Kako ostanak u kući zbog epidemije utječe na djecu?

Zbog globalne pandemije uzrokovane novim koronavirusom SARS-CoV-19 u cijelom su svijetu uvedene brojne protuepidemijske mjere.

Zbog globalne pandemije uzrokovane novim koronavirusom SARS-CoV-19 u cijelom su svijetu uvedene brojne protuepidemijske mjere. Od sredine ožujka 2020. prekinuta je nastava u svim hrvatskim školama, zatvoreni su vrtići, strogo je ograničeno zadržavanje na ulicama i drugim javnim mjestima, zatvorena su sva dječja i sportska igrališta. Život na kakav smo naučili iz temelja je promijenjen, nalazimo se u situaciji s kakvom se još nismo sreli, podjednako i odrasli i djeca.

Koja je uloga nastavnika i zašto je važno održavanje nastave ‘na daljinu’?
Čovjek je društveno biće kroz sva životna razdoblja i druženje s vršnjacima u vrtiću i školi važan je dio psihološkog razvoja djeteta. Dnevne rutine vezane uz školske obaveze daju djetetu osjećaj strukture vremena i osjećaj sigurnosti. Znanstvenim studijama je pokazano da su djeca u periodima bez školskih obaveza manje fizički aktivna, više borave pred ekranima i imaju narušene obrasce spavanja i budnosti. Ti negativni učinci mogu biti još izraženiji u situaciji u kojoj se nalazimo, kada su djeca uglavnom u kući, bez mogućnosti interakcije s vršnjacima na otvorenom.

Državne institucije, škole i nastavnici ulažu veliki napor kako bi se priredili nastavni sadržaji prilagođeni za distribuciju putem televizijskih i internetskih komunikacijskih kanala. Održavanje kontinuiteta nastave nije važno samo u svrhu ostvarivanja zadanih ciljeva iz kurikuluma. Čak i više od toga, virtualna nastava je važna zbog povezanosti s nastavnicima i vršnjacima i kao spona s ‘normalnim’ životom.

Koje su uloge roditelja na koje ne smijemo zaboraviti?
U situaciji u kojoj obitelji provode gotovo cijele dane kod kuće, djeca će biti usmjerena na roditelje možda više nego ikad prije. Za većinu djece roditelji će i u ovoj situaciji biti uzor i najvažniji izvor informacija, oni će biti ti čiju će interpretaciju situacije djeca najlakše prihvatiti. Roditelji mlađe školske djece ponijet će svakako i dio odgovornosti za praćenje školskih obaveza. Djeci treba pomoći da razviju samodisciplinu i poticati samostalnost u izvršavanju obaveza.

Što još možemo napraviti?
Unatoč nepostojanju fiksnih dnevnih obaveza, pokušajte djetetu stvoriti i održavati svakodnevne rutine. Definirajte vrijeme odlaska na spavanje i vrijeme ustajanja. Napravite djetetu raspored izvršavanja školskih obaveza i pokušajte ga se pridržavati. Pomozite mu da si postavi realne dnevne i tjedne ciljeve. Potičite samostalnost u izvršavanju školskih obaveza.

Pokušajte ostvariti neku fizičku aktivnost (ples, vježbanje uz programe dostupne na internetu). Uključite dijete u obavljanje kućanskih poslova (npr. kuhajte zajedno). Fizička izolacija od vršnjaka i prijatelja ne mora značiti i socijalnu izolaciju, dozvolite djetetu da redovito kontaktira prijatelje i članove šire obitelji putem telefonskih razgovora, videopoziva i e-maila.
Koliko god angažiran roditelj bili i koliko god voljeli svoju obitelj, situacija u kojoj ste usmjereni jedni na druge 24 sata dnevno, na razmjerno dug period, i još k tome u zatvorenom prostoru, može biti pravi izazov. Imajte strpljenja za sebe i za druge, izbjegavajte sukobe i poštujte potrebu djeteta za privatnošću i osobnim prostorom ako je moguće.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Pedijatrija

Marfanov sindrom

Marfanov sindrom je nasljedna bolest vezivnog tkiva koja se može očitovati poremećajima raznih organa i organskih sustava, a najčešće su zahvaćeni koštano zglobni sustav, srce i krvne žile, te oči. Ovu bolest nije moguće izliječiti, ali suvremenim pristupom u praćenju i liječenju poboljšana je kvaliteta života ovih bolesnika, a očekivani životni vijek usporediv je s […]

Pedijatrija

Kolike kod 2-mjesečnog dojenčeta

Pedijatrija

Celijakija kod djece

Celijakija je kronična autoimuna bolest u kojoj se zbog imunološke reakcije organizma na gluten događa upala i oštećenje sluznice tankog crijeva. Do danas nije sa sigurnošću poznato zašto samo neke osobe s genetskom sklonošću za celijakiju zaista obole, te zašto se kod nekih bolest javlja već u dojenačkoj dobi, a kod drugih značajno kasnije. Što […]

Pedijatrija

Infekcije adenovirusima u dječjoj dobi

Adenovirusi kod ljudi uzrokuju različite kliničke slike u kojima je uglavnom zahvaćen respiratorni sustav, oči, te gastrointestinalni sustav. Većina infekcija ovim virusima je blagog tijeka, ali su ponekad mogući i teži oblici bolesti koji zahvaćaju živčani sustav, srce i druge organe, a najugroženija su novorođenčad i djeca s oslabljenim imunološkim sustavom. Zašto djeca obolijevaju od […]

Pedijatrija

IgA vaskulitis (Henoch–Schönleinova purpura)

IgA vaskulitis je najčešći vaskulitis dječje dobi, a karakteriziran je naglim razvojem tipičnog osipa na nogama. Uz osip se može javiti bolnost i otok zglobova, bolovi u trbuhu i pojava krvi u urinu. Prognoza bolesti je dobra i većina bolesnika se spontano oporavi u roku nekoliko tjedana. Kod neke djece bolest može poprimiti kronični tijek […]

Pedijatrija

Upala pluća kod djece

Sumnja na upalu pluća kod djece postavlja se na temelju kliničke slike vrućice, otežanog i ubrzanog disanja, te kašlja. Obzirom da je klinički i laboratorijski teško diferencirati virusnu od bakterijske upale pluća, većina djece liječi se antibiotikom, uz simptomatske mjere. Upala pluća – podjela Upala pluća (lat. pneumonia) je akutna infekcija tkiva pluća uzrokovana virusima […]

Pedijatrija

Herpes na usni – kolika je opasnost za dijete u slučaju kontakta s oboljelim?

Pedijatrija

Bolan zglob u pedijatrijskoj ambulanti – i djeca mogu imati artritis

Bol u zglobu čest je problem zbog kojega roditelji dovode dijete u primarnu pedijatrijsku ambulantu. Ove su tegobe najčešće uzrokovane benignim stanjima i prolaze spontano, ali ponekad se može raditi i o ozbiljnim bolestima koje mogu imati dugoročne posljedice po funkciju zahvaćenog zgloba, a mogu biti i životno ugrožavajuće ako se ne dijagnosticiraju i ne […]