol, osobito među najmlađima. Zato je važno poduzimati sve što možemo kako […]

gađenje prema hrani

Imam želju jesti hranu, ali mi se gadi i bude mi muka. Što da poduzmem po tom pitanju?

Iz iste kategorije

Nutricionizam

Inozitol: poboljšava funkciju jajnika i štitnjače, a premalo ga unosimo

Inozitol, poznat i kao vitamin B8, prvi je put izoliran iz mišićnih stanica. Kasnije je utvrđeno da je po svojoj strukturi šećerni alkohol. Od ukupno 9 oblika inozitola, najrasprostranjeniji u prirodi je mio-inozitol. U hrani se nalazi kao fosfolipid u obliku fitinske kiseline. Glavni izvori mio-inozitola su žitarice, mahunarke, orašasti plodovi, sjemenke, biljna ulja, artičoke […]

Nutricionizam

Je li kombucha sigurna u trudnoći?

Trudnoća, drugo, ali i blaženo stanje, čudesan je proces koji mijenja tijelo žene na mnogo načina. U ovome razdoblju dolazi do brojnih tjelesnih promjena, a zbog utjecaja hormona i do raznih emocionalnih oscilacija. Posebnu pažnju buduća majka tada posvećuje svojem zdravlju, ali i svemu onome što nanosi ili unosi u sebe. Prehrana kao temelj zdrave […]

Nutricionizam

Prehrana za zdravlje glasnica

Mnogi ljudi koriste svoj glas kao osnovno sredstvo za rad. Ne radi se samo o pjevačima, već i o uobičajenim zanimanjima poput učitelja, odvjetnika, liječnika i ljudi koji rade u prodaji koji moraju čuvati zdravlje svojih glasnica. Glasnice čine dva mišićna tkiva smještena u grkljanu. Glas je val koji nastaje u grkljanu treperenjem napetih i […]

Nutricionizam

BCAA kod šećerne bolesti tip 2

Nutricionizam

Pobliže o hrenu

Hren (Armoracia rusticana) je biljka iz porodice kupusnjača, porijeklom s područja istočne Europe i stoljećima se koristi i kao hrana, ali i kao lijek. Vjeruje se kako je hren postao popularan kao začin u Europi još u vrijeme kada nije bilo hladnjaka jer je mogao maskirati okus mesa koje se počelo kvariti. Korijen hrena se […]

Nutricionizam

Crvena riža i riblje ulje za zdravlje srca i krvnih žila

Bolesti srca i krvnih žila vodeće su kronične bolesti današnjice, a povišeni krvni tlak, zajedno s visokim razinama kolesterola u krvi glavni su čimbenici rizika za razvoj ovih bolesti. Iako promjene prehrambenih navika predstavljaju temelj liječenja hiperlipidemije, primjena različitih dodataka prehrani u tu svrhu sve je češća. Među najviše istraživanim dodacima prehrani za smanjenje razine […]

Nutricionizam

Kako se udebljati?

Nutricionizam

Borba protiv stresa: kako rodiola i ashwagandha mogu pomoći

Određene biljke posjeduju adaptogena svojstva odnosno imaju sposobnost pojačati učinkovitost odgovora organizma na tjelesne, kemijske ili biološke stresore. Rhodiola rosea i ashwagandha (Withania somnifera ili indijski ginseng) su poznati biljni adaptogeni koji potiču otpornost organizma na stres suprotstavljajući se simptomima povezanim sa stresom poput tjeskobe, nervoze, iritabilnosti, nesanice i depresije. Španjolski znanstvenici analizirali su do […]