Ovu virusnu bolest prepoznajemo po tipičnom osipu koji se javlja u ustima, na šakama i stopalima male djece, češće u ljetno-jesenskom periodu.

Što uzrokuje bolest i kako se prenosi?

Bolest se najčešće javlja u predškolske djece, ali se vidi i kod starije djece, rjeđe kod odraslih. Uzročnici bolesti su virusi iz skupine Enterovirusa. Bolest se razvija 3-5 dana nakon kontakta s virusom. Zaražene osobe izlučuju virus stolicom i respiratornim sekretom, a bolest se najčešće prenosi prljavim rukama, kašljanjem i kihanjem, te posredno preko predmeta zagađenih virusom.

Simptomi

Dijagnoza se postavlja na temelju kliničke slike i laboratorijske pretrage nisu potrebne. Najčešće je prvi simptom bolesti vrućica koja može biti visoka, ali obično ne traje dulje od 24-48 sati. Vrućica može biti praćena lošim općim stanjem, malaksalošću, grloboljom i odbijanjem jela. Nakon 1-2 dana vrućice i općih simptoma, uočavaju se promjene na sluznicama i koži koje bolest čine lako prepoznatljivom. Na sluznici usne šupljine i jeziku javljaju se crvenkaste mrljice koje ubrzo u središnjem dijelu razvijaju mjehurić, a pucanjem mjehurića nastaje plitka ranica. Na šakama i stopalima razvija se osip koji izgleda poput crvenkastih mrljica, ponekad uzdignutih (papule), a u pravilu su prisutne i promjene koje nalikuju mjehurićima.

Očekivani tijek bolesti

Uglavnom se radi o akutnoj samoograničavajućoj virusnoj infekciji koja spontano prolazi kroz 7-10 dana. Kožne promjene cijele ne ostavljajući ožiljke, a sekundarne bakterijske infekcije su rijetke. Nekoliko tjedana nakon oporavka moguće je ljuštenje, a ponekad i otpadanje noktiju na rukama i stopalima. Zahvaćeni nokti ponovo narastu bez ikakvog specifičnog liječenja. Najčešća komplikacija koja se javlja je dehidracija do koje dolazi jer dijete odbija jesti i piti zbog bolnih ranica u ustima. Iznimno rijetko bolest se može komplicirati zahvaćanjem moždanih ovojnica (virusni meningitis) i mozga (encefalitis), te srčanim zatajenjem.

Simptomi koji mogu upućivati na komplicirani tijek bolesti su: produljeno trajanje vrućice (dulje od 3 dana), glavobolja, kočenje vrata, opetovano povraćanje, otežano disanje, promjene stanja svijesti, trzajevi rukama i nogama ili oslabljeno voljno pokretanje ruku i nogu.

Liječenje

Bolest se liječi simptomatski, lijekovima za snižavanje temperature (paracetamol, ibuprofen), osiguravanjem pojačanog unosa tekućine (ne kiselo, gazirano, vruće…), te ev. pripravcima za njegu usne šupljine koji sadrže lokalni anestetik kako bi se smanjila osjetljivost sluznice i omogućio unos tekućine.

Prevencija

Bolest se može dobiti više puta u tijeku života. Najučinkovitiji način prevencije je provođenje mjera osobne higijene (pranje ruku!) i dezinficiranje zagađenih površina i predmeta.