Liječenje antibiotikom je glavni čimbenik rizika za razvoj postantimikrobnog proljeva uzrokovanog bakterijom Clostridium difficile. Probiotici zbog svoje dostupnosti i niskog rizika primjene pobuđuju veliki interes kao moguća metoda prevencije i liječenja ovoga stanja.

Kako je antibiotska terapija povezana s razvojem proljeva?

Probavni sustav čovjeka gusto je naseljen mikroorganizmima, te se u njemu nalazi više od 500 vrsta bakterija, s gustoćom od 10¹²-10¹⁴ mikroorganizama u mililitru crijevnog sadržaja. Ovaj kompleksni mikrobiološki ekosustav ima značajnu ulogu u procesima probave, metabolizma i obrane organizma od patogena. Normalna crijevna mikroflora sprječava rast patogenih bakterija koje se mogu naći u crijevu. Primjena antibiotika potiskuje normalnu crijevnu mikrofloru i otvara mogućnost za brzo umnažanje Clostridium difficile (C. difficile) i drugih potencijalno štetnih bakterija. Proljev se javlja kod 15-20% djece liječene antibiotikom.

Proljev uzrokovan bakterijom C. difficile

C. difficile je bakterija koja je široko rasprostranjena u prirodi, a ima mogućnost dugotrajnog preživljenja u okolišu u obliku izuzetno otpornih spora. Može se naći u stolici kod 2-3% zdravih odraslih, a značajno češće kod onih koji su bili liječeni antibiotikom, boravili u bolnici ili imaju neke druge čimbenike rizika. Visoko je rezistentna na antibiotike, a često se nalazi u bolničkom okruženju, na neživim površinama i na rukama zdravstvenih djelatnika. Bakterija svoj patogeni učinak ostvaruje izlučivanjem toksina (toksini A i B) koji oštećuju sluznicu debelog crijeva i dovode do proljeva. C. difficile uzrokuje spektar kliničkih slika, od asimptomatske prolazne kolonizacije do krvavih proljeva i teškog poremećaja općeg stanja.

Što su probiotici i kako djeluju na zdravlje crijeva?

Probiotici su živi mikroorganizmi (bakterije ili kvasci) koji za zdravog čovjeka nisu štetni i koji ako se primjene u dovoljnoj dozi mogu poboljšati zdravlje domaćina. Unošenje probiotika u organizam ima za cilj poboljšanje sastava crijevne mikroflore i smanjenje negativnog učinka antibiotika. Probiotici svoj učinak ostvaruju potiskivanjem rasta štetnih bakterija, snižavanjem pH u crijevima i modifikacijom imunološkog odgovora domaćina. Neki probiotici (Saccharomyces boulardii, Bacillus clausii) proizvode proteaze, enzime koji mogu smanjiti učinak toksina A i B koje izlučuje C. difficile.

Je li svaki probiotik isti?

Probiotici najčešće sadrže sojeve bakterija Lactobacillus i Bifidobacterium, te kvasce (Saccharomyces boulardii). Na tržištu su široko dostupni u obliku tableta, kapsula, prašaka, ili u sastavu raznih, najčešće mliječnih proizvoda. Njihova učinkovitost ovisi o vrsti i broju mikroorganizama koje sadrže, njihovoj viabilnosti i mogućnosti da prežive uvjete u gornjem probavnom sustavu, te tako stignu do crijeva s punim potencijalom da ga koloniziraju.

Mogu li probiotici pomoći u liječenju proljeva uzrokovanog C. difficile?

Postantimikrobni proljev uzrokovan C. difficile kod djece se liječi ukidanjem dotadašnje antibiotske terapije (ako je moguće) i simptomatskim liječenjem proljeva. Prema procjeni težine kliničke slike mogu se davati antibiotici na koje je C. difficile osjetljiv (vankomicin, metronidazol, fidaksomicin). Unatoč uspješnom liječenju, povrat bolesti se može očekivati kod oko 20% pacijenata. Zbog toga se intenzivno traga za drugim oblicima liječenja koji bi mogli poboljšati ove ishode. Obzirom na ključnu ulogu narušavanja ravnoteže crijevne mikroflore u nastanku ove bolesti, obnavljanje crijevnog mikrobioma se čini kao logičan slijed razmišljanja u planiranju liječenja. Iako postoje brojne studije koje pokazuju pozitivan učinak probiotika u liječenju postantimikrobnog proljeva, prema procjeni stručnih društava dosadašnji dokazi nisu dovoljno jaki, te za sada ne postoje službene smjernice koje uključuju probiotike u terapiju postantimikrobnog proljeva.

Probiotici u prevenciji postantimikrobnog proljeva

Brojne znanstvene studije dokazuju korisnost probiotika u sprečavanju proljeva povezanog s upotrebom antibiotika kod djece, te su na temelju toga izrađene preporuke Radne grupe za probiotike pri Europskom društvu za pedijatrijsku gastroenterologiju, hepatologiju i prehranu (ESPGHAN), objavljene 2016. godine. Prema njima se u slučaju povećanog rizika za razvoj postantimikrobnog proljeva (vrsta antibiotika, trajanje liječenja, dob, potreba za bolničkim liječenjem, postojanje drugih bolesti, prethodne epizode postantimikrobnog proljeva) preporuča davanje probiotika Lactobacillus rhamnosus GG ili Saccharomyces boulardii. Za sprječavanje proljeva uzrokovanog C. difficile, prvenstveno se preporuča davanje probiotika Saccharomyces boulardii.