Infektivni endokarditis

Infektivni endokarditis (IE) je bolest srčanih zalistaka uzrokovana bakterijama. Najčešći uzročnici IE su bakterije: streptokoki i stafilokoki. Incidencija IE u razvijenim zemljama je 15-60 oboljelih na milijun stanovnika godišnje. U nerazvijenim i zemljama u razvoju IE se češće javlja u mlađoj populaciji dobne skupine 25 do 30 godina zbog i dalje veće incidencije reumatske vrućice u tim zemljama. IE je bolest i dalje visokog mortaliteta 10-30%. Unatrag 20 godina incidencija bolesti i mortaliteta je približno ista unatoč poboljšanoj antibiotskoj i kirurškoj terapiji. Tome doprinosi sve veći broj starije populacije, sve veći broj kirurških intervencija na srcu s implantacijom srčanih zalistaka i različitih srčanih uređaja (elektrostimulatora, defibrilatora). U starijih osoba veći je rizik IE zbog nastanka degenerativnih promjena srčanih zalistaka i većeg broj implantiranih srčanih uređaja u toj dobi.

Osnovni patofiziološki mehanizam IE je bakterijemija (prisustvo bakterija u krvi).

Prilikom oštećenja kože, sluznice usne šupljine, probavnog ili urogenitalnog trakta otvara se put za ulazak bakterija u krvotok. Tada, na prethodno oštećenim srčanim zaliscima (prirođena ili stečena oštećenja) ili umjetnim zaliscima, postoji rizik nakupljanja bakterija i trombocita koji stvaraju nakupine koje zovemo vegetacije. U procesu nastanka vegetacija na srčanim zaliscima nastaju oštećenja tkiva zalistaka koji postaju insuficijentni. Destrukcija ovim upalnim procesom se može proširiti u okolno srčano tkivo što dovodi do nastanka apscesa, pseudoaneurizmi, fistula. U pojedinim slučajevima može se odvojiti dio vegetacije za srčanog zaliska kao embolus i otići u krvnu cirkulaciju. Vegetacije u lijevom dijelu srca koje emboliziraju dovode do nastanka cerebrovaskularnog inzulta, a rjeđe metastatske infekcije. Vegetacije u desnom dijelu srca ukoliko emboliziraju dovode do plućnih apscesa i pneumonija.

Dijagnoza IE se temelji na kliničkoj slici (povišena tjelesna temperatura, zimica, tresavica, bol u grudima, tahikardija), identifikaciji bakterije u krvi (hemokultura) i slikovnim dijagnostičkim tehnikama: transtorakalna i transezofagijska  ehokardiografija (ultrazvuk srca), kompjutorizirana tomografija, pozitronska emisijska tomografija (PET/CT), magnetna rezonanca.

Nalaz pozitivne hemokulture uz povišene upalne parametre u krvnim laboratorijskim nalazima i ehokardiografski nalaz vegetacija na srčanim zaliscima uz kliničku sliku najčešće su dovoljni u postavljanju dijagnoze IE.

Ehokardiografija je slikovna metoda koja je lako dostupna i može se primijeniti uz bolesnički krevet, a može dokazati vegetacije na srčanim zaliscima, apscese, fistule, pseudoaneurizme, insuficijenciju zalistaka, popuštanje umjetnih zalistaka. Možemo je učestalo primjenjivati tijekom praćenja bolesti, nema rendgenskih zračenja.

Unatoč poboljšanim dijagnostičkim i terapijskim postupcima, IE je i dalje bolest visokog mortaliteta i visokog rizika nastanka komplikacija. Stoga je veoma važna prevencija IE. Važna je edukacija rizičnih bolesnika o što boljoj higijeni, osobito oralnoj i dentalnoj, a prilikom uvođenja venskih katetera i invazivnih postupaka treba se pridržavati aseptičkih mjera.

Liječenje IE se provodi u bolnici pod vodstvom tima liječnika različitih specijalnosti: kardiologa, kardiokirurga i infektologa. Ovisno o kliničkoj slici i razvoju komplikacija uključuju se i drugi specijalisti: neurolog, intervencijskih radiolog, anesteziolog.

Liječenje IE se temelji na antibiotskoj terapiji prema nalazu antibiograma, a u 50% bolesnika potrebna je i kirurška intervencija. Operativni zahvat je indiciran u slučajevima nekontrolirane infekcije, perzistentnog srčanog zatajenja, nastanka lokalnih komplikacija na srcu i kod visokog rizika nastanka embolusa.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Foley kateter

Urinarni kateter – nekoliko savjeta za bolesnike

Urinarni kateter je duga, savitljiva i mekana cjevčica koja se kroz mokraćnu cijev (lat., – urethra) uvodi u mokraćni mjehur sa ciljem njegova pražnjenja kada spontano mokrenje nije moguće. Kada je kateter u mjehuru, mokraća kroz njega kontinuirano izlazi van tako da u tim uvjetima bolesnik ne kontrolira mokrenje. Standardni kateteri su napravljeni od plastike, […]

Endokarditis

Prevencija infektivnog endokarditisa

Održavanje oralne i dentalne higijene je temelj prevencije infektivnog endokarditisa (IE) jer su bakterije streptokoki koji se nalaze u usnoj šupljini jedan od najčešćih uzročnika IE. Kod starijih osoba, osobito onih na hemodijalizi, koji boluju od šećerne bolesti ili imaju implantirane različite srčane uređaje, a koje su hospitalizirane, često se nalazi stafilokok kao uzročnik IE. […]

Antibiotik

Peckanje rodnice – molim Vas savjet

Endokarditis

Prevencija infektivnog endokarditisa

Održavanje oralne i dentalne higijene je temelj prevencije infektivnog endokarditisa (IE) jer su bakterije streptokoki koji se nalaze u usnoj šupljini jedan od najčešćih uzročnika IE. Kod starijih osoba, osobito onih na hemodijalizi, koji boluju od šećerne bolesti ili imaju implantirane različite srčane uređaje, a koje su hospitalizirane, često se nalazi stafilokok kao uzročnik IE. […]

Dojenče

Povećani limfni čvorovi na vratu djeteta – ultrazvučni nalaz

Bolest

Infektivna mononukleoza – ‘bolest poljupca’

Infektivna mononukleoza je zarazna bolest uzrokovana Ebstein-Barr virusom. Čovjek je jedini prirodni domaćin ovog virusa, a bolest se širi neposrednim kontaktom sa slinom oboljelog. Najčešće obolijevaju adolescenti i mlađi odrasli, a bolest se popularno naziva i ‘bolest poljupca’. Uzročnik infektivne mononukleoze Sindrom infekcijske mononukleoze najčešće je uzrokovan virusima, na prvom je mjestu Ebstein-Barr virus (EBV), […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Koronarna bolest – molim savjet

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]

Kardiologija

“Lupanje” srca i pojava na licu – kako je to povezano?

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 1. dio

Najčešće nasljedne bolesti aorte su aneurizma (proširenje), ruptura (puknuće), disekcija (raslojavanje stijenke), koarktacija, odnosno suženje aorte. Pojedine bolesti aorte javljaju se u sklopu pojedinih sindroma, ali i samostalno. Najčešći nasljedni sindromi koji uključuju i bolesti aorte su Marfanov sindrom i Loeys-Dietz sindrom. Marfanov sindrom se nasljeđuje autosomno dominantno. U sklopu ovog sindroma zahvaćeno je više […]