Depresivni poremećaj – 1. dio

Veliki depresivni poremećaj spada u poremećaje raspoloženja. Iako se svatko povremeno osjeća tužno ili potišteno, takvi su osjećaji i stanja obično kratkotrajni.

Veliki depresivni poremećaj spada u poremećaje raspoloženja. Iako se svatko povremeno osjeća tužno ili potišteno, takvi su osjećaji i stanja obično kratkotrajni te prolaze za nekoliko dana. Kod depresije, intenzitet i trajanje tih osjećaja je takav da utječu na svakodnevni život i funkcioniranje te uzrokuju patnju oboljele osobe, ali i njenih bližnjih. Mnoge osobe s depresivnim poremećajem nikada ne potraže pomoć. No, čak i onima s teškim simptomima depresije, liječenje može pomoći.

Kod depresivnog poremećaja radi se o kombinaciji simptoma koji utječu na osnovne funkcije kao što su spavanje, rad, učenje, apetit, uživanje u aktivnostima koje su nekada pričinjavale izvor zadovoljstva. Kod nekih se osoba javi samo jedna epizoda tijekom života, no češće se javlja više epizoda. Depresija je vrlo česta, no ozbiljna bolest, a većini koji dožive depresiju, potrebno je liječenje da bi ozdravili.

Postoje specifične forme depresije koje se nešto razlikuju od velikog depresivnog poremećaja ili se mogu razviti pod određenim okolnostima. To su psihotična depresija, postpartalna depresija i sezonski afektivni poremećaj. Kod psihotične depresije osim depresivnog poremećaja i simptoma depresije, prisutan je neki oblik psihoze (npr. uznemirujuća iskrivljena i lažna vjerovanja ili gubitak realiteta (deluzije) ili pojava vidnih ili slušnih halucinacija). Postpartalna depresija je ozbiljnije stanje od uobičajene otežane prilagodbe i prihvaćanja nove životne uloge koju mnoge žene iskuse nakon poroda, kada hormonalne i tjelesne promjene i nova odgovornost vezana uz brigu oko djeteta, može biti preplavljujuća. Sezonski afektivni poremećaj karakteriziran je početkom depresije tijekom zimskih mjeseci, kada postoji manjak prirodnog svjetla. Poboljšanje obično nastupa tijekom proljeća i ljeta. Bipolarni poremećaj ili manično-depresivni poremećaj se javlja rjeđe od depresije, a karakteriziraju ga oscilacije raspoloženja, od jako povišenog (manija) do jako sniženog (depresija).

Da bi se postavila dijagnoza depresivnog poremećaja, gotovo svaki dan, većinu vremena u trajanju od najmanje 2 tjedna, barem jedan od navedenih simptoma mora biti prisutan: osjećaj tuge, potištenost, odnosno opće sniženo raspoloženje, gubitak interesa ili zadovoljstva u aktivnostima koje su ranije predstavljale izvor zadovoljstva, osjećaj umora ili gubitka energije. Od ostalih simptoma mogu biti prisutni smetnje spavanja (nesanica, ranojutarnje buđenje ili povećana potreba za spavanjem), smetnje koncentracije, neodlučnost, sniženo samopoštovanje, gubitak apetita, snižen ili povećan apetit, suicidalne misli ili pokušaji, usporenost pokreta ili uznemirenost, osjećaj krivnje ili samooptuživanja, razdražljivost, nemir. Također mogu biti prisutni različiti i neodređeni bolovi, glavobolje, grčevi ili probavne smetnje koji se ne ublažavaju i ne prolaze liječenjem.

Uz depresivni poremećaj istovremeno se mogu pojaviti i neki drugi poremećaji. Često su prisutni različiti anksiozni poremećaji, posttraumatski stresni poremećaj, opsesivno-kompulzivni poremećaj, panični poremećaj, socijalna fobija, generalizirani anksiozni poremećaj te ovisnost o alkoholu i drugim psihoaktivnim tvarima. Isto tako depresija se može javiti uz druge ozbiljne tjelesne bolesti poput bolesti srca, moždanog udara, karcinoma, dijabetesa, Parkinsonove bolesti, HIV/AIDS-a, itd. Osobe kod kojih je prisutan depresivni poremećaj uz drugu tjelesnu bolest, obično imaju teže simptoma oba prisutna poremećaja, a teže i prihvaćaju svoju bolest, radi čega liječenje depresije poboljšava ishod liječenja popratne tjelesnih bolesti.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Ateroskleroza

Ateroskleroza – molim savjet

B.Fit

Na meniju je zdraviji život

Za dugoročne rezultate nije dovoljno samo smanjiti količinu hrane koju jedemo, već je potrebno malim promišljenim koracima svakoga dana mijenjati svoje navike. Jeste li znali da je pretilost zapravo kronična metabolička bolest koja često uz sebe veže druge bolesti i stanja kao što su šećerna bolest tipa 2, povišen krvni tlak, bolesti srca i krvožilnog […]

Hidradenitis suppurativa

Hidradenitis suppurativa – liječenje

Hidradenitis suppurativa je kronična kožna bolest u kojoj nastaju upalni i bolni čvorovi na dijelovima tijela kao što su pazusi, prepone, ispod dojki, pubično, perianalno i genitalno.Smatra se da je uzrok bolesti zatvaranje izvodnog kanalića apokrinih žlijezda u koži radi poremećene keratinizacije folikula i time upale. Bolesti nije zarazna i nije uvjetovana lošom higijenom, ali […]

Mentalni poremećaji

Mentalni poremećaji i tjelesne bolesti

Nova meta-analiza objavljena u The Lancet Psychiatry The Lancet Psychiatry (Sean Halstead), pokazuje kako su ozbiljni mentalni poremećaji (serious mental illness – SMI), uključujući bipolarni afektivni poremećaj ili poremećaje iz spektra shizofrenije, povezani s dvostruko većim rizikom za istovremenu pojavu (komorbiditet) tjelesnih bolesti. Autori istraživanja smatraju kako su navedeni rezultati važni za primjenu integriranog modela […]

Bakar

Wilsonova bolest

Wilsonova bolest je rijedak genetski poremećaj karakteriziran prekomjernim nakupljanjem bakra u tjelesnim tkivima. Ovo nakupljanje je rezultat mutacije u genu ATP7B, koji je ključan za regulaciju razine bakra u jetri. Normalno, bakar je neophodan za razne tjelesne funkcije, uključujući živčano provođenje, rast kostiju i stvaranje vezivnog tkiva. Međutim, kod Wilsonove bolesti, jetra ne uspijeva filtrirati […]

EKG

Je li ovaj nalaz Holtera u redu, treba li napraviti dodatne pretrage?

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Depresija i tjeskoba kod oboljelih od karcinoma

Kod osoba oboljelih od karcinoma važno je voditi računa o mogućem prisustvu anksioznih ili depresivnih simptoma. Prisustvo ovih simptoma može dovesti do pojave značajnog distresa i dizabiliteta, lošije kvalitete života, povećanog broja tjelesnih smetnji (uključujući bol ili mučninu), lošije prihvaćanje terapije, lošiju prognozu bolesti te povišen mortalitet. Kliničari trebaju razlikovati nepatološka stanja poput zabrinutosti, nesigurnosti, […]

Psihijatrija

Prekovremeni rad i opterećenje – molim Vaše mišljenje

Psihijatrija

Učinkovitost elektrostimulativne terapije

Nedavno istraživanje pokazuje kako elektrostimulativna terapija (EST) značajno poboljšava simptome depresije. Nalazi govore u prilog stajališta kako je EST sigurna i učinkovita metoda liječenja kada se primjenjuje kod odgovarajućim skupinama pacijenata, smatra voditeljica studije Julie Langan Martin. Također navodi kako unatoč očitoj učinkovitosti kod širokog raspona psihijatrijskih poremećaja uključujući veliku depresiju, bipolarni poremećaj i shizofreniju, […]

Psihijatrija

Istraživanja korisnosti ketogene ishrane kod mentalnih poremećaja

Prema članku „Early Evidence Supports Ketogenic Diet for Mental Illness“ objavljenom u časopisu Psychiatric Research, pilot studija pokazuje kako bi ketogena dijeta mogla biti korisna u smanjenju simptoma bipolarnog poremećaja i shizofrenije te razrješavanju metaboličkog sindroma. Kod sudionika koji su se pridržavali dijete s visokim udjelom masti i malo ugljikohidrata za 30% su reduciranih psihijatrijski […]

Psihijatrija

Rane intervencije kod osoba oboljelih od shizofrenije – 2. dio

Jedno od važnih pitanje jest kako unaprijediti i poboljšati rano prepoznavanje prve epizode shizofrenije. Jedan od važnih čimbenika jest edukacija zajednice te razgovori o važnosti ranog prepoznavanja bolesti i destigmatizaciji koja uključuje pojašnjenje svih dostupnih metoda liječenja, prvim znakovima psihoze, alarmima koji mogu upućivati na razvoj bolesti, kome uputiti oboljelu osobu, posebice one koji nema […]

Psihijatrija

Rane intervencije kod osoba oboljelih od shizofrenije – 1. dio

Cilj ranih intervencija kod osoba oboljelih od shizofrenije jest promijeniti tijek bolesti i postići bolju integraciju tih osoba u zajednicu. Prediktori lošijeg ishoda bolesti su premorbidne poteškoće (usporen razvoj, lošija premorbidna prilagodba), teži simptomi na početku bolesti (posebno prisustvo negativnih simptoma) te dulje trajanje perioda neliječene psihoze. Pacijenti s lošijim ishodom bolesti gube više moždanog […]

Psihijatrija

Može li anksioznost biti razlog otpadanja kose?

Psihijatrija

Koronarna bolest i demencija

Odrasle osobe kojima je dijagnosticirana koronarna bolest srca pod povećanim su rizikom za razvoj demencije, uključujući sve uzroke, Alzheimerovu bolest kao i vaskularnu demenciju, koja nosi najveći rizik od oko 36% — ako se javlja prije dobi od 45 godina. Navedeno pokazuju rezultati velike opservacijske studije. Studija je uključila 432,667 ispitanika iz Velike Britanije, prosječne […]